Papa u knjizi o Kastru, revoluciji

Malo poznata knjiga o Kubi Horhea Marije Bergolja - sada pape Franje - omogućuje novi uvid u njegove poglede na kubansko društvo, marksizam i američki trgovinski embargo koji su, danas, doveli do papine zakulisne presudne uloge u istorijskom otopljavanju američko kubanskih odnosa koje je objavljeno prekjuče.

Pisac Bergoljo, dakle, 1998, nedugo posle prekretničke posete tadašnjeg pape Kubi, kompiluje u obliku knjige "Dijaloge Jovana Pavla Drugog i Fidela Kastra". Bergoljo je tom događaju prisustvovao kao dostojanstvenik već viđen da postane arhibiskup Buenos Airesa, ali je očigledno bio već ranije verziran u stvari s obzirom na uticaj Hladnog rata na čitavu latinsku Ameriku.

U nevelikoj knjizi, Bergoljo oštro kritikuje socijalizam, posebno Kastrovu ateističku revoluciju, zbog poricanja "uzvišenog dostojanstva" ljudskim individuama i njihovog stavljanja jedino u službu države. U isto vreme, budući papa osuđuje američki embargo i ekonomsku izolaciju Kube koja siromaši ionako siromašnu zemlju.

"Kubanski narod mora da prevaziđe ovu izolaciju", piše Bergoljo.

Prvo poglavlje knjige zove se, što je vredno uočiti, "Vrednost dijaloga", i jasno pokazuje da Bergoljo vatreno veruje - kao što je to činio i Jovan Pavle Drugi - da je dijalog jedini put za okončanje kubanske izolacije i neprijateljstva prema Katoličkoj crkvi.

U citatima iz govora Jovana Pavla Drugog i Fidela Kastra tokom istorijske posete, Bergoljo primećuje da njih dvojica ponekad govore jedan mimo drugog dok naprimer papa insistira da Kuba treba da omogući rad Katoličkoj crkvi, a Fidel mu uzvraća kako vidi velike sličnosti između marksizma i katoličanstva.

"Obojica je trebalo da bolje slušaju jedan drugog", primećuje današnji papa.

Kao papa Franja, pisac "Dijaloga Jovana Pavla Drugog i Fidela Kastra" proteklih je meseci neprestano naglašavao potrebu za dijalogom da bi se postigao mir, što je vrhunilo u njegovom letošnjem pozivu palestinskom i izraelskom predsedniku da dođu u Vatikan i zajedno s njim mole za mir. Papin poziv Obami i Raulu Kastru da stave na stranu svoje antagonizme za dobrobit kubanskog naroda, sa Vatikanom kao medijatorom, akcija je urađena u istom, visokom diplomatskom stilu.

Ostin Ajverej, pisac nove biografije pape Franje "Veliki reformator", kaže u telefonskoj izjavi AP-u da je Bergoljo kao pisac demonstrirao "izvanredno izbalansiran" pristup kubanskom problemu prognozirajući budućnost karipskog ostrva koja sad izgleda verovatnijom kada je otopljavanje sa severnoameričkim susedom napokon počelo.

"On (papa Franja) vidi kubansku budućnost pod demokratskom vladom ukorenjenom u hrišćanske, humanističke vrednosti kubanskog naroda. To je neka vrsta nacionalnog katoličkog poimanja politike; ni levo ni desno, ni komunizam a niti, pak, čisti tržišni kapitalizam".