Komisija o ubistvima novinara

Vlada Srbije donela je odluku o formiranju međunarodne komisije koja će da istraži nerešena ubistva novinara u Srbiji, izjavio direktor Fonda B92 Veran Matić.

Izvor: B92

Petak, 21.09.2012.

11:13

Default images

Zapostavljeni slučajevi ubistava novinara u Srbiji, koji nikada nisu rešeni, vraćaju se uskoro u centar pažnje istražnih organa. Ubice i nalogodavci ubistava novinara Dade Vujasinović, Slavka Ćuruvije i Milana Pantića i dalje su na slobodi, jer istrage, koje su vođene godinama, nisu dale rezultate.

Sada će, uz pomoć međunarodnih istražitelja, posebna komisija, u kojoj će biti i predstavnici medija, pokušati da baci novo svetlo na ove slučajeve.

"Ta komisija bi imala prvi cilj da analizira sve dosadašnje istrage koje su vođene i dokumentaciju o tim istragama kako bi utvrdila gde su napravljeni propusti, na koji način smo došli u situaciju da nijedno od ubistava nije do sada razrešeno i počinioci kažnjeni. Kada se napravi analiza, onda će se napraviti izveštaj za Vladu, za javnost, sa preporukama na koji način će se voditi dalje, na koji način treba dalje voditi istrage", kazao je direktor Fonda B92 Veran Matić.

OEBS, koji je domaćin konferencije o slobodi medija u Beogradu, snažno podržava ovu inicijativu.

"Posle ovoliko godina neistraženih ubistava, agonije porodica i prijatelja ovih ljudi koji su izgubili živote radi onoga što su pisali, radi istine koju su pokušali da predstave javnosti, mislim da je izuzetno važno da i društvo i novinarska udruženja podrže ovu inicijativu", smatra Dunja Mijatović, predstavnica OEBS u Srbiji.

Situacija u Srbiji slična je onoj u susednim zemljama. Ubistva i napadi na novinare skoro da su svakodnevica današnje Crne Gore, kaže
Željko Ivanović, izvršni direktor "Vijesti".

"Ako se samo govori iz ugla medija, onda je to jedna neprocenljivo važna inicijativa, jer bez rasvetljavanja pozadine napadača, izvršilaca i nalogodavaca ubistava i napada na novinare, potpuno je iluzorno govoriti o slobodi medija, o brisanju cenzure, autocenzure i ostalim stvarima", ocenjuje on.

Fond B92 takođe je pokrenuo incijativu da se formira Balkanska mreža slobode. Ona bi na jednom mestu okupila sva novinarska udruženja i udruženja tužilaca i sudija, kao i nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava. Cilj je da se stvore efikasni mehanizmi zaštite novinara i medija.

Ova inicijativa postoji već godinu dana i iako je u vlasti postojala saglasnost oko potrebe za ovakvom komisijom, nije došlo do realizacije. Inicijativa je nedavno predstavljena novoj Vladi i u veoma kratkom roku stigao je odgovor:

"Vlada Republike Srbije je preko Biroa za koordinaciju rada obaveštajnih službi, kojom je predsedavao Aleksandar Vučić, u četvrtak 20. septembra, donela odluku o formiranju Međunarodne komisije koja bi istražila ubistva novinara u Srbiji: Dade Vujasinović, Slavka Ćuruvije i Milana Pantića. Pored predstavnika službi bezbednosti Srbije, tužilaštva i predstavnika medija, u radu komisije učestvovaće ugledni međunarodni istražitelji."

Povodom 23. novembra, Međunarodnog dana protiv nekažnjivosti, dana koji poziva na akciju traženja pravde za one koji su ubijeni usled ostvarivanja njihovih prava na slobodu izražavanja i rasvetljavanja samog pitanja nekažnjavanja, čime će se baviti i ova komisija, Balkanska mreža slobode zatražiće da Generalna skupština UN podrži ovaj pokret iza kojeg stoje najrelevantnija svetska novinarska udruženja i organizacije za ljudska prava, i donese deklaraciju kojom se traži od zemalja članica da kroz slične komisije istraže sva ubistva i nasilje nad novinarima, umetnicima, političarima i zagovornicima slobode izražavanja koji se ućutkuju često bez ikakve istrage ili posledica po njihove progonioce. Ubistva novinara Dade Vujasinović, Slavka Ćuruvije i Milana Pantića nerasvetljena su i danas, kada su u fokus javnosti dospela odlukom Vlade Srbije o formiranju međunarodne komisije koja će istražiti okolnosti pod kojima su ubijeni.

Godinama unazad srpskoj javnosti se sa različitih nivoa vlasti poručuje da će smrti novinara biti rasvetljene, pre oko pola godine nadležni tužioci Srbije obećali su da će pravda biti zadovoljena i rasvetljene okolnosti ubistava Dade, Slavka i Milana, ističući da su ti predmeti prioriteti u njihovom radu.

Republička tužiteljka Zagorka Dolovac rekla je da je tužilaštvo svesno značaja slučaja "Vujasinović", ali da "protok vremena i dokazi koji nisu na adekvatan način fiksirani odmah po izvršenju krivičnog dela, remete istragu ubistva novinarke". Zagorka Dolovac je tada navela da posle revizije Više javno tužilaštvo u Beogradu vodi pretkrivični postupak u okviru kog je saslušano više svedoka i veštaka...

Da postoji jaka volja tužilaštva da se reši ubistvo novinarke Vujasinović, koje je postalo metafora za opasnost novinarske profesije i slobodnog istraživačkog novinarstva devedesetih godina kada su i drugi novinari stradali zbog poštenog i časnog obavljanja svoje profesije, nije sporno, tvrdi tužiteljka Dolovac, kao ni da tužilaštvo ima visok stepen svesti o neophodnosti rešavanja ovog slučaja za koji postoji veliki javni interes.

Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić u aprilu je potvrdio da je istraga o ubistvu Vujasinovićeve obnovljena, ali da nema podataka koji bi ukazali na ime izvršioca ubistva.

Vujasinovićeva je ubijena 8. aprila 1994. godine u svom stanu u Novom Beogradu. Ona je za "Dugu" izveštavala sa ratišta i o beogradskom podzemlju, kao i o bliskim vezama politike i kriminala.

Od kraja 1992. do smrti 1994. godine, pisala je o političkoj sceni Srbije.

Deceniju i po njena smrt je vođena kao samoubistvo, a u januaru 2009. tužilaštvo je utvrdilo da je reč o ubistvu.

Specijalni tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević u čijoj nadležnosti je slučaj Slavka Ćuruvije, ubijenog 11. aprila 1999. godine u centru Beograda na ulazu zgrade u kojoj je stanovao, uveren je da će i taj "slučaj biti rešen" i naglasio na godišnjicu ubistva da zbog delikatnosti predmeta ne može da govori više...

Radisavljević je naglasio da tužilaštvo i on lično poštuju interes javnosti, posebno novinarske, kao i da zločin mora da ima sudski epilog.

"Ćuruvije se ne sećamo samo uoči godišnjice ubistva, već je rasvetljavanje tog zločina prioritet u radu Tužilaštva za organizovani kriminal.
Na predmetu radimo intenzivno, pa i bukvalno u vreme dok razgovaramo", kazao je tada tužilac.

Ćuruvija i njegovi listovi "Dnevni telegraf" i "Evropljanin" bili su među vodećim kritičarima režima Slobodana Miloševića uoči i tokom bombardovanja Srbije.

Istraga je, posle pada režima Miloševića, utvrdila da su ga danonoćno pratili pripadnici Državne bezbednosti i da su iznenada, uoči samog ubistva, povučeni sa "zadatka".

Na osnovu zahteva Specijalnog tužilaštva istražni sudija saslušao je više od sto predloženih svedoka. Pored ostalih saslušano je 27 pratilaca - pripadnika DB, niz bivših funkcionera te službe, obavljeno je medicinsko-balističko veštačenje, a prikupljeni su i drugi materijalni dokazi.

Na spisku hrabrih, ali mrtvih čije će okolnosti stradanja pokušati da razreši međunarodna komisija je i dopisnik "Večernjih novosti" Milan Pantić - ubijen 11. juna 2001. ispred zgrade u kojoj je stanovao u Jagodini.

Ubistvo Pantića usledilo je nakon serije tekstova o ekonomskom kriminalu u pomoravskom regionu, zloupotrebama u privatizacijama i poslovanju opštinskih vlasti.

Viši tužilac u Jagodini Radoslav Vučković 8. juna ove godine kratko je rekao "Nema novih informacija u istrazi ubistva novinara Milana Pantića", a u MUP-u Srbije tvrde da "obimnu i kompleksnu istragu povodom ubistva Pantića sprovodi radna grupa u okviru Uprave kriminalističke policije".

Nezadovoljstvo udruženja novinara najbolje ilustruju reči Vukašina Obradovića, koji je na obeležavanju 13 godina od ubistva Ćuruvije, 11. aprila ove godine, poručio da je otkrivanje nalogodavaca i ubica "testament nove demokratske Srbije".

"Otkrijte nalogodavce, imenujte ubice", rekao je tada Obradović, dodavši da je vlast obavezna da "zaviri u mračne odaje režima Slobodana MIloševića" i da bez raščišćavanja ubistva Ćuruvije "nema demokratske Srbije kao ni slobode govora i izražavanja".

Porodicima, ali i čitavom društvu, ostaje nada da će ovaj novi u nizu koraka ka epilogu nerazjašnjenih tragičnih "priča" imati očekivani efekat i da u zvaničnim dokumentima više neće pisati: "Pozadina zločina nije rasvetljena". Dunja Mijatović, predstavnica OEBS-a za slobodu medija, pozdravila je odluku o formiranju Međunarodne komisije za istraživanja ubistava novinara.

"Nastavak istrage o ubistvima novinara, ako se pokaže ozbiljna i odlučna, poslaće snažan signal da Srbija neće tolerisati njihovo nekažnjavanje. Porodice i prijatelji ubijenih novinara i društvo u celini mora da vidi da je pravda zadovoljena. Niko ne bi trebalo da se plaši da će završiti u zatvoru zbog otkrivanja istine. Dok god novinari strahuju za svoje živote i živote članova njihovih porodica dok obavljaju svoj posao, mi ne možemo da kažemo da živimo u slobodnom društvu“, rekla je ona.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

29 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: