USS: Odredbe Zakona neustavne

Pojedine odredbe izmena i dopuna Zakona o javnom informisanju nisu u saglasnosti sa Ustavom ni međunarodnim konvencijama, odlučio je Ustavni sud Srbije.

Izvor: B92

Četvrtak, 22.07.2010.

10:07

Default images

Ustavni sud Srbije jednoglasno je usvojio predlog sudije Vesne Ilić-Prelić da pojedine odredbe Zakona o javnom informisanju proglasi neustavnim.

Prema njenoj oceni, neustavne su odredbe koje se tiču toga ko može da osniva medije, kao i novčanih kazni koje mediji moraju platiti za eventualni prekršaj.

Podnosioci inicijative su zadovoljni odlukom, ali najavljuju nastavak borbe za medijsku slobodu.

Zakonom o javnom informisanju, koji je od svih zakona možda izazvao najviše polemike i osporavanja što stručne što celokupne javnosti, konačno se našao pred Ustvanim sudom.

Sudija Vesna Ilić-Prelić je istakla da kazne ne mogu biti više od onih koje propisuje Zakon o privrednim prestupima.

“Ne mogu da nađem logičku i pravnu vezu sa tim da je objavljena informacija kojom se krši pretpostavka nevinosti ili navođenje imena maloletnika u novinama ili elektronskim medijima, povreda pravila privrednog ili finansijskog poslovanja”, rekla je Vesna Ilić-Prelić.

“Ako te veze nema, onda te povrede mogu biti preksršaj, ali ne mogu biti propisane kao privredni prestupi", navela je ona.

Oni koji su osporavali Zakon i tražili ocenu ustavnosti zadovoljni su, ali najavljuju da će borbu nastaviti na sudu u Strazburu.

Poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić ističe da građani više ne smeju da dozvole da za najočiglednije stvari godinu dana čekaju na odgovor Ustavnog suda.

“Da li je bilo moguće da je za bilo koga ovde ili u celom našem pravnom svetu, pa čak i rubrici koja nije pravna sporno da jedna zemlja koja ima Zakon o prekršajima u kome je utvrđen maksimum kazne za sve moguće prekršaje, jednim posebnim zakonom predvidi jednu posebnu kategoriju građana za koje rezerviše 10 ili 20 puta veće kazne", upitao je Šabić.

Predsednica UNS-a Ljiljana Smajlović kaže da odluka Ustavnog suda da proglasi pojedine odredbe Zakona neustavnim ne ostavlja mesto za slavlje i likovanje jer smo godinu dana, kako kaže "protraćili".

Ona kaže da novinare sada muči Zakon o elektronskim komunikacijama.

"Taj zakon predstavlja atak na medijske slobode zato što potpuno obesmišljava pravo novinara da čuva tajnost svojih izvora. Nijedan novinar više ne može da garantuje svojim izvorima da ih neće obelodaniti u javnosti”, rekla je Smajlovićeva.

I zaštitnik građana Saša Janković kaže da da se nada da će odluka Ustavnog suda stvoriti kako kaže, zdraviji zakonski okvir za korak dalje u izradi kvalitetne medijske strategije.

NUNS pozdravio odluku suda

Nezavisno udruženje novinara pozdravilo je odluku Ustavnog suda Srbije da stavi van snage odredbe Zakona o izmenama i dopunama zakona o javnom informisanju, koje su van ustavnog okvira i ugrožavaju slobodu javnog izražavanja i štampe.

Posebno je značajna odluka da se spreči mogućnost zabrane medija i vrati pravo građanima da budu, kao fizička lica, osnivači medija, kao i stavljanje van snage enormnih kazni, saopštava NUNS.

Koje su odredbe zakona neustavne

Ustavni sud odlučio je da su neustavne su odredbe koje propisuje da samo domaće pravno lice ima pravo da osnuje javno glasilo, kao i odredbe koje se tiču propisane visine i vrste novčane kazne za privredne prestupe i prekršaje, odlučeno je na sednici.

Sud je odlučio da nisu u skladu sa Ustavom ni odredbe koje se odnose na obavezu tužilašta ili suda da pokrene pojedine postupke odnosno da pojedine kazne mora izreći.

Kako je odlučeno, nisu u saglanosti sa Ustavom ni odredbe Zakona koje upis u registar javnih glasila dovode u vezu sa zabranom izdavanja javnog glasila, kao i odredbe kojima se kršenje pretpostavke nevinosti i kršenje odredaba koje štite maloletnike, proglašavaju za privredni prestup.

Ustavni sud je odlučio i da pokrene postupak za ocenu ustavnosti odredbe Zakona koja daje ovlasćenje nadležnom ministru da bliže uredi način vođenja registra, zbog toga što, kako je obrazloženo, sam Zakon ne sadrži nijednu odredbu o tome šta sadrži Registar, način vođenja registra....

Rešenje suda o pokretanju postupka ocene ustavnosti ove odredbe biće dostavljeno Narodnoj skupštini na odgovor, koja ima rok od 60 dana da dostavi svoje mišljenje.

Takođe, Ustavni sud smatra da osporena odredba koja predviđa obavezu upisa javnog glasila u registar, sama po sebi nije neustavna.

Sud smatra da država, kao i u nizu drugih oblasti, ima legitimno pravo da uspostavi javnu evidenciju, rečeno je na sednici, na kojoj je odlučeno da odredbe koje uređuju da se podaci iz registra dostavljaju resornom ministarstvu poreskim i drugim organima, ne mogu biti sporne sa stanovišta Ustava.

Takođe, zabrana koja predviđa da se za određeno vreme, u roku od godinu dana, nakon prestanka postojanja javnog glasila ili za vreme privremenog neštampanja, osnuje novo javno glasilo pod istim ili sličnim imenom, nije neustavna, kako su smatrali predlagači.

Ustavni sud nije našao da je sporna ni odredba koja ograničava pravo da se otuđi, proda ili na drugi način raspolaže pravom na javno glasilo, rečeno je na sednici.

Kako je obrazložila sudija izvestilac Vesna Ilić Prelić, zakon javno glasilo ne doživljava kao privredni subjekat, kao pravno lice, javno glasilo je samo sredstvo javnog obaveštavanja.

Privredni subjekat je osnivač javnog glasila i kao pravno lice, slobodno može svojim osnovačkim pravima da raspolaže, međutim samo javno glasilo ne može da bude u pravnom prometu, delatnost glasila ne može biti u pravnom prometu, objasnila je ona.

Prema zakonu, svako ko je pojedinačnim aktom ili radnjom državnog organa zasnovanom na neustavnoj odredbi oštećen, ima pravo da traži ponavljanje postupka.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 5

Pogledaj komentare

5 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: