"EU da zaštiti Hrvate u Srbiji"

Prema popisu iz 2011. godine u Srbiji živi više od 57.000 Hrvata.

Plenković je u govoru podsetio na nedavnu donaciju srpskog predsednika Tomislava Nikolića koji je predao udžbenike na ćirilici đacima, Bunjevcima, u Subotici, prenela je HRT.

On je rekao da je "reč o potezu koji je nastavak politike razvodnjavanja hrvatskog korpusa, odnosno hrvatske manjine na teritoriji Srbije", koju srpska vlast sprovodi od početka devedesetih i naglasio da je takva politika neprihvatljiva.

Plenković je apelovao da Evropska komisija u pregovorima o pristupanju Srbije EU insistira na poštovanju Sporazuma o zaštiti manjina između Hrvatske i Srbije iz 2004. i da to bude jedan od sastavnih elemenata za dalji put Srbije prema Evropskoj uniji.

Očekujemo da ćemo videti Hrvate zastupljene i u srpskim predstavničkim telima i obezbeđivanje sredstva za negovanje jezika, obrazovanje, kao i za kulturu Hrvata u Srbiji, zaključio je hrvatski predstavnik u EP.

Prošle nedelje je hrvatski predsednik Ivo Josipović kritikovao predsednika Srbije Tomislava Nikolića zbog, kako je rekao, činjenice da su bunjevački Hrvati u Vojvodini dobili udžbenike na ćirilici kao donaciju, što govori o kontinuitetu politike koja želi da asimilira Hrvate u Srbiji.

"To je nekorektan potez koji treba ispraviti", rekao je Josipović ali je dodao i da, s druge strane, i Hrvatska treba da se upita šta je uradila da se oni, koji se deklarišu kao Bunjevci, a to pravo im niko ne može oduzeti, osećaju i Hrvatima.

Prethodno je hrvatska poslanica u Evropskom parlamentu, desne orijentacije, Ruža Tomašić optužila Nikolića da donacijom ćiriličnih čitanki i gramatike za učenje bunjevačkog govora učenicima u Subotici nastoji da uništi hrvatski jezik i kulturni identitet u Vojvodini.

Na kritike Josipovića, Nikolić je odgovorio da Srbija svojim Ustavom i zakonima omogućava svim građanima da se izjasne kako žele.

Legitimno pravo Bunjevaca je da iskoriste to pravo na Ustavom predviđeni način, rekao je predsednik Srbije, ocenivši i da je reakcija Josipovića donekle razumljiva, s obzirom na to da je u predizbornoj kampanji.

"Ja nikada nisam i neću kampanju voditi na taj način, ali to je stvar ličnog stava i opredeljenja", naveo je predsednik Srbije u izjavi za medije, upitavši i zašto njegov hrvatski kolega Bunjevce naziva bunjevačkim Hrvatima.

On je objasnio da je poklonio knjige bunjevačkim osnovcima. Autore udžbenika je imenovao Bunjevački nacionalni savet, a odobrilo šest prosvetnih institucija Republike Srbije. Reč je o izbornom predmetu "Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture" u osnovnim školama u mestima gde živi bunjevačka nacionalna manjina.

"Bunjevci nisu ni Srbi ni Hrvati, oni su svoji. Srbija ih kao takve sa zahvalnošću prihvata", rekao je predsednik Srbije.

Inače, po procenama Hine, u Srbiji ima oko 16.500 Bunjevaca, okupljenih oko Bunjevačkog nacionalnog veća, koji ne smatraju sebe Hrvatima, već ističu da su autohtona etnička grupa u Srbiji koja ima svoj jezik, kulturu i tradiciju. Ostali, većina Bunjevaca u Bačkoj, kojem pripada i vođstvo vojvođanskih Hrvata, deklarišu se kao bunjevački Hrvati ili Hrvati Bunjevci.

Kada su u pitanju upotreba ćirilice u Hrvatskoj i prava tamošnje srpske nacionalne manjine, nedavno je morao da reaguje Ustavni sud te zemlje, proglasivši neustavnim referendumsko pitanje kojim se tražilo ograničenje tih prava, na sredine gde manjine čine polovinu stanovništva, a ne trećinu kako je sada.

Taj referendum je tražio štab za odbranu hrvatskog Vukovara, takođe desničarska organzacija, koja se godinu dana bori protiv ćirilice razbijanjem dvojezičnih tabli na zgradama državnih institucija, a pokušala je i da, praktično, ukine ćirilicu pokretanjem referendumske inicijative.