Gde su danas lideri DOS-a

Devet godina posle petooktobarske revolucije većina lidera tadašnjeg DOS-a nestala je sa političke scene Srbije i iz javnog života.

Izvor: B92

Ponedeljak, 05.10.2009.

09:35

Default images

Danas se navršava devet godina od velikog mitinga tadašnje ujedinjene Demokratske opozicije Srbije, koji je označio kraj vladavine režima Slobodana Miloševića. Miting koji se pretvorio u revoluciju bio je posledica odbijanja režima da prizna poraz na saveznim predsedničkim izborima održanim 24. septembra.

Devet godina posle petooktobarske revolucije veliki broj lidera tadašnjeg DOS-a nestao je sa političke scene Srbije i iz javnog života.

Prvi posleratni demokratski premijer Srbije Zoran Đinđić ubijen je 12. marta 2003. godine ispred zgrade Vlade Srbije. Optuženi za ubistvo premijera Đinđića su 23. maja 2007. proglašeni krivim i prvostepenom presudom osuđeni na ukupno 378 godina zatvora. Vrhovni sud potvrdio je tu presudu 29. decembra 2008. godine.

Vojislav Koštunica, predsednik DSS-a i bivši predsednik Jugoslavije i premijer Srbije, danas je u opoziciji.

Nekadašnji lider G17 plus Miroljub Labus povukao se iz javnosti nakon obavljanja funkcije potpredsednika Vlade Srbije zbog, kako je tada rekao, neispunjenih obećanja u vezi sa evropskim integracijama.

Posle Labusovog odlaska, vođenje stranke preuzima tadašnji ministar finansija i aktuelni potpredsedik Vlade Srbije i ministar ekonomije Mlađan Dinkić.

Nebojša Čović, lider Demokratske alternative i potpredsednik u vladi Zorana Đinđića, danas se bavi biznisom, dok je Velimir Ilić, koji je predvodio kolonu Čačana 5. oktobra, posle dva ministarska mandata, sada poslanik opozicije u Skupštini Srbije

Lider Sandžačke demokratske partije Rasim Ljajić, od demokratskih promena 2000. ministar je u saveznim i republičkim vladama, a zadužen je i za saradnju države sa Haškim tribunalom. U toku je i formiranje nove Ljajićeve stranke – Socijaldemokratske partije Srbije, koja bi trebalo da počne sa radom do kraja godine.

Predsednik Reformista Vojvodine Miodrag Isakov bio je ambasador Srbije u Izraelu, nakon čega se vratio u Novi Sad, dok je Dragoljub Mićunović svoj Demokratski centar kolektivno vratio u DS.

Bivši sindikalni lider Dragan Milovanović, posle odlaska sa vlasti, osnovao je Laburističku partiju, a za njega i njegovu stranku se od izbora 2003. godine više nije čulo.

Čedomir Jovanović, zbog neslaganja sa partijskim stavovima DS-a, formirao je Liberalnodemokratsku partiju. Sa njim je u koaliciji Žarko Korać, predsednik Socijaldemokratske unije.

Advokat Vladan Batić i dalje je predsednik Demohrišćanske stranke Srbije i poslanik u Narodnoj skupštini. Na poslednje izbore njegova stranka izašla je u koaliciji sa LDP-om.

Liga socijaldemokrata Vojvodine Nenada Čanka na poslednje parlamentarne izbor izašla je zajedno sa DS-om i danas je članica vladajuće koalicije u Srbiji.

Dragan Veselinov, nekadašnji šef Koalicije Vojvodina, podneo je ostavku na funkciju ministra poljoprtivrede 2003. pod velikim pritiskom javnosti, nakon što je njegov vozač usmrtio devojku u centru Beograda.

I bivši ministar policije Dušan Mihajlović povukao se iz politike i nastavio da vodi preduzeće "Lutra", dok je lider Saveza vojvođanskih Mađara, Jožef Kasa, funkciju prepustio Ištvanu Pastoru.

Goran Svilanović, nekadašnji predsednik Građanskog saveza Srbije i ministar spoljnih poslova, sada je koordinator OEBS-a za aktivnosti u oblasti privrede i zaštite čovekove sredine, a ni Branislav Kovačević Cole, predsednik Koalicije za Šumadiju, nije ostao u politici, već se u Kragujevcu bavi kulturom.

Tadašnji paredsednik Pokreta za demokratsku Srbiju Momčilo Perišić optužen je u Hagu za ratne zločine, a iz političkog života izašao je pre toga zbog hapšenja i sumnje da je učestvovao u špijunskoj aferi sa američkim diplomatom.

Njegov kolega i lider Socijaldemokratije Vuk Obradović preminuo je početkom 2008. godine.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

20 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

21 h

Podeli: