Najveći zajam Svetske banke do sada

Odbor izvršnih direktora Svetske banke odobrio Srbiji kredit od 388 miliona dolara za autoput Koridor 10, što je do sada najveći zajam te institucije Beogradu.

Izvor: B92, Beta

Petak, 10.07.2009.

00:17

Default images

Svetska banka je naglasila da će biti uvedene dvostruke tehničke provere kvaliteta radova kako bi se obezbedilo da se novac potroši upravo na ono za šta je predviđen. Kako je saopštilo Ministarstvo finansija, Svetska banka i Republika Srbija u ponedeljak će potpisati sporazum o tom zajmu.

Istovremeno će Svetska banka potpisati sa preduzećem "Koridor 10" Sporazum o projektu izgradnje tog koridora.

Sa 388 miliona dolara planira se izgradnja tri deonice na panevropskom Koridoru 10.

Kako je navedeno u saopštenju Svetske banke, projekat ima četiri komponente: izgradnju dve sekcije autoputa M1 prema Makedoniji u dužini od 31,6 kilometara, i to između Grabovnice i Grdelice i između Vladičinog Hana i Donjih Neredovaca, zatim deonicu autoputa M1 ka Bugarskoj od Niša do Dimitrovgrada, kao i izgradnju blizu devet kilometara autoputa oko Dimitrovgrada.

Ekonomista Milan Kovačević objašnjava da je za Srbiju veoma značajno što je dobila novac za nastavak izgradnje Koridora 10.

On kaže da će se zahvaljujući dobijenom kreditu popraviti devizni bilans i otvoriti nova radna mesta.

Međutim, kako navodi, to je jedna strana medalje, jer još jedan kredit predstavlja opasnost za budućnost, zato što se spoljni dug Srbije znatno uvećava.

“Kada se sabere čitav dug onda se dobija da će naš dug narasti na blizu 80 odsto bruto društvenog proizvoda što će dovesti do velikih problema u budućnosti. Biće povećana javna potrošnja u tu svrhu, stvoriće se nove obaveze", kaže Kovačević. "Problem je što će na ovaj način opasti i vrednost evra, što će otežati naš izvoz, što će dovesti da naši problemi budu uvećani umesto da ih popravljamo”, rekao je on.

Ugovor o kreditu Svetske banke podrazumeva i komponentu "sigurnost na putevima", navodi se u saopštenju Svetske banke.
Predstavnik "SAT medija grupe" Mirko Alvirović kaže da će izgradnja koridora omogućiti da se sigurnije i bezbednije putuje.

On kaže da je neophodno obezbediti novac ne samo za izgradnju, već i za održavanje putne mreže.

“Kada se odvaja novac, treba ga odvajati ne samo za izgradnju već i za održavanja puteva. Bez održavanja teško da ćemo imati dobru putnu mrežu, dakle Koridor 10 - da, dobar je, potreban je", kaže Alvirović.

"Postojeće stanje je dobro, popravljen je dobar deo od Beograda do Niša, ali nedovoljno ako se i dalje ne bude održavalo sve to”, rekao je on.

Osim kredita Svetske banke, koji je prvi strani kredit za Koridor 10, očekuje se i 600 miliona evra kredita od Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj.

Tih 600 miliona evra trebalo bi da se ulože za radove na dva kraka Koridora 10 - od Niša ka Pirotu i od Niša ka Vranju.

Uskoro tenderi za železnički koridor

U naredna četiri meseca biće raspisana tri tendera za izgradnju železnice na Koridoru 10 kroz Srbiju ukupne vrednosti 99 miliona evra, najavio je pomoćnik ministra infrastrukture Dejan Lasica.

On je na konferenciji za novinare kazao da bi u narednih mesec dana trebalo da bude raspisan tedner za most preko reke Morave na deonici Gilje-Ćuprija, a u oktobru i tender za tu deonicu dugu 10,5 kilometara.

Ukupna vrednost radova je 55 miliona evra, kazao je on.

Lasica je najavio da će u oktobru biti raspisan i tender za deonicu Ćele Kula-Staničenje od 40 kilometara, u vrednosti od 44 miliona evra.

Tokom prethodnih godinu dana iz sredstava Evropske investicione banke i budžeta počeli su radovi na deonici Batajnica-Golubinci, dugačkom 21 kilometar, a vrednost radova je 38 miliona evra, rekao je on.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

67 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: