Jači zemljotresi prete BiH

Ivan Brlek, seizmolog Centra za seizmologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda, potvrdio je, u razgovoru za agenciju Anadolija, da su područja Hercegovine i Bosanske krajine posebno ugrožena od mogućih jačih zemljotresa u budućnosti.

Brlek ističe da su verodostojne analize koje ukazuju na ovakvu opasnost, ali da se ne može reći kada će se to dogoditi. Hercegovina i Bosanska krajina su u najvećoj opasnosti od "novog pomeranja tla, kao posledica velikih tektonskih poremećaja koji su nastupili zbog podvlačenja afričke ploče pod podzemni evroazijski masiv".

"Na osnovu seizmo-tektonskog sklopa terena i prethodnih događanja, te po nekim statističkim metodama, može se, zaista, reći da postoji velika verovatnoća da se na tim područjima ponove jači zemljotresi. Najugroženija je Hercegovina, južna Hercegovina, te područje Banje Luke. Zenica, gde su se javili poslednji potresi, nije toliko ugrožena. Ne prete joj razarajući zemljotresi. Takođe, tačne su i procene da se u narednih 50 godina može očekivati jači potres na području Sarajeva", govori za agenciju Anadolija seizmolog Brlek.

Kako tvrde stručnjaci, Banjaluka je u delu Bosne i Hercegovine koje bi, u budućnosti, mogli pogoditi zemljotresi jačine od osam ili devet stepeni Merkalijeve skale. Reč je o vrlo jakim, takozvanim pustošnim zemljotresima u kojim više od 50 posto zidanih objekata biva oštećeno ili srušeno.

Kao rizična područja izdvajaju se posebno Mostar, Trebinje, Nevesinje i Neum. Prema karti očekivanih maksimalnih intenziteta potresa, a na osnovu koje rade i seizmolozi u BiH, na području Hercegovine postoji mogućnost potresa i do 10 stepeni Merkalijeve skale, potresi kakvi nisu zapamćeni u istoriji BiH. Reč je o potresima koji uništavaju skoro tri četvrtine stambenih i ostalih objekata.

Isto tako, područje Sarajeva se nalazi u zoni sedam, što znači da postoji opasnost od potresa jačine sedam stepeni Merkalijeve skale, od ukupno 12 stepeni navedene skale.

"Na našem području prilično često se javljaju potresi. Doduše manji potresi. Oni slabije snage javljaju se gotovo svakodnevno. Jači potresi, kao ovaj u Zenici, su ređi. Godišnje se javi pet do šest takvih potresa u BiH. Razornih, srećom, nema. Ali niko ne može tačno reći kada i gde će biti sledeći potres. Mogu se izvršiti određene statističke procene, odnosno izračunati verovatnoća pojave zemljotresa na određenom području, to jeste koliko se seizmičke energije može osloboditi. U ovom slučaju, potresi u Zenici se slažu s tim procenama. Dakle, govorim o periodu od deset, 20 ili sto godina. Ne možemo reći kada tačno, dakle, koji dan i u koliko sati će doći do novog potresa. To niko ne može reći. Ako i kaže, nije u pravu", ističe Brlek.

Nadalje, Brlek napominje da će nakon posljednjeg potresa u Zenici uslediti takozvano "smirivanje tla" to jest serija potresa koji traju nekoliko dana. Nakon toga intenzitet gibanja zemlje će se smanjiti. Da bi se ponovio takav potres treba proći od pet do sto godina. U Bosni i Hercegovini se godišnje registruje oko 1.100 potresa slabijih od 2,5 stepeni po Rihteru.