"Istorijski egzodus 100.000 ljudi"

Kosovo i Metohiju je za dva meseca napustilo između 50.000 i 120.000 Albanaca, a prištinski istoričari kažu da se to "ne pamti još od perioda Osmanlija".

Izvor: Beta

Utorak, 10.02.2015.

15:44

Default images
Foto: B92

Kako navode, u talasu onih koji su napustili KiM bilo je i najmanje 6.000 učenika osnovih škola.

Dok se u Beogradu samo prati šta se dešava, a manje se govori o razlozima, kosovski istoričari kažu da su ranije razlozi iseljavanja bili drugačiji, a da se sada Kosovo "nemilosrdno prazni, što ukupnu situaciju čini alarmantnom i sa nesagledivim posledicama".

Istoričar profesor dr Hakif Bajrami strahuje da "iza ovakvog masovnog odlaska Albanaca stoji neki tajni dogovor svetskih moćnika".

Bajrami je gostujući na Javnom servisu RTK pozvao nadležne da nađu snage i zaustave ovaj egzodus.

Profesor demografije Rifat Blaku kaže da je ovo egzodus sa strašnim posledicama. "Ovo je tektonski poremećaj za Albance na Kosovu", rekao je on za prištinske medije.

Zvaničnici kosovske tajne sužbe su u parlamentu izneli podatak da je u poslednje vreme Kosovo napustilo više od 50.000 Albanaca.

Prištinski mediji primećuju da je veoma čudno i neprihvatljivo da niko od lidera političkih stranaka, izuzev lidera ABK Ramus Haradinaja, koji je nedavno zaplakao na autobuskoj stanici kada je video masu svojih sunarodnika kako beže sa Kosova, nije pokušao da to zaustavi i tim ljudima da bar malo nade.

Mediji takav pristup političara smatraju njihovim strahom da se suočavaju sa masom koja napušta Kosovo.

Neki, pak, pišu da je od avgusta prošle godine do danas sa Kosova izbeglo više od 100.000 ljudi, ali da zvaničnici kriju taj podatak, dok drugi tvrde da je taj broj znatno viši i da prelazi šest odsto ukupnog broja stanovništva Pokrajine, koji se procenjuje na nešto ispod dva miliona.

Među onima koji odlaze sa Kosova najviše je Albanaca, ali i Roma, Aškalija i Egipćana.

Poslanici ovih zajednica u kosovskoj skupštini tvrde da njihovi sunarodnici beže zbog veoma teških životnih uslova, te od kosovske vlade zahtevaju da hitno preduzme mere radi sprečavanja tog egzodusa.

Eksperti takođe smatraju da je ovako masovni odlazak Albanaca višegodišnja posledica nezaposlenosti, lošeg procesa privatizacije koji nije doneo nova radna mesta, ali takođe smatraju da je ovakav masovni odlazak i demonstracija protiv vladnih ekonomskih politika.

Analitičar Dukađin Gorani kaže da je ovakav masovni odlazak na neki način "demonstracija protiv vladinih ekonomskih politika". On kaže da su ljudi veoma nezadovoljni i da se moglo očekivati da će ljudi koji nemaju nadu za bolji život odlaziti.

Njegov kolega Fatmir Šeholi smatra da dosadašnje vlade Kosova nikada nisu ozbiljno shvatile međunarodne izveštaje o progresu Kosova koji su u kontinuitetu govorili o lošem ekonomskom stanju na tom području.

Pozivajući se na podatke Udruženja "Majke Tereze" koja deluje na Kosovu, Šeholi kaže da 18 odsto stanovništva živi u ekstremnom siromšatvu sa 0,90 centi na dan, dok 27 odsto njih živi u siromaštvu sa svega 1,40 evra na dan, a da je nezaposlenost iznad 60 odsto radno sposobnog stanovništva.

Najveći neprijatelj Kosova je, kaže Šeholi, korupcija, organizovani kriminal i klijentelistički pristup zapošljavanja u kosovskim institucijama.

"Ljudi su očekivali promene nakon izbora od juna prošle godine i uvidevši da ih neće biti nade su nestale, a oni su svoje sudbine i sudbinu svojih porodica stavili na kocku upućujući se u zemlje EU", naveo je.

Vlada Kosova pokušava da konkretnim merama spreči masovno iseljavanje kosovskih stanovnika koji već nekoliko nedelja beže preko Srbije i Mađarske, a od pre tri dana i preko Albanije.

Ministar za rad i portparol kosovske vlade Arban Abrasi tvrdi da vlada radi na merama koje bi sprečile ilegalnu migraciju, ali da u to pitanje treba da se uključi i opozicija.

"Shvatljivo je da je borba protiv ilegalne migracije pre svega odgovornost vlade Kosova i relevantnih institucija ali u tome treba da se ukljuce i drugi sa ciljem doprinosa kao što je opozicija", rekao je Abrasi.

Uprkos tome, međuitm, masovni odlasci Albanaca se nastavljaju, a prištinski mediji procenjuju da dnevno sa prištinske autobuske stanice odlazi 500 do 600 ljudi.

Prema podacima MUP-a, otišlo je najviše stanovnika opština Podujevo, Uroševac i Gnjilane. Smatra se da je ove opštine napustilo više od 30.000 Albanaca.

Tači krivi Brisel za odlazak Albanaca

Foto: Beta, arhiva
Zamenik kosovskog premijera Hašim Tači izjavio je da je nelegalna migracija stanovnika Kosova ka zemljama EU zabrinjavajuća pojava ocenivši da je razlog za to odlaganje odluke Brisela o liberalizaciji viznog režima.

Odlaganje odluke o liberalizaciji viznog režima je povećalo zabrinutost građana rekao je Tači dodajući da je uveren da će ta odluka biti doneta do kraja godine.

On smatra da stanovnici Kosova treba da se osećaju Evropljanima i da je sloboda kretanja njihovo neotuđivo pravo.

"Mi smo naše zadatke izvršili, sada je na Briselu da donese odluku."

Na pitanje o suspenziji učešća Liste Srpska u radu kosovske skupštine i vlade zbog smene srpskog ministra za povratak Aleksandra Jablanovića, Tači je izrazio očekivanje da će Srpska ostati deo vlade i skupštine.

"Manja ljutnja zbog udaljavanja Jablanovića će biti prevaziđena i oni će se vratiti u skupštinu i vladu," rekao je Tači.

"Priština zna zašto ništa ne preduzima"

Foto: Tanjug, arhiva
Predsednik skupštinskog Odbora za Kosovo i Metohiju Milovan Drecun rekao je da Priština svojim nečinjenjem ohrabruje migaciju iz pokrajine, ali da iznenađuje blaga reakcija Brisela na sve veći broj imigranata s Kosova koji preko Mađarske pokušavaju da dođu na zapad Evrope.

Priština posredno svojim nečinjenjem ohrabruje i podstiče masovan odlazak Albanaca, kazao je Drecun za Tanjug i naveo je namera Prištine da politički zloupotrebi opravdano nezadovoljstvo ljudi koji idu u potragu za boljim životom kako bi Brisel izvršio pritisak na Beograd da prizna Kosovo kao državu i da se ne protivi njegovom članstvu u UN.

Dodao je da to jeste svojevrsna ucena koju Priština od dolaska međunarodne zajednice primenjuje veoma uspešno.

Kako je naveo Drecun, Srbija sada može da bude pod jednim jačim pritiskom nekih zemalja EU koje su priznale nezavisnost Kosovo da prihvati članstvo Kosova u UN, pod izgovorom da, ako se to ne uradi, nema nikakve ekonomske perspektive na Kosovu.

To je ta igra koja se skriva iza ovog neuobičajenog iznenadnog talasa migracije, rekao je Drecun i dodao da je pitanje za Brisel otkud tako blaga reakcija.

Vidimo policijsku saradnju u kojoj Srbija učestvuje, vidimo da se Mađarska suočava sa problemom, a Brisel nekako tolerantno prelazi preko toga“, kaže Drecun.

Mogerini: Uskoro rasprava o migracijama

Visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbednost Federika Mogerini saopštila je da će narednih dana sazvati vanredni sastanak, kako bi sa evropskim komesarom za unutrašnje poslove i migracije Dimitrisom Avramopulosom razmotrila politiku u oblasti migracija.

"Takođe sam odlučila da u agendu Saveta za spoljne poslove EU uskoro uvrstim raspravu o migracijama", navela je Mogerini.

Ona je kazala da su neophodni odlučniji koraci i zajedničko preuzmanje odgovornosti u cilju borbe protiv krijumačarenja, i kako bi se efikasnije spasavali migranti i zaštitili tražioci azila.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

101 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: