"SB više nije čuvar svetskog mira"

Savet bezbednosti nemoćan je da reši ključna pitanja za očuvanje međunarodnog mira, ocenjuju strani i domaći stručnjaci za međunarodno pravo.

Izvor: Tanjug

Petak, 25.07.2014.

12:26

Default images

Savet bezbednosti UN, nemoćan je da reši ključna pitanja za očuvanje mira, ali s druge strane delovanje van okvira UN i ignorisanje međunarodnog prava predstavljaju opasan put, smatraju domaći i inostrani stručnjaci za međunarodno pravo.

Britanski stručnjak Džejms Ker-Lindzi ocenuje u izjavi Tanjugu da je Savet bezbednosti u potpunosti nemoćan da reši ključna pitanja koja se tiču međunarodnog mira i bezbednosti u situaciji kad zemlje sa pravom veta daju prvenstvo nacionalnim interesima.

To je, navodi Ker-Lindzi, koji je viši naučni saradnik Londonske škole ekonomije i političkih nauka, dovelo do brojnih situacija u kojima su Sjedinjene Države koristile pravo veta kako bi blokirale usvajanje rezolucija koje se tiču Izraela, a nedavno je to viđeno kad se Rusija umešala da blokira rezolucije o Ukrajini.

"Ali, činjenica je da, čak i kad je Savet bezbednosti u stanju da usvoji rezoluciju, ona najčešće ima nedovoljan praktični značaj i posledice osim ako jasno ne predviđa mere kažnjavanja, poput sankcija ili upotrebe vojne sile", kaže Ker-Lindzi.

On podseća da već decenijama svetska organizacija iskazuje nemogućnost da reši ključna pitanja koja se tiču međunarodnog mira i bezbednosti.

"Tužno je to što Savet bezbednosti danas ostaje podeljen po većini važnih pitanja za međunarodni mir", naglašava britanski stručnjak za spoljnu politiku.

Na pitanje šta smatra izlazom, Ker-Lindzi odgovara da je svaki predlog osuđen na neuspeh sve dok u SB postoji pet stalnih članica sa pravom veta kojeg ne žele da se odreknu.

"Bez te promene, svaka druga nema smisla. Takođe, prijem novih članica u SB liči na ''recept za neuspeh'' u budućnosti iako postoje jako dobri razlozi za prijem novih stalnih ili polustalnih članica sa rotirajućim mestom poput Brazila, Južne Afrike, Japana i Nemačke", navodi on.

Ker-Lindzi se protivi ideji da zapadne zemlje izađu iz najvažnijeg tela UN i vode politiku koja njima odgovara i dodaje da je "u nekim slučajevima to počelo da se pomalja".

"To je veoma opasan put. Živimo u svetu u kome nastaju nove ''sile'', najmanje što nam treba je da ih ohrabrimo da deluju van UN i da ignorišu međunarodno pravo", upozorava Ker-Lindzi.

On zaključuje da UN ipak ostvaruju odlične rezultate u mnogim pitanjima u kojima je postojala saglasnost pet stalnih članica UN - Kine, Rusije, SAD, Francuske i Britanije.

Profesor međunarodnih odnosa i spoljne politike na FPN Predrag Simić za činjenicu da su UN izgubile ulogu "čuvara svetskog mira" smatra "zaslužnima" naslednike američkog predsednika Vudroa Vilsona koji su "UN gurnule pod tepih, verujući da nisu potrebne i da nikad neće doći do situacije kakva je danas u Ukrajini".

Simić podseća da je administracija bivšeg američkog predsednika Bila Klintona "držala pod embargom" finansiranje UN i otvoreno se suprotstavljala dominantnoj ulozi koju je tadašnji generalni sekretar Butros Gali tražio za UN.

"Amerikanci su skinuli UN sa dominantne pozicije i Obamina administracija, čini se barem na rečima da žali zbog toga, ali ne čini mnogo da UN vrati na mesto koje im je namenjeno Poveljom svetske organizacije iz 1945. godine", navodi on.

Simić se slaže sa svojim kolegom iz Britanije da od reforme i prijema novih stalnih članica u SB "nema ništa" i to zbog, kako kaže, sebičnosti aktuelnih članica, ali i zbog toga što se takvi međunarodni sistemi, na žalost, menjaju samo ratom.

"Zahtev Japana da postane član SB blokirala je Kina - koja nikad neće dozvoliti njegov prijem, Francuska nije blokirala ulazak Nemačke, ali je to učinila Amerika, a zahtevi Brazila i Nigerije nisu ni stigli na dnevni red", objašnjava profesor FPN-a.

On ukazuje da se još pre 10 godina pokušalo sa reformom UN, ali da to nije dalo rezultate jer niko neće da deli "svoj deo kolača koji mu pripada" stalnim članstvom u SB.

Podseća i da se mislilo da će se stvari promeniti posle pada Berlinskog zida u UN, koje su trpele zbog hladnoratovskih okolnosti, ali da do toga nije došlo.

Simić predviđa da će se broj članica UN sa 193, koliko ih sada ima prijemom Južnog Sudana, povećavati na 200, 300 članica jer će, kako kaže, 21. vek, po svemu sudeću biti "vek nacionalnih država, a ne super nacionalnih organizacija", ali i dodaje da je uveren da svetu "nedostaje mehanizam univerzalne, kolektivne bezbednosti".

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: