Linta: Hrvati u Srbiji imaju prava

Linta je ocenio danas da su neopravdani zahtevi hrvatskih poslanika u Evropskom parlamentu Andreja Plenkovića i Joze Radoša da se zaštite prava Hrvata u Srbiji, jer manjine u Srbiji, uključujući i Hrvate, imaju pravo na svoj jezik, pismo, obrazovanje, informisanje na maternjem jeziku i zaštitu kulturnog identiteta.

Strankama nacionalnih manjina je obezbeđen ulazak u Skupštinu putem takozvanog prirodnog praga, istakao je Linta u pisanoj izjavi dostavljenoj Tanjugu.

"To pravo na parlamentarnim izborima 2014. godine nije iskoristila Demokratska stranka Hrvata u Vojvodini (DSHV) koja predstavlja hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji, već se opredelila da njen kandidat sa poslanika bude na listi Demokratske stranke", rekao je Linta.

Odluka DHSV, naveo je Linta, pokazala se pogrešnom što je za posledicu imalo da hrvatska nacionalna zajednica nema svog predstavnika u aktuelnom sazivu Skupštine Srbije.

Linta je apelovao na Evropsku komisiju da insistira da Hrvatska konačno sprovede Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina iz 2002. kojim se garantuje službena upotreba srpskog jezika i ćirilice u lokalnim samoupravama u kojima je učešće Srba preko jedne trećine stanovništva.

Prema popisu stanoništva iz 2011, u 21 opštini i dva grada (Vukovar i Vrbovsko) Srbi čine preko 33 posto stanovništva, precizirao je Linta.

Ustavnim zakonom, ukazao je Linta, garantuje se proporcionalno zapošljavanje Srba u pravosuđu, policiji, državnoj upravi, prosveti i zdravstvu u opštinama i gradovima, gde je učešće Srba preko 15 odsto i u županijama gde je učešće Srba iznad pet procenata.

Prema popisu stanovništva u Hrvatskoj, Srbi, naveo je Linta, čine više od pet odsto stanovništva u 10 županija, a Hrvatska se potpisivanjem Ugovora o pristupanju sa EU krajem 2011. obavezala da će realizovati Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.

Na žalost, Hrvatska nije ispunila preuzete obaveze, a ne poštuje ni Sporazum o zaštiti manjina između Srbije i Hrvatske iz 2004. koji se odnosi na zaštitu nacionalnog i kulturnog identiteta Srba, istakao je Linta.

Linta je apelovao na Evropsku komisiju da obezbedi ostvarivanje prava Srba u Hrvatskoj, jer preti opasnost da će u narednom periodu nestati kao nacionalna zajednica.

"U Hrvatskoj je po popisu 1991. godine živjelo 581.000 Srba. Međutim treba uzeti u obzir da se na popisu 1991. godine čak 286.000 građana Hrvatske nije izjasnilo u smislu nacionalne pripadnosti već su naveli da su Jugoslaveni, Dalmatinci, Slavonci ili nešto četvrto", podsetio je Linta.

Ako se uzme u obzir da je popis održan u antisrpskoj atmosferi koju je kreirala Hrvatska demokratska zajednica, osnovano je pretpostaviti da su bar 50 odsto građana ili oko 140.000, koji se zbog straha nisu nacionalno izjasnili, bili Srbi, pa je, dakle, u Hrvatskoj 1991. živelo više od 700.000 Srba, rekao je Linta.

Linta je ukazao da je "po popisu 2001. godine u Hrvatskoj živela 201.000 Srba što jasno pokazuje da je režim Franje Tuđmana protjerao preko 500.000 Srba".

"Po popisu 2011. godine, u Hrvatskoj je živjelo 186.000 Srba ili oko 15.000 manje nego u 2001. godini što navodi na zaključak da Srbi i dalje nisu dobrodošli u Hrvatsku", dodao je Linta.