Zašto SNS ne formira vladu u senci

Naprednjaci demantuju da su predsednici stranačkih saveta i odbora ujedno i potencijalni ministri.

Izvor: Politika

Ponedeljak, 20.02.2012.

23:13

Default images

S druge strane, analitičari misle da je promocija određenih partijskih stručnjaka korisna za svaku partiju.

To što je Aleksandar Vučić predsednik saveta Srpske napredne stranke za međunarodnu saradnju, ili što je Jorgovanka Tabaković na čelu saveta za ekonomska pitanja, a Zorana Mihajlović glavni stručnjak za energetiku u SNS-u, može da objasni i spekulacije o tome da će baš oni biti na čelu odgovarajućih ministarstava u budućoj vladi ako je formiraju naprednjaci.

Njihova imena možda i nisu neko iznenađenje, budući da su oni već eksponirani u javnosti, ali imena predsednika ostalih saveta SNS-a mogu da budu interesantna onima koje zanima ko su potencijalni naprednjački ministri kulture (Radoslav Pavlović), poljoprivrede (Zoran Mašić), pravde (Nikola Selaković), sporta i omladine (Borislav Pelević), za brigu o deci i populaciji (Stana Božović), za nacionalne manjine (Laslo Puškaš)...

Objavljivanje ovih imena u jednom dnevnom listu pod naslovom koji upućuje da je SNS formirao vladu u senci i da su upravo ovi ljudi članovi budućeg kabineta premijera Tomislava Nikolića razljutilo je naprednjake. Oni su juče oštro demantovali vest da su formirali vladu u senci navodeći da „saveti i odbori postoje i deluju u okviru SNS-a više od godinu dana, kao funkcionalni delovi organizacione strukture, predviđene Statutom SNS-a, uobičajene za svaku ozbiljnu političku stranku, i ne predstavljaju nikakvu vladu u senci”.
Marko Đurić, član Glavnog odbora SNS-a, kazao je za „Politiku” da se SNS „ne bavi podelom funkcija koje su jedina motivacija političkog delovanja vladajućih stranaka, već razmišlja o planovima i programima za smanjenje nezaposlenosti i povećanje životnog standarda”.

„Osnovni cilj saveta je da pripremi što kvalitetnije mere buduće nacionalne politike i okupi najkvalitetnije ljude, a ne da se bavi podelom funkcija”, rekao je Đurić.

Naprednjaci bi, međutim, možda trebalo da budu i zadovoljni što su njihovi ljudi predstavljeni na ovakav način. Iako je jasno da to što je neko predsednik određenog stranačkog saveta ne znači da je i kandidat te stranke za određenu ministarsku funkciju (jer uglavnom sve stranke imaju savete i nikada se nije desilo da su predsednici tih saveta obavezno postajali ministri kada bi njihova stranka došla na vlast), politički analitičari su rekli za naš list da je promocija određenih partijskih stručnjaka korisna za svaku stranku.

Marko Blagojević, iz Cesida, istakao je da bi upravo za naprednjake imalo smisla da formiraju vladu u senci, zato što je jedna od ključnih stvari koja im se spočitava, ne ulazeći u to da li je ta tvrdnja tačna ili nije – da nemaju kadrove. Najbolji način da opovrgnu te tvrdnje, kazao je on, jeste da formiraju nešto što bi promovisali kao vladu u senci, kako god da se to zove. I da se onda javnost upozna sa tim ljudima – oni bi trebalo da govore i daju svoje komentare o oblastima za koje su zaduženi u partiji.

To, naravno, ne znači da će oni zaista i biti kandidati za ministre. „Ne može nijedna partija sada da da bilo kakvu vrstu garancija da će vlada izgledati upravo onako kako bi oni voleli da u ovom trenutku izgleda, zato što nikad ne znamo kako bi mogla da izgleda buduća vladajuća koalicija. Ali svaka partija bi trebalo da se pred javnošću predstavi sa poznavanjem raznih oblasti koje vlada pokriva”, dodao je Blagojević.

Ognjen Pribićević, iz Instituta društvenih nauka, objasnio je da je „vlada u senci” britanski proizvod i da ona u takvoj formi postoji tamo. Dodao je da u Nemačkoj, gde je bio ambasador, nikada nije bila napravljena vlada u senci – opozicioni SPD je samo promovisao nekih 10-15 osoba kao svoje prvake, ali ne i kao sigurne buduće ministre.

„Saveti u strankama služe da se ljudi u opoziciji pripremaju za neku ministarsku funkciju, ali to nije tako direktno povezano kao u Velikoj Britaniji. Tamo kad je neko ministar spoljnih poslova u senci, on će najverovatnije i biti ministar ukoliko njegova stranka pobedi”, kazao je Pribićević.

On je dodao da je kod nas vrlo teško predvideti ishod izbora i kako će se vlada formirati. Po njegovom mišljenju, apsolutno je preuranjeno govoriti o tome da SNS sada predloži nekakve ministre. A kada je reč o ljudima koji su, ispalo je slučajno, predstavljeni javnosti, sigurno je da su to, prema oceni Pribićevića, kadrovi u koje u SNS-u ima najviše poverenja.

Biznismeni nerado javno komentarišu mogućnost formiranja vlade u senci. Oni kažu da ne bi svoja imena da stavljaju u bilo koji politički kontekst. „Ostavite me da završim svoje poslove i rešavam probleme, da nikom ne guram prst u oko”, iskren je jedan od njih.

Nije ovde reč ni o kakvoj vladi u senci, već o formiranju odbora koji treba da definišu sadržaje buduće politike, uveren je Milan Knežević, potpredsednik Asocijacije malih i srednjih preduzeća.

„Za efikasno funkcionisanje državne administracije daleko su bitnije institucije od imena i prezimena. Ministarstvo je mnogo više od ministra. U engleskom ministarstvu postoji zanimanje permanentni sekretar. Njega niko ne može smeniti, a kad ode u penziju, dvor mu dodeli ulogu sera. Birokratiju i kadrove jedne zemlje čine svi građani, a ne partijski članovi. Ukoliko se partijska deoba funkcija obavlja po partijskoj liniji, onda imamo partokratsku diktaturu, a ne vladavinu institucija”, kazao je Knežević.

"Ukoliko bi SNS angažovao jedan deo nestranačkih kadrova, a zadržao one koji dobro rade, upravljanje državom bi bolje funkcionisalo nego sada", smatra naš sagovornik. "Izvesno je da ova vlada, sastavljena od velikog broja stranaka koje neprestano ucenjuju i očekuju politički ćar, ne funkcioniše", istakao je Knežević.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

12 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: