Budimir: Nerešena prava izbeglica

Skupština Asocijacije izbegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske zaključila da su, i posle dve decenije, njihova imovinska i druga stečena prava nerešena.

Izvor: Tanjug

Subota, 16.06.2012.

17:55

Default images

Skupština je obavezala rukovodstvo Asocijacije da na rešavanju svih otvorenih pitanja intenzivira saradnju sa državnim organima, civilnim sektorom i institucijama EU.

Podnoseći godišnji izveštaj o radu Asocijacije, predsednik Milojko Budimir je istakao da izbeglim i prognanim Srbima iz Hrvatske još nisu vraćena stanarska prava, niti isplaćene zaostale penzije, a još nema ni obnove kuća, tako da vlasnici "ne mogu da se vrate na svoje posede".

On je naveo da ova pitanja, uključujući i konvalidaciju radnog staža, pravo na isplatu akcija u procesu privatizacija i stare devizne štednje, treba rešavati kroz institucije sistema u Srbiji i Hrvatskoj.

Pritom je izrazio nadu da će nove vlasti u Hrvatskoj imati više "senzibiliteta za ovu problematiku" i dodao da se od novih vlasti u Srbiji u isto vreme očekuje da u saradnji s međunarodnom zajednicom i organizacijama insistira na rešavanju otvorenih izbegličkih problema.

"Bez rešavanja ovih problema, a ovde se radi o pola miliona ljudi, ne može se govoriti ni o normalizaciji odnosa na našim prostorima", naglasio je Budimir.

On je podsetio da Asocijacija, koja okuplja 30 udruženja, deluje na principima nezavisne, nestranačke i neprofitne organizacije, u skladu sa Konvencijom UN koja kaže da se izbeglice ne mogu baviti politikom. Na toj platformi, kako je kazao, nastaviće da saradjuje sa institucijama vlasti u Srbiji, bilo ko da je formira, jer složene izbegličke probleme ne može rešiti nijedna stranka.

"Očekujemo da se na ovim (izbegličkim) problemima postigne konsenzus svih parlamentarnih stranaka u Srbiji", rekao je Budimir.

On je ukazao da članice Koalicije izbeglica, koje ne žele da deluju u okviru Srpske naporedne stranke, mogu da se priključe Asocijaciji.

"Mi smo otvoreni za sve koji prihvataju principe i načela našeg rada i nemamo ništa protiv da se neko bavi politikom u ime jedne stranke, ali smo protiv toga da se manipuliše izbeglicama", zaključio je Budimir.

Komesar Vlade Srbije za izbeglice Vladimir Cucić informisao je članove Skupštine o tome kako će biti realizovan regionalni program za stambeno zbrinjavanje najugroženijih porodica u narednih pet godina.

On je naveo da će Srbija u saradnji s međunarodnom zajednicom i dalje insistirati na stavu da sva prava izbeglica moraju da budu rešena u zemlji porekla rešavajući u isto vreme njihove životne probleme.

U raspravi je istaknuto da je problem stambenog zbrinjavanja, na koji je pristao manji broj prognanih Srba, naneo ogromu štetu izbeglicama u celini i da je Hrvatska time samo "kupovala vreme" do ulaska u EU.

"Od 1.200 novih zahteva za stambeno zbrinjavanje rešen je samo jedan, a cena otkupa od 700 evra po kvadratu previsoka", kazao je potpredsednik Asocijacije Rade Matijaš.

Predsednica Odbora za povrat oštećenih i uništenih kuća Mira Radić je navela da se imovina Srbima ne vraća ni kada se dokaže da su ugovori o njenoj prodaji falsifikovani, kao i da Hrvatska krši bečki Sporazum o sukcesiji jer njeni sudovi ne priznaju da su Srbi ugovore o zameni potpisivali iz straha za vlastiti život.

Predsednica Odbora za finansijska potraživanja Gordana Knežević je navela da Komisija za sukseciju još ništa nije uradila po pitanju isplate stare devizne štednje izbeglicama.

Ona je navela da od nadležnih u Hrvatskoj nije bilo moguće dobiti spisak i stanje devizne štednje srpskih izbeglica, a da do predsednika Komisije za sukcesiju Gaše Kneževića, prema njenim rečima, zasad nije bilo moguće doći.

Predsednica Srpskog narodnog vijeća (SNV) iz Zagreba, pravnica Tatjana Vukobratović Spasojević, upozorila je da hrvatski sudovi podižu tužbe protiv Srba kojima su obnovljene kuće, a ne žive u njima.

Prema njenim rečima, oni koji ne žive u obnovljenoj kući najmanje 10 godina moraće da hrvatskoj državi vrate ogromne iznose - od 100.000 do 200.000 evra, jer se obnova njihove imovine ne tretira kao naknada štete, već solidarna pomoć države.

SNV radi na tome da se ovi postupci obustave, kao i da se svima otpišu troškovi parničnog postupka za sporove koje Srbi gube pred hrvatskim sudovima, a koji nisu mali, kazala je Vukobratović Spasojevićeva.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 9

Pogledaj komentare

9 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: