HR odlučuje o ništavosti optužnica

Predloženom deklaracijom utvrđuje se da je Srbija povredila suverenitet Hrvatske donošenjem zakona kojim je svoja pravosudna tela proglasila nadležnim za vođenje postupaka za određena krivična dela izvršena na teritoriji bivše SFRJ.

S ciljem dalje saradnje, poverenja i dobrosusedskih odnosa deklaracija poziva Srbiju na sklapanje međudržavnog ugovora kojim bi se, u skladu s međunarodnim pravom, uredila pitanja nadležnosti za ratne zločine, za zločine protiv čovečnosti i genocid.

U medijima se ranije danas pojavila informacija kako bi Vlada Hrvatske na današnjoj sednici mogla da odustane od namere da predlog zakona pošalje Saboru na usvajanje, kako su sugerisali iz EU, ali i predsednik Hrvatske Ivo Jospović, pravni stručnjaci, pojedine političke stranke i nevladine organizacije.
Predsednik Hrvatske Ivo Josipović predložio je da umesto usvajanja ovog zakona bude potpisan međunarodni ugovor koji bi onemogućio zloupotrebu progona za ratne zločine, ali i da nijedan zločin ne ostane nekažnjen.

Zakon je danas kritikovao i državni tužilac Mladen Bajić, ocenivši da će predlog zakona o ništavosti određenih pravnih akata bivše JNA na određeni način koristiti ratnim zločincima, a da će ostalima doneti štetu.
"Zašto ratnim zločincima - jer nakon toga više nema razmene informacija, dokaza, svedoka i saradnje koja se na takav način prekida", naglasio je Bajić, podsetivši da je na osnovu sporazuma o saradnji Hrvatska Srbiji ustupila 29 predmeta protiv 53 osobe.

Predloženi zakon, rekao je Bajić, sprečava dalju saradnju Srbije i Hrvatske "bez obzira šta ko mislio o tome".

Prema njegovim rečima, Državno tužilaštvo Hrvatske (DORH) je od 2006. uspostavilo dobre odnose s tužilaštvom Srbije i ne bi bilo doneseno 13 presuda protiv hrvatskih državljana, od kojih je osam na izdržavanju kazne, da je tada postojao zakon o ništavosti.

On je ukazao i da Hrvatska nije rešila problem prema drugim državama, i naveo optužnice u BiH.

"Zašto niko ne govori o tome? Tamo će ih biti ili je puno više nego u Srbiji", naglasio je državni tužilac.

On je ponovio da je saradnja sa srpskim tužilaštvom dobra na principu međusobnog uvažavanja, saradnje i usaglašavanja pravnih standarda.

Bajić je dodao da je na jednom od sastanaka početkom godine dogovoreno da se i predmeti bivših vojnih sudova dostave Hrvatskoj kako bi se oni sanirali i rešili. Prema njegovim rečima, obe strane su imale rezerve prema kvalitetu tih optužnica.

Evropska komisija je danas u Briselu upozorenjem da je "važno da se ne ugrozi regionalna saradnja u istragama ratnih zločina" reagovala na pripremu hrvatskog zakona o ništavnosti optužnica JNA, SFRJ i Srbije protiv državljana Hrvatske zbog krivičnih dela u ratu devedesetih godina na području Hrvatske.

Predstavnik Evropske komisije Peter Stano je rekao da je Evropska komisija "upoznata s predlogom tog zakona, koji je usvojila vlada i koji trenutno razmatra (hrvatski parlament), a odobren je juče u Odboru za pravosuđe Hrvatskog sabora".

Predlog zakona je u Saboru predstavio ministar uprave Davorin Mlakar, dok su pojedini poslanici opozicije i poslanički klubovi predlog već kritikovali i nazvali ga "predizbornim igrokazom", uz ocene o štetnosti zakona.

Vlada Hrvatske je saopštila da je pokrenula donošenje tog zakona pošto je objavljeno da je iz Srbije stigla optužnica protiv 44 hrvatska državljanina, uključujući nekoliko ratnih rukovodilaca, za ratne zločine i genocid na području Vukovara 1991. Optužnicu je 1992. podnelo Vojno tužilaštvo JNA.