Drašković: Otresimo pronevere

Lider SPO Vuk Drašković poručio da će "devetomartovska Srbija", ma koliko ponižena, biti brana "Ušću" koje stiroporom preti da vrati zemlju u devedesete.

Izvor: B92

Sreda, 09.03.2011.

14:46

Default images

Na skupu kojim je obeleženo 20 godina od prvog masovnog protesta protiv režima Slobodana Miloševića, u centru Beograda se okupilo nekoliko hiljada pristalica SPO-a.

"Jedanaest je godina demokratske tranzicije, ali žrvanj te tranzicije nije tako surovo nikoga pregazio kao junake 9. marta, Vidovdanskog sabora, demonstracija 1996-97. i 5. oktobra", rekao je Drašković.

"Tresimo drvo slobode, sve dok sa njega ne otresemo sve pronevere naših divnih snova, želja i žrtava za bolju demokratsku, ljudsku i evropsku Srbiju", istakao je on misleći na sve one koji su bili uz SPO, ali su se odmetnuli, kao i na one koji, kako je rekao, "na svojim odelima i iz ministarskih fotelja nose naše bedževe evropske Srbije, a misle isto kao što su mislili onda kada smo se borili" . "Otresimo one koji danas, i to kao ministri u proevropskoj vladi, sede ispod fotografije jednog protiv koga smo se borili, odlaze na jedan grob u Požarevcu i javno kao ministri u proevropskoj vladi govore da je u tom grobu svetac", istakao je Drašković.

"Tresimo drvo slobode dok sa njega ne otresemo sva rasipništva, bahatost. Kad stresemo sve i svakoga koji to drvo suši, videćete kako su zdravi plodovi", rekao je Drašković.

"Takvog dana nije bilo u istoriji Beograda i nikada više neće biti. Budite ponosni svi vi koji ste ovde, koji nisu sada ovde, a bili su tog 9. marta, za taj dan je vredelo živeti", poručio je Drašković.

Uz poruku da je narodu "potrebno hleba i posla", Drašković je istakao da nas "svađaju sa susedima i sa demokratskim svetom i čine sve da Srbija ne bude deo Evrope".

Drašković je, komentarišući najave protesta Srpske napredne stranke, rekao da sada "Ušće stiroporom preti da pobedi 9. mart", ali da će Srbija, ma koliko ponižena, biti brana "Ušću da ne vrati ono vreme".

Drašković je naveo da dvadeset godina od 9. marta Ušće preti da će stiroporom da pobedi 9. mart, ocenivši to "banalnošću i duhovnim padom".

Drašković je, pre obraćanja, sa funkcionerima i aktivistima stranke zapalio sveće i položio cveće žrtvama devetomartovskih demonstracija Branivoju Milinoviću i policajcu Nedeljku Kosoviću.

"Kralj Trgova", kako su ga zvali devedesetih godina, podsetio je na govor Borislava Mihajlovića Mihiza sa terase Narodnog pozorišta

"Tresti, tresti, tresti drvo neslobode, to je bio poklič 9. marta 1991. tresti, tresti, tresti drvo slobode to je poklič ovoga marta, ovoga 9. marta. Tresite, tresimo to drvo slobode, sve dok sa njega ne otresemo sve pronevere onih naših divnih snova želja i žrtava za bolju demokratsku ljudsku i evropsku Srbiju.

Na Trgu republike okupilo se nekoliko hiljada ljudi od kojih je većina tu bila i pre dve decenije:

9. mart je dan pobede, dan demokratije, odatle je sve počelo.

Mi sanjamo naš san koji je počeo pre 20 godina.

Jedan veliki srpski ustanak.

Opet nam petokraka vlada, vladaju crveni i žuti komunisti a ovi stiroporci fašisti čekaju iz prikrajka, pa lepše ne može biti.

Više o događajima 9. marta 1991. možete pročitati u specijalnom prilogu B92.net.

"Nije bilo smislenog plana da se sruši Milošević"

Pre dvadeset godina Vuk Drašković i SPO s jedne i studenti s druge strane, organizovali su demonstracije koje su zauvek promenile Srbiju. Za mnoge 9. mart 1991. godine ima veliki simbolični značaj, ali malo ko smatra da je taj protest bio uspešan.

Komanda "Juriš" koju je tog 9. marta svojim pristalicama zadao Vuk Drašković sa terase Narodnog pozorišta u Beogradu ostaće zauvek zabeležena u srpskoj novijoj istoriji. Više desetina hiljada ljudi izašlo je na ulice na poziv lidera SPO, koji je tražio smenu čelnih judi tadašnje Televizije Beograd, popularno nazvane TV Bastilja.

Milan Komnenić, koji je tada bio na čuvenom balkonu uz Vuka Draškovića, kaže da pamti 9. mart kao blistav, ali neostvaren dan.

"Ako je 9. mart, a jeste, ta svetlost, taj far, taj svetionik koji je zablistao tog dana da ukaže na putanju kojom jedna zemlja treba da ide, onda kapa dole pred 9. martom, on je učinio ono što je mogao, ali šta se kasnije dogodilo i do čega smo danas dovedeni - mislim da nemamo razloga za preteranu egzaltaciju, ushićenje, oduševljenje ili samouverenost, naprotiv", kaže Komnenić.

On kaže da nije očekivao veliki broj ljudi na ulicama, ali ni takvu policijsku represiju, vodene topove, konjicu i na kraju tenkove na ulicama Beograda. Nije očekivao ni pokušaj državnog udara ili rumunski scenario, koga su se mnogi pribojavali, jer kako kaže, opozicija nije bila spremna da preuzme vlast. Zbog toga se, kaže, 5. oktobar nije dogodio 9. marta.

"Ono što je bio izdanak tog dana, to je Koalicija Zajedno, dve ozbiljne istinski demokratske i slobodarske struje srpskog naroda su se tad ujedinile i da je bog dao da je tada, pre 5. oktobra Srbija krenula... Na putu su stajali mnogi razlozi koje sad ne bih pominjao, ali eto", to je ono što sada sa setom kaže Komnenić.

Glumac Branislav Lečić tada je predvodio studentske demonstracije na Terazijama 10. marta. Takozvana plišana revolucija dovela je do smene čelnih ljudi tadašnje televizije Beograd, kao i do ponovnog početka rada B92 i NTV Studija B, koji su naredbom režima bili ućutkani. Lečić veruje da je 9. mart ostavio velikog traga na demokratiju u Srbiji

"Ne žalim, jer smatram da je to moj život, život svih nas, da svaka generacija ima šta da kaže. Nezadovoljan sam brzinom i efikasnošću, moglo je mnogo bolje. U međuvremenu se desilo svašta, prvobitna akumulacija kapitala, mnogi revolucionari su postali potpuni konformisti, da ne govorim o ekstremnim slučajevima pljačke i ostalom što podleže krivičnom pravu, ali to nije tema ovog razgovora, ali mnogi su izdali svoje ideale", kaže Lečić.
Aleksandar Timofejev je izveštavao za Studio B sa ulica Beograda o nemirima u gradu. Kaže da je 9. marta prvi put u Srbiji pobedila demokratija, ali da se dalje od toga nije moglo.

"A šta se moglo očekivati drugo da se desi? Ja sam bio tamo i znam šta se događalo i kolika je ta energija bila. U tom momemtu nije bilo ni energije ni smislenog plana da se sruši Milošević", kaže on.

Radio B92 i Studio B su tada zabranjeni, po nalogu Radmila Bogdanovića, tadašnjeg ministra policije, a po želji Slobodana Miloševića. Upravo ta zabrana pomogla je "Devedesetdvojci" da postane planetarno poznata. Ipak, Veran Matić kaže da se od tadašnje režimske zabrane rada, do današnjih fizičkih pretnji novianrima B92, nije mnogo toga promenilo.

"Već tri godine postoji policijsko obezbeđenje ove zgrade, već 14 meseci policijsko obezbeđenje Brankice Stanković, a sad i obezbeđenje glavnog i odgovornog urednika ove kuće. Događa se nešto što nije nekakva velika evolucija kad je reč o položaju novinara i medija", kaže Matić.

Prvi demokratski protesti u Srbiji odneli su i dve žrtve, jednog demonstranta i jednog policajca. Tog dana uhapšen je Vuk Drašković. Narednog dana počele su studentske demonstracije, a 11. marta i kontramiting na Ušću. Demonstracije su se završile 14. marta puštanjem Draškovića na slobodu i ispunjavanjem svih zahteva.

Slobodan Milošević je, u obraćanju naciji, demonstrantre nazvao "snagama haosa i bezumlja", što je kasnijih godina često korišćeno kao ilustracija njegovog odnosa i odnosa režimskih medija prema neistomišljenicima.

Bogdanović: Milošević se plašio Draškovića

Bivši ministar policije Radmilo Bogdanović rekao je da se nekadašnji predsednik Srbije Slobodan Milošević 9. marta 1991. godine uplašio gubitka vlasti i "zazirao je od Vuka Draškovića i njegovog uticaja".

Bogdanović je, u intervjuu za "Ekonomist magazin", rekao da je režim dobro procenio da će biti najmanje 100.000 ljudi na demonstracijama 9. marta, kao i da se nosio mišlju da policija štiti samo institucije.

"Milošević je, međutim, po svaku cenu insistirao da demonstrantima ne dozvolimo da dođu na Trg Republike", podsetio je Bogdanović.

Rekao sam tada Miloševiću, seća se Bogdanović: "Slobo, nema te sile, nema tog policijskog ešalona koji može da zadrži masu od 100.000 ljudi".

"Milošević je, ipak, ostao uporan, ali bili smo svesni da masu ne možemo zadržati. Pokušali smo da ih razbijemo, ali to nije išlo", naveo je Bogdanović.

On je rekao da je izvođenje tenkova na ulice Beograda odluka člana Predsedništva SFR Jugoslavije Borisava Jovića, u dogovoru sa Miloševićem. A gostovanje Vuka Draškovića u vestima B92 možete ovde pogledati.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

84 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: