Mas: Podrška evropskoj perspektivi

Nemački ambasador u Srbiji Volfgang Mas kaže da Srbija zna da u Nemačkoj ima pouzdanog partnera, piše "Politika".

Izvor: B92

Subota, 20.03.2010.

01:41

Default images

"Nemačka bezrezervno podržava prvi prioritet Vlade Srbije: približavanje Evropskoj uniji”, rekao je Mas u intervjuu za "Politiku”.

Kako ocenjujete odnose Nemačke i Srbije ocenom od jedan do pet?

Ne verujem da je ograničena skala najprikladnije merilo za odnose između dve države. Ma kako odnosi bili izvanredni, uvek ih je moguće još poboljšati. Meni se čini da o odnosima mnogo više govori kako su se oni razvili u protekle dve godine. Dok smo pre dve godine još bili suočeni sa fizičkim napadima na ambasadu koje je tadašnja vlada, u najmanju ruku, tolerisala, današnje odnose karakteriše veliko međusobno poverenje.

Kako tumačite izjavu predsednika Tadića da neće biti zadovoljan dok Nemačka ne bude partner broj jedan u Srbiji?

Veoma sam zahvalan predsedniku Tadiću za ovu izjavu, jer ona ističe poverenje koje i srpska strana iskazuje Nemačkoj. Nemačka je zaista sa više aspekata izvanredni partner Srbije. U spoljnoj trgovini Nemačka zauzima prvo mesto, kod stranih investicija se sa više od 1,2 milijarde evra nalazi među prvim zemljama. U privrednoj saradnji je postignuto da se nemačka bilateralna podrška uprkos globalnoj ekonomskoj krizi u proteklim godinama podigne na novi, rekordni nivo.

Šta sprečava Nemačku da po privrednoj saradnji bude ispred Italije?

Ekonomska saradnja s nekim partnerom nije sportsko takmičenje. Ipak treba konstatovati da je Nemačka, kao što je već bilo pomenuto, u spoljnoj trgovini partner broj jedan Srbiji.

Zašto mislite da su ovdašnji političari optimisti u pogledu ulaska Srbije u EU?

Političari moraju biti optimisti, jer samo tako mogu da motivišu ljude. Cilj Srbije da pristupi EU zahteva napore. Stoga je razumljivo da se kroz postavljanje ambicioznih ciljeva oslobode energije. I dalje je ipak važno formulisati te ciljeve na osnovu iskustva u sličnim slučajevima, da bi se izbegle nepotrebne frustracije. Činjenica je da Srbija od leta 2008, a sa ciljem da se približi pravnoj tekovini EU, preduzima ključne napore u radu vlade, u zakonodavstvu i sprovođenju administrativnih postupaka. To priznaje i EU, i zato je prošle godine bilo moguće da se donese odluka o odmrzavanju Prelaznog sporazuma, Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i o viznoj liberalizaciji.

Javnost u Srbiji stav o sporijem ulasku u EU ocenjuje kao nenaklonost prema Srbiji.

Niko ne zagovara stav da treba usporiti približavanje Srbije EU. Na osnovu iskustva sa najnovijim proširenjem, međutim, veća pažnja se obraća na ispunjavanje svih kriterijuma za pristupanje. Od Srbije se, kao od svih potencijalnih kandidata za pristupanje, očekuje pridržavanje kopenhaških kriterijuma – i ništa više.

Javnost Srbije zna da su mnoge druge zemlje ušle u EU i pre nego što su bile spremne.

Upravo zbog toga što je EU u proteklim godinama stekla obimno iskustvo sa procesima pristupanja, danas postoji šira saglasnost da nove države-članice treba primiti samo ako su dobro pripremljene. Pored ispunjavanja političkih preduslova poput pravne sigurnosti, političke stabilnosti, poštovanja ljudskih i manjinskih prava, spremnosti za regionalnu saradnju i dobrosusedske odnose, to znači i dobru pripremu u oblasti ekonomije. Moraju biti položeni temelji za socijalnu tržišnu privredu. Privreda kandidata za pristupanje mora biti spremna za konkurenciju na evropskom unutrašnjem tržištu. Kandidate za pristupanje, a time ni Srbiju, EU sa svim ovim zahtevima ne prepušta samima sebi. Ona im nudi opširni sistem finansijske, materijalne, kadrovske i projektne pomoći. Srbija tu podršku dobija već danas, a ona samo u svom finansijskom delu sadrži nepovratne dotacije u iznosu od oko 200 miliona evra godišnje.

Da li ste sa predstavnicima opozicionih stranaka razgovarali o problemu Kosmeta?

Podrazumeva se da pokušavam da se upoznam sa razmišljanjem što većeg dela srpskog društva. Stoga, naravno, razgovaram i sa predstavnicima opozicionih stranaka. Tom prilikom se, međutim, češće raspravlja o pitanjima ekonomskog i socijalnog razvoja Srbije.

Mislite li da posle odluke suda u Hagu mogu da uslede novi razgovori o statusu Kosmeta?

Nemačka je priznala Kosovo kao nezavisnu državu. Stoga je pitanje statusa za nas rešeno. Naravno, razumemo da Srbija u vezi sa tim pitanjem ima drugo viđenje i zato ne vršimo pritisak na Srbiju da prizna Kosovo kao nezavisnu državu. Ali mišljenja smo da postoji veliki broj tema koje su važne za svakodnevni život i o kojima bi Priština i Beograd morali razgovarati i pronaći dogovor – u najboljem interesu za sopstvene građane.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: