Lavrov: Odnosi sa SAD dotakli dno

Rusko-američki odnosi "dotakli su dno" i takvo stanje će dugo trajati, izjavio je danas u Moskvi šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

Izvor: Tanjug

Ponedeljak, 20.10.2014.

11:57

Default images

"Otišli smo suviše daleko. Iskreno se nadam da je smanjen nivo saradnje došao do dna i da neće više ići dalje", rekao je Lavrov učesnicima konferencije "Građanski univerzitet" u organizaciji ruske vladajuće partije Jedinstvene Rusije.

Lavrov ocenio je da "taj proces napreduje, bez dodatnih padova, ali bez pokušaja da se odnosi poboljšaju", dodajući da će period zahladnelih odnosa Rusije i SAD "dugo trajati".

Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je prošle nedelje da njegov američki kolega Barak Obama ima "neprijateljski stav" prema Rusiji.

Odnosi Vašingtona i Moskve su, zbog ukrajinske krize, najlošiji od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

SAD i Rusija se ne slažu ni po pitanju Sirije, gde više od tri godine besni građanski rat. Amerikanci podržavaju sirijsku opoziciju, a Rusi su saveznici režima sirijskog predsednika Bašara el Asada.

S druge strane jačanje ruskih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskom unijom nema alternativu, rekao je Lavrov.

"Mi postupamo na osnovu postavke da jačanje naših odnosa sa EU, kao i naših odnosa sa SAD, nema alternativu", dodao je on.

Na predavanju koje je održao u okviru projekta Građanski univerzitet, Lavrov je istakao i da međunarodna koalicija za borbu protiv terorizma treba da bude ustanovljena kroz Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija, a ne na jednostran način da bi se postigli određeni geopolitički ciljevi.

"Ukoliko govorimo o koalicijama, hajde da oformimo takvu koaliciju, hajde da o tome usvojimo odluku na Savetom bezbednosti Ujedinjenih nacija", rekao je šef ruske diplomatije.

On je rekao i da je veoma pogrešno, nenormalno i kontraproduktivno borbu protiv terorizma subordinisati političkom cilju kažnjavanja režima, i da to vodi samo do povećavanja haosa, preneli su ruski mediji.

Što se tiče Sirije i Iraka, Lavrov je rekao da Moskva nastavlja da pomaže tim zemljama u borbi protiv terorizma, uključujući i isporučivanje oružja u velikom obimu.

"Mi nastavljamo da pomažemo vlade Iraka i Sirije, kao i drugih zemalja u regionu u njihovoj borbi protiv verskog ekstremizma koji se bori za vlast. Naša podrška uključuje i snabdevanje tih vlada velikim količinima oružja i vojne opreme kako bi bila povećana njihova borbena sposobnost", rekao je Lavrov.

Moskva se zalaže, nastavio je on, za konsolidaciju međunarodnih napora za borbu protiv globalne pretnje terorizma.

Sirija se bori protiv raznih pobunjeničkih i ekstremističkih grupa, od početka građanskog rata koji je izbio 2011. godine. Jedna od takvih organizacija, džihadistička grupa Islamska država, privukla je nedavno međunarodnu pažnju, prenela je ruska agencija Tas.

ID se bori protiv sirijske vlade od 2012. godine, ali je proširila svoje napade na Irak juna 2014. godine ustanovivši Islamski Kalifat na teritorijama koje kontroliše. Koalicija koju predvode SAD, trenutno izvodi vazdušne napade na mete ID u Iraku i Siriji.

Što se tiče političke krize u Ukrajini, Lavrov je rekao da su sporazumi postignuti u Minsku otvorili mogućnost za njeno rešavanje.

"Nakon potpisivanja sporazuma iz Minska, sada su se ponovo pojavile perspektive za političko rešenje. Kao što znate, na sastancima u Milanu, predsednik (Vladimir Putin) je ponovio našu podršku punoj implementaciji sporazuma postignutih uz podršku Rusije i Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju, i to implementaciji od svih strana", kazao je Lavrov.

Povodom Avganistana, Lavrov je rekao da je NATO odbio da sarađuje sa Organizacijom sporazuma o kolektivnoj bezbednosti (CSTO) na pitanju stabilizacije u toj zemlji.

Ministar je istakao da CSTO redovno sprovodi aktivnosti u borbi protiv terorizma i suzbijanja narkotika duž spoljnih perimetara agvanistanske granice, ali da bi savezništvo NATO sa CSTO bilo najprirodnije.

"Naši partneri iz NATO uporno su poslednjih 10 godina odbijali naše predloge da radimo zajedno kroz CSTO", dodao je ministar.

U CSTO su Jermenija, Belorusija, Kazahstan, Kirgistan, Rusija, Uzbekistan i Tadžikistan, prenela je agencija RIA Novosti.

Rusija je i dalje veoma zabrinuta zbog stalnih pretnjih od terorizma i šverca droge iz Avganistana, posebno kad međunarodne borbene trupe napuste tu zemlju 2014. godine, navodi agencija.

Oko 41.000 vojnika NATO ostalo je u Avganistanu da se, zajedno sa tamošnjom vojskom i policijom, bori protiv talibanskih pobunjenika. Njihova borbena misija će biti okončana u decembru, posle čega će najverovatnije oko 12.000 vojnika ostati u 2015. godini na poslovima obuke i podrške vladinih snaga bezbednosti.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: