Azilanti dobijaju i po 1.500 evra

Zbog dobijanja mesečne novčane pomoći sa kojom mogu da prežive, lažnim azilantina najprivlačnije Nemačka, Švedska, Belgija i Luksemburg, piše "Blic".

Izvor: B92

Sreda, 11.05.2011.

08:49

Default images

Pošto je Nemačka prestala da daje novčanu pomoć azilantima, broj zahteva za dobijanje azila u toj zemlji je znatno smanjen.

Postavlja se pitanje, piše "Blic", kako motivisati građane Srbije da ostanu u zemlji i ne traže azil u nekoj od zemalja EU ako se ima u vidu da bračni par koji zatraži azil u Švedskoj može da računa na 3.000 evra mesečno.

Osim obezbeđene hrane, odeće i smeštaja, Švedska građanima koji traže azil dnevno daje po 50 evra materijalne pomoći po osobi.

Pošto nema razloga da troši, novac koji dobije za vreme svog boravka u privremenom smeštaju postaje praktično čista zarada. U Švedskoj je, doduše, procedura za odobrenje azila znatno skraćena u odnosu na proceduru u drugim zemljama, pa tako na ovaj prihod može da se računa najduže tri meseca.

Struktura onih koji traže azil, prema rečima Zorana Panjkovića, savetnika za migracije, ni počemu se ne razlikuje od one koja je postojala i pre ukidanja viza 2009. godine. Uglavnom su u najvećem broju to ljudi albanske i romske nacionalnosti.

"Reč je o radno sposobnim muškarcima, starosti od 20 do 40 godina. Uglavnom je to niskokvalifikovana radna snaga. Čak 85 odsto njih su bez završene osnovne škole. Oni vrlo retko odlaze sa porodicama, posebno prvi put. Ali kada ispituju teren i, ako sve prođe kako su planirali, onda dovode i njih", objašnjava Panjković.

Do ove godine najatraktivnije destinacije za traženje azila bile su Nemačka, Švedska i Belgija, a od ove na listi poželjnjih našao se i Luksemburg. Iako je Nemačka prestala da daje novčanu pomoć azilantima, ostale zemlje to i dalje čine, samo što ona nije svuda ista. Na primer, Belgija plaća 220 evra mesečno, a sličan iznos dobija se i u Luksemburgu. U Švedskoj je to 50 evra dnevno.

Mere Srbije protiv lažnih azilanata, poput privremenog oduzimanja pasoša i zabrane izlaska iz zemlje, mogu dati rezultate, smatra Panjković, ali napominje da su odluke poput one koju je donela Nemačka o ukidanju novčane pomoći mnogo značajnije, jer tako nestaje i osnovni motiv za odlazak u zemlje EU.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

42 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: