"Mir, brate, mir" ponovo na ulicama

Uoči početka rata u BiH Milan Mladenović, Zoran Kostić Cane, Srđan Gojković Gile i nekolicina beogradsklih muzičara podigli su glas protiv rata i mobilizacije.

Izvor: B92

Utorak, 06.04.2010.

08:33

Default images

Članovi tada najpopularnijih bendova: Ekatarine Velike, Partibrejkersa i Električnog orgazma napravili su marta 1992. godine grupu "Rimtutituki" i uz podršku Radija B92 snimili i promovisali antiratnu pesmu “Slušaj ‘vamo”. 18 godina kasnije “Inicijativa mladih za ljudska prava” organizuje koncert koji će podsetiti na ovaj značajan antiratni događaj.

Prvog marta 1992. godine, na sarajevskoj Baš čaršiji, ubijen je stari svat Nikola Gardović. To ubistvo označilo je nezvanični početak krvavog građanskog rata, koji će zvanično biti proglašen tek mesec dana kasnije - 6. aprila, na dan kada je Evropska unija sa Nemačkom na čelu priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine.

Istovremeno, na drugoj strani tadašnje SFRJ, u Beogradu, okupila su se osmorica muzičara i zajedno s radiom B92 organizovali projekat “Rimtutituki”.

Pesma “Slušaj ‘vamo” sa stihom “Mir, brate, mir” postala je antiratni hit širom bivše Jugoslavije, uveliko zahvaćene ratom. 18 godina kasnije, Inicijativa mladih za ljudska prava okupila je novu grupu muzičara koja će na večerašnjem koncertu na platou ispred Filozofskog fakulteta podsetiti na tragične događaje iz devedesetih.

Podigavši glas protiv mobilizacije i rata i otvoreno se suprotstavivši vlasti i ratno-huškačkom izveštavanju državnih medija, Milan Mladenović, Zoran Kostić Cane, Srđan Gojković Gile i još pet beogradsklih muzičara, uglavnom članova nekih od najpopularnijih bendova bivše Jugoslavije - Ekatarine Velike, Partibrejkersa i Električnog orgazma - pobunili su se protiv narastajućih nacionalističkih tenzija.

Jedan od učesnika projektak “Rimtutituki”, Srđan Gojković Gile iz benda Električni orgazam, izjavio je za Radio Slobodna Evropa da se čitav projekat dogodio spontano, bez previše planiranja i kao odgovor na nasilnu mobilizaciju.

“Koliko se sećam, Cane i Čavke su u nekom direktnom razgovoru pokrenuli ideju da snimimo neku pesmu i bukvalno sutradan smo zakazali prvu i jedinu probu na kojoj smo i komponovali pesmu ‘Slušaj vamo’”, seća se Gile.

“Bio je dogovor da ta poča ne sme da bude niukakvoj vrsti prodaje i da će izdavač biti Radio B92. Koncept je bio jednostavan, zamislili smo da na kamionu sviramo tu pesmu i da delimo singl građanima”, kaže on. Direktor B92 Veran Matić kaže da se u tom periodu pojavila jaka želja da se zlo zaustavi.

“Najupečatljiviji momenat je ta snažna energija koja se pojavila i koju smo mogli da vidimo, jedna strašna želja da se zaustavi zlo. Ono što smo osećali tada, milslim da je bilo dvostruko - s jedne strane da je moguće zaustaviti rat i da je moguće sprečiti divljaštvo, ali u isto vreme i da to što radimo nije dovoljno. I to smo imali sve vreme tokom svih ratova kao najupečatljiviji događaj”, kaže Matić.

Direktor B92 je u izjavi za Radio Slobodna Evropa otkrio i da je projekat “Rimtutituki” tada pomogla i “Jumbes banka”, na čijem je čelu bio Ivan Stamboilić.

“Ivan Stambolić je, evo ja sada prvi put o tome govorim, dao novac i za iznajmljivanje kamiona, ali i za koncert koji smo kasnije organizovali”, kaže Matić.
Projekat “Rimtutituki” bio je samo deo akcija koje je organizovao tadašnji Radio B92 1992 godine. Sve je počelo poslednjeg dana januara, kada se devedesetsdvojka poigrala s svojim slušaocima organizujuci na svojoj frekvenciji SPS radio, simulirajuci preuzimanje radija od strane režima Slobodana Miloševića, što se kasnije i događalo.

Antiratni angažman nastavljen je akcijom “Barikadom protiv barikada”, zatim promocijom projekta “Rimtutituki” u Kinoteci, a potom i na beogradskim ulicama i na kraju velikim koncertom “Ne računajte na nas” na Trgu Republike koji je organizovao Centar za antiratnu akciju.

Usledile su “Sve predsednikove bebe”, a potom i “Debeli Srbi protiv sankcija” i mnoge druge akcije.

Veliki broj organizatora i učesnika tih akcija danas nije među živima: Milan Mladenović, Goran Čavajda Čavke, Zoran Mamula, Stojan Cerović...

Profesor na Beogradskom Univerzitetu Ljubiša Rajić, koji je početkom devedesetih bio aktivan u nekoliko mirovnih organizacija, rekao je za Radio Slobodna Evropa da je teško tvrditi da je većina građana bila za rat, ali da je atmosfera pre 18 godina bila takva da svako onaj ko je bio proriv rata, jednostavno, nije imao šanse.

“Naše nastojanje da se sperči rat je, zapravo, više bilo nastojanje da se početak rata odgodi, a kada je rat već počeo, onada da koliko-toliko pomognemo onima koji su tim ratovima bili pogođeni. U svakom slučaju, nijedna mirovna akcija u bivšim republikama SFRJ nije uspela, sem da skrene pažnju delu javnosti na početak rata i na ono što će se događati”, kaže Rajić.

Osamnaest godina kasnije Inicijativa mladih za ljudska prava organizuje koncert po uzoru na Rimtutituki.

“Repetitor Štutgart Online i Lira Vega predvode današnju scenu”, kaže Dušan Lopušina iz Inicijative za ljudska prava.

“Mladi, iako ne znaju mnogo, veruju da neki su neki od onih koji su osumnjičeni ili osuđeni za zločin u tom ratu, heroji nacije ili nešto slično. Mi na ovaj način želimo da podsetimo na glas koji se podigao protiv rata, koji je prethodio ratu i da podsetimo na sam rat koji se desio jer malo ljudi zna da je 6. aprila, osim što je počelo bombardovanje Beograda, počeo i rat u Bosni”, kaže Lopušina.

Dragan Popović iz Inicijative mladih za ljudska prava izjavio je za Radio Slobodna Evropa da postoje dva razloga zbog kojih je važno sećati se mirovnih akcija početkom 1992. godine.

“Jedno je da obeležimo početak rata na području Bosne i Hercegovine, a drugo je da podsetimo da je i u to vreme postojao u Beogradu i Srbiji antiratni pokret. Taj pokret, pre svega, činili su pripadnici intelektualne i kulturne elite i oni su svojom hrabrošću pokazali jedno drugačije lice Srbije”, kaže Popović.

“Mi želimo da pošaljemo poruku i za budućnost da su i u takvim vremenima postojali ljudi koji su videli šta se sprema i do čega će nas dovesti ratna politika Slobodana Miloševića i njegovog režima u Srbiji”, navodi on.

Singl ploča “Slušaj ‘vamo”, koja je deljena publici iz kamiona 8. marta ’92, danas je raritet, pa je čak ni oni koji su učestvovali u njenom stvaranju nemaju svoje primerke.

Nedavno je jedan primerak prodat na internet aukciji za svega 12 evra, iako se procenjuje da ona danas vredi mnogo više. Štampano je ukupno 2 000 primeraka te ploče.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

26 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: