USS promenio prava "ravnogorcima"

Kako piše beogradski list "Danas", prema toj odluci suda, članovima Ravnogorskog pokreta uskraćeno je pravo na borački dodatak, ličnu invalidninu, dodatak za negu i pomoć, ortopedski dodatak, pravo na banjsko i klimatsko lečenje o trošku države i pravo na ortopedska i druga pomagala.

Međutim, kako je preneo "Danas", oni i dalje imaju pravo na penziju i profesionalnu rehabilitaciju. Takođe, nije im uskraćeno ni pravo na dobijanje "Ravnogorske spomenice 1941." i to pod uslovom da su u Jugoslovensku vojsku u otadžbini, odnosno u Ravnogorski pokret, stupili u periodu od 17. aprila 1941. do 31. decembra te godine.

Da bi bili nosioci te spomenice potreban je i dokaz da službu nisu prekidali do 15. maja 1945. godine, to jest do oslobođenja.

Prema nezvaničnim podacima, do 31. jula 2007, kada je bio krajnji rok za dobijanje Spomenice, podneto je oko 3.000 zahteva. Veliki problem za njeno dobijanje za mnoge predstavlja nedostatak dokumenata kojima bi dokazali da su zaista bili članovi Ravnogorskog pokreta tokom Drugog svetskog rata.

Aleksandar Čotrić, potpredsednik Srpskog pokreta obnove, međutim, kaže za "Danas" da je Ustavni sud za to "nekompetentan i nenadležan", kao i da je "sud istorije potvrdio da je Ravnogorski pokret bio antifašistički i oslobodilački". To je, kako dodaje, potvrđeno i stavom saveznika u Drugom svetskom ratu, ali i odlukama Skupštine Srbije iz 2004.

Sa druge strane, Miodrag Zečević, predsednik Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR), kaže za isti list da ova odluka Ustavnog suda predstavlja dokaz da je prethodna vlast, sa Demokratskom strankom na čelu, prvobitnu odluku o izjednačavanju partizana i ravnogoraca donela kako bi se dodvorila koalicionim partnerima.

"Ravnogorski pokret nije bio učesnik Narodnooslobodilačkog rata, već samo učesnik rata. Oni su kao vojna formacija bili bruka za srpski narod", ističe Zečević.

U regionu zadovoljni odlukom USS

Sagovornici lista "Danas" iz regiona pozdravljaju ovu odluku ističući da je ona očekivana, pošto je istorija dokazala da je Ravnogorski pokret sarađivao sa okupatorima. Tako na primer, Vehid Šehić, predsednik Foruma građana Tuzle, kaže da ta odluka USS ne predstavlja presedan, jer ako se posmatraju istorijske činjenice koje podržava Evropa, ali i svet, članovi Ravnogorskog pokreta nisu bili ravnopravni učesnici Narodnooslobodilačkog rata.

On dodaje da su slične odluke donele i mnoge evropske zemlje, uključujući i Nemačku, koja je svim vojnicima Trećeg rajha odobrila pravo na penziju. "Ako su bili antifašisti, neka to i dokažu tako što će reći u kojim su se sve borbama sukobili sa okupatorima. Ne bi bilo u redu Ravnogorski pokret izjednačavati sa partizanima", naglašava Šehić.

Draško Đuranović, glavni i odgovorni urednik Portala Analitika iz Podgorice, kaže da je ova odluka istorijski utemeljena, ali prilično politički motivisana. Prema njegovim rečima, i prvobitna uredba, koja je bila doneta 2005. godine, bila je politički čin, a njena izmena posle šest godina deo je "političkog mozaika".

"Nažalost, Srbija je bila među retkim zemljama u Evropi i svetu koja je izjednačila borce protiv fašizma i one koji su sarađivali sa okupatorima. Priča o Ravnogorskom pokretu je složena i jedna situacija je bila do 1942. godine, a druga posle. Ovakva odluka Ustavnog suda bila je očekivana, ukazuje Đuranović.

Zoran Pusić, predsednik Građanskog odbora za ljudska prava iz Hrvatske, kaže za "Danas" da se često u zemljama bivše Jugoslavije istorija i istorijski događaji koriste zbog političkih razloga u sadašnjosti. Prema njegovim rečima, slična situacija je bila i tokom devedesetih godina, za vreme rata na prostorima bivše SFRJ, kada su Srbi negirali zločine koje su počinili četnici, a Hrvati negirali genocid ustaša nad Srbima.

"Draža Mihailović je nesumnjivo bio neko ko je svoju borbu počeo kao borac protiv fašizma, ali je iz pogrešnih, kalkulantskih razloga počeo da sarađuje prvo sa fašističkom Italijom, a posle pada Italije sa nacističkom Nemačkom. To su istorijske činjenice koje je teško osporiti", ukazuje Pusić.