Dug države advokatima 10 miliona €

Ukupan dug države prema advokatima koji su po službenoj dužnosti preuzeli zastupanje optuženih pred sudovima iznosi 10,5 miliona evra, piše Danas.

Izvor: Danas

Ponedeljak, 22.07.2013.

21:17

Default images

Naime, kako je ovom beogradskom listu rečeno u Ministarstvu pravde, ukupan dug je 1,18 milijardi dinara ili oko 10,5 miliona evra.

Kako je objašnjeno listu Danas, nasleđena dugovanja advokatima i sudskim veštacima iznosila su u prethodnom periodu 2,3 milijarde dinara, a taj iznos se kasnije i uvećao, pošto su se, pored popisanog iznosa, pojavile druge neizmirene obaveze koje nisu bile popisane.

"Ministarstvo je isplatilo dugovanja advokatima i sudskim veštacima za 2009. i 2010. godinu, tako da dugovanje sada iznosi 1,18 milijardi dinara. Predstavnici Ministarstva su imali do sada nekoliko sastanaka sa predstavnicima Ministarstva finansija koji su uključeni u rešavanje ovog problema. Na jednom od sastanaka bio je i predstavnik Advokatske komore Beograda. Na sastancima se razmatra koji je najbolji model da se što pre izmire i preostala dugovanja. Takođe, Ministarstvo će pokušati da kroz uštede u sopstvenom budžetu pronađe način da se ovaj problem reši“, kažu u ovom ministarstvu.

Istovremeno, predsednik Advokatske komore Beograda Slavko Jelovac, koji je učestvovao na sastanku sa Ministarstvom pravde na kojem je bilo reči o rešavanju dugovanja advokatima, kaže za Danas da je advokatura ponudila dobro rešenje, ali da država nije imala sluha za predloženo.

"Naš predlog je bio prebijanje duga. Naime, ako advokati imaju dug prema državi, a s druge strane država ima dug prema advokatima, predložili smo da se taj dug prebije. Međutim, nije bilo dobre volje za tako nešto. Takođe, tražili smo da se advokatima koji nemaju dug prema državi, a država ima prema njima, to prizna kao akontacija na osnovu poreza i doprinosa", objašnjava Jelovac. Dodatni problem predstavlja i to što postavljanje advokata po službenoj dužnosti u sudovima ne kontrolišu ni Advokatska komora Srbije, a ni predsednici sudova. To u praksi dovodi do toga da se pojedini advokati postavljaju mimo redosleda sa spiska Advokatske komore, tvrde beogradski advokati Željko Simić i Dejan Sinadinović. Kako objašnjavaju, to je i razlog zašto predlažu podnošenje krivične prijave zbog kršenja procedure prilikom izbora advokata po službenoj dužnosti. Njihova inicijativa okačena je u vidu pisanog obaveštenja na oglasnoj tabli Prvog osnovnog suda u Beogradu. U njoj se tvrdi da je advokatima dobro poznato "da neki advokati vrlo učestalo, a drugi (velika većina) nikada ili vrlo retko budu postavljeni za branioce po službenoj dužnosti“.

Kako navode, "jasno je da postoje ozbiljne indicije o nezakonitom postupanju sudija pojedinaca i predsednika sudova" koji treba da vode računa o poštovanju propisane procedure. Propisano je da se advokati po službenoj dužnosti postavljaju sa spiska koji dostavi Advokatska komora.

"Postoje spiskovi advokata sa kojih redom treba da se postavljaju branioci, ali to nije slučaj i kontrolu ne vrši ni Advokatska komora, niti predsednici sudova... Zakon se ne može tumačiti na način da je ovakvo ponašanje dozvoljeno", kaže advokat Simić za Danas.

On navodi da je u više navrata dostavljao Advokatskoj komori predloge za zaštitu i napredak položaja advokata, poput rešenja da advokati mogu, kao u EU zemljama, da overavaju određene dokumente, što može da im predstavlja značajan prihod.

"Nikada nisam dobio nikakav odgovor i postalo je jasno da odgovor i ne treba očekivati, posebno u ovom postupku podnošenja krivične prijave zbog kršenja procedure prilikom postavljanja branilaca po službenoj dužnosti", dodaje Simić.

U njegovoj i inicijativi advokata Sinadinovića navodi se da "motivi za nezakonito ponašanje" mogu biti različiti, te da advokati nisu nadležni da sude o tome, već treba da obaveste tužilaštva. "Treba da zatražimo krivičnu odgovornost predsednika sudova, koji treba da kontrolišu način postavljanja branilaca i rad sudija pojedinaca, kao i NN izvršioce (sudije pojedinci i advokati) koji su sve nas koji nismo "postavljani" oštetili i duguju nam izmaklu dobiti za sve one iznose koji bi nam pripali da smo bili postavljeni za branioce po službenoj dužnosti na zakonito propisan način", navodi se u inicijativi dvojice advokata. Advokati Simić i Sinadinović tvrde da su više puta imali fiktivne "propuštene pozive" sa broja centrale u Palati pravde, odnosno dolazeće pozive iz uprave Višeg suda u Beogradu ili Prvog ili Drugog osnovnog suda u Beogradu (sa broja 011/3601000).

Način na koji se zaobilazi zakonska obaveza pozivanja i postavljanja advokata po redosledu koji je dostavila Advokatska komora Beograda je što, po svoj prilici, zadužena lica samo nakratko pozovu - uspostave vezu i odmah je prekinu, bez mogućnosti da pozvani advokati stignu da se jave, odnosno odazovu na takav poziv. Potom, kako navode sagovornici lista Danas, službenici suda "uspevaju" da dobiju odabrane advokate. Krivični postupak trebalo bi da utvrdi iz kog razloga i motiva su ti advokati favorizovani, dodaje advokat Simić.

Advokat-branilac koji bude postavljen na ovakav način ostvari zaradu od nekoliko stotina hiljada dinara, podseća sagovornik lista Danas.

"Iznosi, zavisno od predmeta i težine krivičnog dela, mogu da idu čak i do milion dinara, posebno kada je reč o predmetu pred Posebnim odeljenjem Višeg suda u Beogradu, odnosno Specijalnim sudom", navodi advokat Željko Simić.

Prinudna naplata

U Ministarstvu pravde kažu da veliki problem prilikom namirenja dugova advokatima predstavlja prinudna naplata. Kako navode, ti troškovi su veliki pa umesto isplate većem broju advokata, novac odlazi na dodatne troškove koji proističu iz prinudne naplate.

Natprirodne moći

Na pitanje lista Danas zašto advokati ne pozovu broj sa kog su primili poziv kada već znaju da je reč o broju iz zgrade Palate pravde, Željko Simić odgovara da je jako teško uspostaviti vezu koja je često zauzeta ili se niko ne javlja.

Ukoliko se veza i uspostavi advokat nema informaciju koji službenik suda i sa kog lokala, preciznije iz kog suda je upućen prethodni „kratak i nedostižan poziv“.

"Pošto pozivi iz zgrade Palate pravde traju sekundu ili dve, na njih može da se javi ili neko sa natprirodnim moćima, ili neko kome je poziv zaista namenjen i koji traje duže od par sekundi, što praktično znači neko sa liste favorizovanih kolega, a ne po zakonitom redosledu", ukazuje sagovornik lista Danas.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

11 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: