HR: Izručenje Hadžića traženo 2008.

Hrvatsko tužilaštvo je na svojim internet stranicama objavilo da je Hadžić u dva slučaja osuđen u odsustvu, dok je u trećem protiv njega podignuta optužnica.

Tužilaštvo se oglasilo nakon što je premijerka Jadranka Kosor izjavila da bi bilo logično da Hrvatska zatraži Hadžićevo izručenje s obzirom na pravosnažne presude i optužnicu.

Kosorova je, međutim, rekla da je činjenica da on treba da bude izručen Hagu, ali da će se o tome konsultovati s haškim i hrvatskim tužilaštvima kako bi se videlo šta je realno.

Goran Hadžić se u Hrvatskoj tereti za mnoge ratne zločine, a već je kao predsednik samoproglašene RSK osuđen u odsustvu pred sudom u Šibeniku 1995. na 20 godina zatvora zbog prekomernog granatiranja šibenskog i vodičkog područja 1992. i 1993. zabranjenim raketnim oružjem - "ognjevima" i "orkanima".

Sud u Osijeku je 1999. u odsustvu osudio Hadžića na osam godina zatvora za ratne zločine u Tenji kod Osijeka 1991. i 1992. i to zbog podsticanja na ubistva i proterivanje Hrvata i ostalog nesrpskog stanovništva. Vlada Hrvatske pozvala je Državno tužilaštvo i Ministarstvo pravosuđa da preduzmu sve potrebne mere radi izvršavanja zatvorskih kazni u Hrvatskoj, na koje je haški optuženik Goran Hadžić pravosnažno osuđen u toj zemlji.

U vladinom zaključku takođe se traži od tužilaštva i Ministarstva pravosuđa da u okviru svojih nadležnosti i postojećih propisa o saradnji s Haškim tribunalom izraze spremnost za preuzimanje progona za sve ratne zločine i druga teška krivična dela koja se Hadžiću stavljaju na teret.

Vlada u zaključku navodi da protiv Hadžića postoje već dve pravosnažne osuđujuće presude županijskih sudova u Osijeku i Šibeniku, kao i optužnica za ratne zločine i druga teška krivična dela počinjena u Hrvatskoj. Protiv Hadžića i još 17 pripadnika vojnog vrha tadašnje JNA i srpskih paravojnih jedinica, vukovarsko županijsko tužilaštvo je krajem 2002. podiglo optužnice za ratne zločine u Vukovaru, kao i za 1.292 ubijene osobe nesrpske nacionalnosti u Osijeku, Vinkovcima, Županji i Bjelovaru 1991. i 1992.

Zajedno s Hadžićem u tom slučaju optužen je i vrh JNA – Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, Zvonko Jurjević i Božidar Stevanović, "vukovarska trojka" Mile Mrkšić, Veselin Šljivančanin i Miroslav Radić, kao i haški optuženik Vojislav Šešelj.

Hrvatsko tužilaštvo je saopštilo da su u vezi s tom optužnicom važnu dokumentaciju za dokazivanje pronašli u bazi podataka Haškog tribunala, a određena dokumentacija pribavljena je i preko srpskog tužilaštva za ratne zločine.

U saopštenju se navodi i da su haškom tužilaštvu dostavljali podatke o mogućim lokacijama na kojima se krio Goran Hadžić pre nego što je uhapšen na Fruškoj gori u Srbiji.