Godišnjica hrvatske akcije "Oluja"

U crkvi svetog Marka u Beogradu održan je parastos i komemoracija poginulima u hrvatskoj akciji “Oluja”. Dan kada hrvatska vojska započela operaciju "Oluja", Hrvatska obeležava kao državni praznik. dok isti dan raseljeni i izbegli u Srbiji posvećuju sećanju na stradale i nestale.

Parastosu održanom u crkvi svetog Marka prisustvovalo je par hiljada ljudi, kao i predsednik Srbije Boris Tadić.

Parastos je služio episkop banatski Nikanor, koji je za vreme rata u Hrvatskoj bio episkop Gornjokarlovački.

“Vratite nam krajinu“, "Oluja još traje", "Krajišnici su žrtve genocida" - parole su koje su se vijorile na komemorativnom skupu održanom nakon parastosa na kom su predstavnici Srba iz Krajine zatražili da se reši pitanje nestalih Srba i da se kazne odgovorni za zločine u akciji "Oluja". Na komemoraciji je ukazano i na da još nije rešen problem stanarskih prava, a oni koji su ostali bez svojih domova u Hrvatskoj, u znak protesta, ostavili su svoje ključeve ispred crkve.

Prema podacima dokumentaciono-informacionog centra "Veritas", u “Oluji” ubijeno je blizu 2.000 ljudi, uglavnom civila, a 1.109 vodi kao nestalo.

Samo u sektoru "Jug" opljačakano je, porušeno i popaljeno 22.000 srpskih kuća.

Akcija je izvedena uprkos tome što je ova oblast bila pod zaštitom UN.

Tadić: Povratak izbeglica i imovine ključan

Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je da su povratak izbeglih, problemi vezani za povraćaj imovine Srba u Hrvatskoj, kao i proces ekshumacije i identifikacije žrtava, pitanja koja se moraju rešavati u okviru poboljšanja sveukupnih odnosa Srbije i Hrvatske.

Tadić je, povodom četrnaeste godišnjice od akcije "Oluja", razgovarao sa delegacijom Udruženja porodica nestalih i poginulih u Hrvatskoj.

Predstavnik Udruženja Čedomir Marić preneo je predsedniku da se prema njihovim podacima, oko 2.230 osoba srpske nacionalnosti vode kao nestale u Hrvatskoj.

U Hvatskoj obeležavaju Dan pobede

Uprkos tome što se pred Haškim tribunalom sada sudi trojici hrvatskih generala "za udruženi zločinački poduhvat" čiji je zajednički cilj bio prisilno i trajno uklanjanje Srba sa područja Krajine, kao i za druge ratne zločine počinjene nad Srbima u "Oluji", Hrvatska 14. godišnjicu akcije slavi kao državni praznik "Dan pobede i domovinske zahvalnosti" i "Dan hrvatskih branitelja".

Proslava godišnjice Oluje u Zagrebu (FoNet, arhiva)

Hrvatski zvaničnici čestitali su svim građanima praznike, koji se simbolično obeležavaju 5. avgusta, kada su hrvatske vojne snage ušle u grad Knin.

Hrvatske državne delegacije, predvođene predsednikom Stejpanom Mesićem i premijerkom Jadrankom Kosor, položile su danas vence i zapalile sveće na spomenicima hrvatskim braniteljima i žrtvama rata.

Hrvatska premijeka i parlamentarna delegacija venac su položili i na grob prvog hrvatskog predsednika Franje Tuđmana.

Hrvatski predsednik Stjepan Mesić u svojoj poruci navodi da građani Hrvatske žele da grade zemlju mira, ravnopravnosti građana i da nastavljaju da se bore za državu koja " traži svoje mesto u evropskoj porodici demokratskih država i naroda".

Upravo je Mesić nedavno oduzeo odlikovanja generalima osuđenim i optuženim za ratne zločine, ali je i dalje na snazi Deklaracija hrvatskog Sabora od 2006. u kojoj se tvrdi da je "Oluja" sprovedena "uz poštovanje svih odredbi međunarodnog ratnog, humanitarnog i civilnog prava".