Na šta se najviše žale Srbi?

Hiljade građana svake godine kuca na vrata različitih kancelarija državnih i nezavisnih tela moleći ih da im reše probleme.

Izvor: Veèernje novosti

Subota, 12.05.2012.

21:39

Default images

A problemi su raznovrsni - od kršenja prava na rad, ili prava na penzijsko i invalidsko osiguranje, do Tantalovih muka kroz koje prolaze oni koji su rođeni na Kosmetu, a treba da obnove upis u matične knjige.

Ali, pored ovih uobičajenih, građane muče i krajnje netipične muke. Tako su se, recimo, Kancelariji poverenice za zaštitu ravnopravnosti prošle godine obratile domaće fudbalerke nezadovoljne različitim, tj. nepovoljnim tretmanom, koji imaju u odnosu na kolege prilikom transfera iz kluba u klub. U toku je sudski postupak protiv Fudbalskog saveza Srbije, pošto poverenica ima ingerencije da pokrene tužbu.

Sudski postupak se vodi i zbog tretmana radnica izvesne banke koje su se vratile sa porodiljskog odsustva. Posle određenog vremena uprava banke premeštala bi ih na niže radno mesto, zbog čega su se žalile.

Mnogo žalbi svim institucijama posebno stiže zbog povreda prava na suđenje u razumnom roku. Ombudsmanu Saši Jankoviću ljudi su naročito slali pritužbe zbog neprimereno dugih postupaka po tužbama za utvrđivanje odgovornosti zdravstvenih radnika usled navodnih lekarskih grešaka.- U jednoj osnovnoj školi otkrili smo segregaciju romske dece, konstatovali diskriminaciju i podneli prekršajne prijave - kaže Milovan Batak, pomoćnik poverenice. - Zanimljiv je i jedan postupak po pritužbi, kada smo konstatovali da banke ne smeju uskraćivati usluge građanima samo zato što su stariji od određenog broja godina.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti dobila je lane 349 pritužbi, a u prva četiri meseca ove godine 150. Batak očekuje da će ih do kraja biti više od 500.

Najviše žalbi stiglo je na organe javne vlasti, čak - 42 odsto. Trideset četiri odsto pritužbi je iz oblasti radnih odnosa i zapošljavanja, 20 odsto protiv poslodavaca, 40 odsto za diskriminaciju po osnovu etničke pripadnosti, osam odsto po osnovu invaliditeta i isto toliko po osnovu pola, dok je 35 odsto po drugim osnovama (poreklo, porodični status, veroispovest, seksualna orijentacija, imovno stanje...).

Narodna kancelarija predsednika republike primila je prošle godine 3.346 zahteva.

"Najveći broj stranke su podnele lično na prijemnom odeljenju. Uglavnom su se žalili na finansijsku situaciju i podnosili molbe za finansijsku i materijalnu pomoć u vidu ogreva, hrane, lekova, građevinskog materijala", kažu u kancelariji.

Veliki broj njih tražio je i pomoć pri pronalaženju posla ili su se žalili na konkurse. Podnosili su pritužbe i na rad sudova zbog dužine trajanja postupka, rad sudija i neizvršavanje sudskih presuda, kao i na odluke republičkih i organa lokalne samouprave. Zahtevi su se ticali i problema vezanih za prava iz penzijsko-invalidskog osiguranja i na ostvarivanje prava iz socijalne i porodično-pravne zaštite.

Od početka ove godine Narodnoj kancelariji se obratio 1.001 građanin. Ponovo je najviše zahteva bilo za finansijsku pomoć, zaposlenje, rešavanje stambenog problema...

Mnoštvo zahteva primila je i Kancelarija zaštitnika građana - 3.640, što je za 37 odsto više nego godinu pre toga.

I ombudsmanu su se obraćali ljudi s različitim mukama. Neke je uspeo da reši, a neke i nije. Tako, recimo, pošto na teritoriji Kosmeta nije u mogućnosti da ostvaruje svoje nadležnosti, nije mogao da pomogne jednoj majci da vrati maloletno dete, koje je otac odveo na Kosovo. Sud je dete pravnosnažno poverio majci, a otac je ne samo lišen roditeljskog prava, već mu je i izrečena mera zaštite od nasilja u odnosu na porodicu. Čak mu je određen i pritvor i za njim je raspisana poternica.

Ipak, najviše građana (1.257) žalilo se zbog neostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava, pre svega prava na pravičnu platu, prava na pravično zapošljavanje, protiv rada na crno, zbog zakonski nedozvoljeno dugog rada na određeno vreme, ili na neadekvatna socijalna davanja tokom i posle trudnoće.

Jedan građanin podneo je pritužbu jer nije mogao da dobije naknadu putnih troškova nastalih za vreme lečenja maloletnog sina, a izvesno vojno lice žalilo se jer mu nije omogućen službeni razgovor kod pretpostavljenog starešine. Nije zanemarljiv ni broj žalbi zbog višečasovnog čekanja u redovima ispred šaltera policijskih uprava zbog izdavanja dokumenata. Takođe, jedna majka žalila se zato što je medicinska sestra šikanirala kod oftalmologa njenu kćerku u jednom beogradskom domu zdravlja.

Ljudi su imali pritužbe i zato što nisu mogli, iz raznoraznih razloga, da overe zdravstvene knjižice, zato što lekari nisu hteli da ih upute na rehabilitaciju, zato što nisu uspeli da ostvare porodičnu penziju, zato što je Fond PIO od njih tražio da vrate preplaćen iznos penzije do kojeg je došlo zbog propusta u radu Fonda... Kako navode u kancelariji ombudsmana, broj pritužbi zbog neostvarivanja prava iz zdravstvenog osiguranja i uskraćivanja prava na zdravstvenu zaštitu generalno je u porastu.

I jedan broj osoba sa invaliditetom žalio se tvrdeći da su im ugrožena prava (njih 145), mahom u vezi sa primanjem penzija i invalidnina, ali i u vezi s pravom na novčanu nadoknadu za pomoć i negu drugog lica.

Ombudsmanu su se lane žalili i studenti nezadovoljni radom uprava fakulteta, vojni penzioneri, građani nezadovoljni radom komunalnih preduzeća, ali i cenom usluga, stanari beogradske Ulice braće Grim, jer nemaju obeležena parking-mesta, pripadnici LGBT populacije jer su diskriminisani...

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

14 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: