Samit o klimatskim promenama

U Kopenhagenu je počela konferencija UN o klimi na kojoj će predstavnici 192 zemlje pregovarati o sporazumu kojim bi se usporilo globalno zagrevanje.

Izvor: B92

Ponedeljak, 07.12.2009.

09:10

Default images

U Kopenhagenu je počela najveća i najznačajnija konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama. Organizatori su upozorili diplomate 192 zemlje, da je skup u Danskoj možda poslednja šansa za dogovor o zaštiti planete od posledica globalnog zagrevanja.

Posle prve plenarne sednice, delegati su zadovoljni, jer su, prema njihovim rečima, svi učesnici spremni da ulože maksimalne napore, kako bi se samit završio usvajanjem dokumenta o borbi protiv klimatskih promena.

Petnaest hiljada stručnjaka, političara, ekonomista i ekologa na jednom mestu. U narednih 11 dana u glavnom gradu Danske, Kopenhagenu, odlučuje se o sudbini naše planete.

Posle svečanog otvaranja, uvodnih reči i upozorenja organizatora da čovečanstvo možda neće imati drugu šansu, učesnici skupa prešli su na pregovore, koji po svemu sudeći neće biti nimalo laki.

Visoki zvaničnik UN za klimatske promene Ivo de Bur očekuje teške pregovore.

"Brojne zemlje, među njima članice grupe osam najrazvijenijih i Evropske unije, obavezale su se da štetni gasovi koje emituju neće izazvati povećanje temperature veće od dva stepena. Ali ovde su nam predstavnici malih ostrvskih zemalja rekli da sve što je više od jednog i po stepena, za njih znači propast, jer će nestati usled podizanja nivoa mora", upozorava on.

Svoju šansu u održavanju skupa videle su i razne ekološke organizacije. Lea Vikhem, aktivistkinja sa Fidžija, ističe da je konsenzus najmoćnijih zemalja veoma važan.

"Mi potpuno zavisimo od najrazvijenijih, oni moraju da shvate da naš identitet, naša kultura, nije nešto o čemu se pregovara na plenarnoj sednici", kaže ona.

Tokom protesta u centru Danske prestonice, jedan pripadnik “Oskfama” sa Maldiva ušao je u bazen sa prljavom vodom, čime je simbolično pokazao šta će se dogoditi sa njegovom zemljom ako se Kopenhagen završi neuspešno.

Delegati su posle prve plenarne sednice ipak optimistični, a među njima i član senegalske delegacije Rasin Kan.

"Ono što smo prvo primetili, jeste odlučnost i dobra volja svih učesnika da ulože maksimalne napore da se postigne dogovor do kraja samita", kaže on.

Iako su konferenciji prethodile dve godine mukotrpnih pregovora, neka važna pitanja ostala su nerešena.

Među njima i kako preći na obnovljive, izvore takozvane zelene energije, ali i kako pomoći nerazvijenima da se izbore sa posledicama klimatskih promena.

Prva nedelja konferencije posvećena je sastavljanju teksta nacrta sporazuma o sprečavanju globalnog zagrevanja. Najvažnije odluke biće donete sledeće nedelje, kada u Kopenhagen stignu ministri za zaštitu životne sredine i šefovi vlada zemalja učesnica.

Naučnici upozoravaju da će se bez globalnog dogovora, naša planeta suočiti sa otopljavanjem, nestankom nekih biljnih i životinjskih vrsta, podizanjem nivoa mora koje će potopiti neke priobalne gradove, ekstremnim vremenskim uslovima, sušama i širenjem raznih bolesti.

Popović: Srbija sve otvorenija prema Kopenhagenu

Ekolog Srđa Popović kaže za B92 da je za početak dobro što svetski lideri sedaju za isti sto.

“S jedne strane EU, Rusija, Japan i zemlje koje su poštovale Kjoto pokazuju nivo konsenzusa o tome koliko novca treba da se odvoji da bi se umanjila stradanja najsiromašnijih. S druge strane odluka je na onima koji su najveći zagađivači, a to je Kina, koja je u 2008. godini apsolutni šampion u proizvodnji ugljen-dioksida i SAD”, objašnjava Popović

Prema njegovim rečima, najnovija politika Kine i SAD daju nadu da bi dogovora moglo da bude, ali u svakom slučaju početak dogovora se nazire i vrlo je dobro što oni svi sede zajedno i razgovaraju.

Delegaciju Srbije na samitu u Kopenhagenu predvodiće premijer Mirko Cvetković. Popović podseća da je Srbija Sporazum iz Kjota ratifikovala tek pre dve godine, ali da se svest o tome koliko su klimatske promene opasne i ovde polako menja.

“Imali smo realnu šansu da tokom prethodnih godina povučemo dosta projekata iz paketa Kjota i da zamenimo neke naše tehnologije čistim tehnologijama. Nažalost, Vlada Vojislava Koštunice za to nije imala sluha", naveo je on.

"Imam utisak da je naša politika prema Kopenhagenu dosta otvorenija i to je prilika da se priključimo velikom svetskom vozu budući da borba protiv klimatskih promena odavno ne predstavlja luksuz nego pitanje cene. Naime, pitanje je da li ćeš da platiš na mostu, ulaganjem u nove tehnologije, ili na ćupriji, što znači da cenu naše nebrige plaćaju naša deca”, ističe Popović.

Dokument koji bi mogao da bude formulisan u Kopenhagenu, trebalo bi da zameni Protokol iz Kjota o klimatskim promenama, kome važnost ističe 2012. godine.

Gostujući u vestima B92 o značaju samita u Kopenhagenu govorio je i gradski sekretar za zaštitu životne sredine Goran Trivan.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: