Tadić odlikovao zaslužne građane

Predsednik Srbije Boris Tadić odlikovao je na manifestaciji povodom Dana državnosti, 17 zaslužnih pojedinaca i institucija, među kojima i Novaka Đokovića.

Izvor: B92

Sreda, 15.02.2012.

16:04

Default images

Najviše državno priznanje - Orden Karađorđeve zvezde dodeljen je za naročite zasluge u nauci, kulturi, medicini, sportu, bezbednosti.

Đoković je prvi teniser sveta i nosilac titule najboljeg sportiste na planeti u 2011. godini i najbolji "ambasador" Srbije.

Predsednik je uručio odlikovao još 16 zaslužnih pojedinaca i institucija.

Među njima su gubernator Sankt Peterburga Georgij Poltavčenko, pozorišni reditelj Dejan Mijač, teatrolog Jovan Ćirilov, Akcioni tim za lociranje i hapšenje haških begunaca, Srpsko lekarsko društvo, Istraživačka stanica Petnica, lekar Miodrag Stojković, radnici "Kolubare", pripadnici Žandarmerije, Sektora za vanredne situacije MUP i Vojske Srbije.

Tadić je u ime građana Srbije zahvalio odlikovanima, navodeći da su oni zaslužni što se u vreme teških vesti zbog ekonomskih nevolja, ime Srbije stavlja u pozitivan kontekst i "svrstava je među pobednike".

U ime odlikovanih zahvalio je Jovan Ćirilov rekavši da je država pokazala da prepoznaje vrednosti i izrazio nadu da će odlikovanja biti podsticaj da se nastavi dalje u borbi za prave vrednosti.

Ćirilov je ukazao da su mnogi građani danas u teškoj materijalnoj situaciji i da odlikovani pojedinici i institucije zajedno treba da se zalažu da se to prevaziđe.
(Foto: Tanjug)
Novak Đoković je izjavio da će zauvek pamtiti današnji dan i da, primajući odlikovanje, oseća veliku čast, uzbuđenje i radost, kao i kada je ispred zgrade Skupštine lane slavio kada je postao prvi teniser sveta.

"Ja jesam sanjao da podignem pehar na Vimbldonu, ali nisam mogao ni da pomislim da će me moja zemlja odlikovati ovako velikim priznanjem. Sada me je moj narod zadužio još više, i ne preostaje mi ništa drugo nego da nastavim da našu divnu zemlju i dalje predstavljam na najlepši mogući način", poručio je Đoković.

Gubernator Sankt Peterburga Georgij Poltavčenko odlikovan je Ordenom srpske zastave prvog stepena za narocite zasluge u razvijanju odnosa i prijateljstva naroda Srbije i Rusije.

Tadić je Akcioni tim za lociranje i hapšenje haških begunaca odlikovao Sretenjskim ordenom prvog stepena za naročite zasluge na zaštiti i unapređenju pravne drzave.

Sretenjskim ordenom drugog stepena odlikovani su Srpsko lekarsko društvo, pozorišni reditelj Dejan Mijač i Istraživačka stanica Petnica.

Sretenjskim ordenom trećeg stepena odlikovani su Jovan Ćirilov i genetičar Miodrag Stojković.
Tanjug
Bezbednosno informativna agencija odlikovana je Ordenom zasluga za odbranu i bezbednost prvog stepena "za natprosečno, uzorno i časno izvršavanje dužnosti i zadataka u oblasti bezbednosti".

Ordenom zasluga za odbranu i bezbednost drugog stepena odlikovana je Peta uprava te Agencije, a osam pripadnika Bije odlikovano je zlatnom medaljom za zasluge, a 14 pripadnika srebrnom medaljom za zasluge.

Srđan Aleksić posthumno je odlikovan zlatnom medaljom "Miloš Obilić" za ispoljenu hrabrost i delo ličnog herojstva, jer je 1993. godine kao Srbin iz Trebinja ustao u zaštitu komšije Bošnjaka koga je napala grupa nasilnika. Aleksić je umro posle nekoliko dana od posledica teških povreda koje je zadobio.

Istom medaljom posthumno je odlikovana Diana Obekser Budisavljević, Austrijanka koja je spasila sigurne smrti 12.000 srpske dece iz koncentracionih logora na teritoriji ustaške Nezavisne Države Hrvatske tokom Drugog svetskog rata,

Posthumno je zlatnom medaljom za hrabrost i lična herojstva "Miloš Obilić" odlikovan i policajac Slobodan Cvetić koji je ubijen kada je pokušao da spreči pljačku banke u beogradskom naselju Karaburma, 20. oktobra 2011. godine, kao i policajac Aleksandar Rkman, koji je ubijen 21. jula 2011. godine u Zrenjaninu kada je pokušao da spreči nasilje u porodici.

Istom medaljom odlikovan je i policajac Siniša Hrnjez, koji je poginuo 30. oktobra 2010. godine kada je na njega i kolegu bačena ručna bomba u Novim Ledincima tokom policijske intervencije.
Tadić je srebrnom medaljom za hrabrost "Milos Obilic" odlikovao i jedan broj pripadnika Odreda Žandarmerije u Beogradu, Sektora za vanredne situacije, MUP-a i Vojske Srbije, koji su učestvovali u izvršenju regularnih zadataka.

Zlatnom medaljom za zasluge odlikovani su radnici Rudarskog basena "Kolubara" zbog pokazane kolektivne požrtvovanosti i naročitog zalaganja u održavanju energetskog sistema i stabilnog snabdevanja termoelektrana tokom vanredne situacije.

Zbog pokazane požrtvovanosti tokom uklanjanja posledica elementarne nepogode Tadić je odlikovao medaljom za revnosnu službu pripadnike Vojske Srbije i Sektora za vanredne situacije MUP-a Srbije

.Orden Karađorđeve zvezde ima tri stepena i dodeljuje se za naročite zasluge u predstavljanju države, a izrađen je po idejnom rešenju akademskog vajara Miroljuba Stamenkovića.

Svečanosti su prisustovali predstavnici državnog vrha i diplomatskog kora, među kojima premijer Mirko Cvetković, predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej, načelnik Generalštaba Ljubiša Diković, ministri Vlade Srbije i poslanici.

Orden Karađorđeve zvezde ima tri stepena i dodeljuje se za naročite zasluge u predstavljanju države. Izrađen je po idejnom rešenju akademskog vajara Miroljuba Stamenkovića.
(Foto: Tanjug)
Orden se dodeljuje od 1904. godine, a Novak Đoković je prvi dobitnik od ponovnog uvođenja 2010. godine.

To najviše državno odlikovanje se dodeljuje od 1904. godine, iz vremena kralja Petra Prvog Karađorđevića, u spomen na stogodišnjicu Prvog srpskog ustanka, Taj orden je prvobitno imao četiri stepena.

Obično je dodeljivan povodom kraljevog rođendana i krunisanja, a načinjena su i dva sa brilijantima - za ruskog cara Nikolaja Drugog i za turskog sultana Mehmeda Petog.

Danas taj orden ima tri stepena, a ponovo je uveden 2010. godine.

Dan državnosti Srbije slavi se u znak sećanja na 15. februar 1804. godine, kada je u šumadijskom selu Orašcu počeo Prvi srpski ustanak protiv otomanske vlasti.

Dan državnosti je i podsećanje na 15. februar 1835. godine, kada je knez Miloš Obrenović proglasio prvi srpski Ustav, tada jedan od najliberalnijih i najmodernijih u Evropi.

Taj datum se smatra i početkom stvaranja moderne srpske države, a državni je praznik od 2001. godine.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

72 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: