"Oluja":18 godina od stradanja Srba

S druge strane, danas i sutra Hrvatska slavi Dan pobede i domovinske zahvalnosti.

Vojna operacija "Oluja" predstavlja najmasovnije i jedno od najsurovijih etničkih čišćenja izvršenih u ratovima na prostorima bivše SFRJ u kojoj su oko 62 procenta žrtava bili civili.

U akciji "Maestral", koja je bila njen produžetak, hrvatske oružane snage u sadejstvu sa Petim korpusom muslimanske armije, ubile su još 655 i prognale oko 125.000 srpskih stanovnika.

Kao i svake godine, u slavu žrtava ovog zločina služiće se parastosi u mnogobrojnim crkvama u Srbiji, Hrvatskoj i Republici Srpskoj.

Obeležavanje u RS je počelo u subotu, paljenjem sveća u Sabornom hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci, a danas će biti održan parastos poginulim civilima i vojnicima u hramu Svete Trojice i polaganje venaca.

Celokupna akcija hrvatske vojske za cilj je imala zapravo iseljavanje celokupnog stanovništva srpske nacionalnosti, a nakon proterivanja zabeležena su paljenja, pljačke i likvidacije malobrojnih Srba koji nisu hteli da napuste svoje domove.

Ispražnjeno područje Tuđmanova vlada je nešto kasnije naselila izbeglicama hrvatske nacionalnosti iz BiH.

Ekshumacije još traju, neke grobnice nisu ni otvorene, pa otuda i različiti podaci o broju poginulih, nestalih i prognanih.

Broj izbeglih Srba različito se procenjuje - hrvatski izvori imaju podatak od 90.000 ljudi, UN o 150.000, a srpski o najmanje 250.000.

Jedno je sigurno - iako otprilike polovina onih koji su izbegli ima hrvatska dokumenta, vratilo ih se znatno manje, a mnogi se nakon neuspešnih pokušaja da organizuju život u mestima odakle su izbegli, ponovo vraćaju u Srbiju.

Za zločine počinjene u toku "Oluje" u Hrvatskoj niko nije krivično odgovarao.

Trojica hrvatskih generala - Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak, iako su prva dvojica provostepenom presudom Haškog tribunala bili osuđeni na 24, odnosno 18 godina zatvora, oni su u novembru prošle godine oslobođeni po svim tačkama optužnica, što je izazvalo žestoke reakcije u Srbiji, a u Hrvatskoj oduševljenje. Čermak je oslobođen ranije, aprila 2011.

Foto: Tanjug, arhiva

U vojno policijskoj akciji "Oluja", koja je počela 4, a završila se 5. avgusta 1995. godine, prema podacima Dokumentacionog centra “Veritasa”, ubijeno je najmanje 1.886 osoba srpske nacionalnosti i proterano najmanje 250.000 stanovnika bivše Republike Srpske Krajine.

Među stradalima je 1.196 civila, od čega 540 žena. Prema istim podacima 943 osobe se još vode kao nestale.

Odluka o početku akcije "Oluja" je na predlog tadašnjeg komandanta sektora Jug, hrvatskog generala Gotovine, doneta na Brionima 31. jula 1995.

Na tom sastanku, u Titovoj vili, predsednik Hrvatske Franjo Tuđman je jasno definisao cilj operacije poručivši da treba naneti "takve udarce Srbima da praktično nestanu s ovih prostora".

Hrvatski predsednik Ivo Jospović je nedavno izjavio da je jasno da Srbija i Hrvatska nikada neće imati zajednički stav o ovom događaju, a da očekuje da Srbi s razumevanjem prihvate značaj “Oluje” za nezavisnost Hrvatske.

Za Josipovića je akcija “Oluja” bila nužna i bez nje, kako je kazao, Hrvatska nikada ne bi bila slobodna i nezavisna.

“S druge strane, Hrvatska treba s dužnim pijetetom da se odnosi prema svim žrtvama, da kazni zločine i da svima koji žele da se vrate to i omogući", rekao je hrvatski predsednik.

Josipović je u četvrtak, prilikom uručivanja odlikovanja hrvatskim braniteljima povodom Dana pobede u Zagrebu, poručio da je vojno-policijska akcija "Oluja" snažno obeležila hrvatsku istoriju, a ministar odbrane Hrvatske Ante Kotromanović je rekao da oslobađanje generala Gotovine, Čermaka i Markača potvrđuje da je Hrvatska "čista kao suza".

Proces ekshumacija spor

Foto: Tanjug, arhiva

Veritas je saopštio da Srbi iz Hrvatske očekuju da Savet bezbednosti UN i Rezidualni mehanizam Haškog tribunala reaguju na inicijativu dokumentacionog centra za preispitivanje oslobađajuće presude hrvatskim generalima za akciju “Oluja”, jer se došlo do novih dokaza.

Te nove činjenice ogledaju se, kako se navodi, u broju od 110 ekshumiranih posmrtnih ostataka Srba sa lokacija “Sveta Mare” u Šibeniku i “Gradsko groblje” u Zadru, koji su stradali u akciji “Oluja”, i to na području i u vreme koje je bilo predmet haške optužnice.

Predsednik vladine Komisije za nestale osobe i generalni sekretar Vlade Srbije Veljko Odalović izjavio je u petak da se oko 2.400 osoba vodi kao nestalo i da će se insistirati na rasvetljavanju sudbine svih nestalih lica. Odalović je dodao da Srbiji nije upućen nijedan zahtev na koji nije dala odgovor.

Predstavnici nestalih i vladine Komisije za nestale u Srbiji nezadovoljni su sporošću ekshumacija i identifikacija, pa od Vlade Hrvatske traže angažovanje svih kako bi to pitanje bilo konačno rešeno.

I pojedine nevladine organizacije u Hrvatskoj osuđuju to što ni posle 18 godina nema pravosnažnih presuda za ratne zločine i što brojne civilne žrtve rata nisu primereno obešećene. Prema podacima udruženja nestalih, više od 2.000 ljudi se vodi kao nestalo, do sada je oko 1.000 ekshumirano, a od tog broja identifikovano je 704 lica, dok 306 čeka na identifikaciju na Institutu u Zagrebu.

Predstavnik Udruženja porodica nestalih u Hrvatskoj "Suza" Čedo Marić kaže da se ove godine obeležava “punoletstvo tuge i traganja” porodica nestalih za svojim najmilijim, i kao najveći problem apostrofira sporost u rešavanju sudbine nestalih.

On ističe da je neophodno da se ceo proces rešavanja pitanja nestalih Srba u Hrvatskoj ubrza, ali i procesuiranja ratnih zločina.

“Predstavnici hrvatskih vlasti rade na principu ‘kreni-stani’, a to potvrđuje i činjenica da je u ovoj godini samo grupa od 23 porodice pozvana u Zagreb radi identifikacije i to u februaru, a od tada se ništa nije desilo”, rekao je Marić.

Takođe, mnoga ekshumirana tela još nisu identifikovana.

Porodice poginulih i nestalih uputile su apel Vladi Hrvatske da ubrza utvrđivanje sudbine nestalih i procesuiranje ratnih zločina.

Predsednik Koalicije udruženja izbeglica Miodrag Linta je ukazao da veliki problemi Srba proteranih ovom akcijom još nisu rešeni, pa bi, kako smatra, Vlada Srbije trebalo da upozna pre svega EU, UN i Savet Evrope da stotine hiljada izbeglica još nisu ostvarile svoja osnovna ljudska prava.

"Smatramo da je konačno došlo vreme da se reše naši problemi i očekujemo da se sazove jedna posebna sednica Skupštine, za šta imamo obećanja, na kojoj će se raspravljati i o problemima proteranih Srba iz BiH, ne samo iz Hrvatske", rekao je Linta Tanjugu, izrazivši očekivanje da bi na toj sednici bila usvojena rezolucija o poštovanju ljudskih prava proteranih iz Hrvatske i BiH.

S druge strane: Priznanja Markaču i Gotovini

Generali Ante Gotovina i Mladen Markač, koje je Haški tribunal oslobodio optužnice za zločine počinjene u hrvatskog vojno-policijskoj akciji “Oluja”, danas će u Alkarskim dvorima primiti povelje počasnih članova Viteškog alkarskog društva i počasnih građana grada Sinja.

Priznanja će im, prema pisanju zagrebačkog "Jutarnjeg lista", biti uručena na dan održavanja 298. Sinjske alke, kada Sinj, kao i svake godine prve neđelje u kolovozu, postaje politička metropola Hrvatske. Dolazak u Sinj najavili su predsednik Hrvatske Ivo Josipović, predsednik Sabora Josip Leko, šest ministara i 12 ambasadora ili predstavnika ambasada u Hrvatskoj.