Ko su vlasnici tabloida

Jedan od osnivača “Kurira”, firma “ABC kompani”, blokirana zbog višemilionskih dugovanja, najviše novca duguje samo jednom poveriocu – svom osnivaču.

Izvor: B92

Sreda, 01.07.2009.

16:42

Default images

Vlasnička struktura nekih medija u Srbiji je netransparentna tako da je skoro nemoguće utvrditi ko iza njih stoji, tj. ko su njihovi pravi vlasnici. Iza mnogih tabloida, kako se na kraju ispostavi, stoje inostrane of-šor kompanije zbog povoljnijeg poreskog tretmana.

Srpskim tabloidima ide na ruku i to što su novčane kazne koje se izriču za klevetanje ili narušavanje privatnosti male, jer im je to, s obzirom na tiraž koji ostvare, ekonomski isplativo.

Kao direktori, zastupnici ili osnivači firmi koje su u vezi sa dnevnim listovima “Kurir” i “Glas javnosti”, pominju se uvek ista imena - Radisav Rodić, Vukadin Rodić, Natalija Rodić, Aleksandar Rodić, Prvoslav Drobnjak. “ABC kompani”, firmu koja se navodi kao jedan od osnivača “Kurir infa” i “Kurir neta” osnovala je strana kompanija – “Ronako sistems inkorporejted” koja je registrovana u Doveru, američkoj saveznoj državi Delaver, sa adresom agenta koji za ovu firmu prima poštu u Americi.

Podaci o firmama koje su povezane s Radisavom Rodićem i njegovim “Glasom javnosti” i “Kurirom” javno su dostupni na sajtu Agencije za privredne registre.

Daljom pretragom na internetu stiže se do sajta agenta za prijem pošte jedne firme u Americi, koja je osnivač srpske firme “ABC kompani”, jedne od osnivača “Kurir infa” i “Kurir neta”.

Na sajtu “Ejdžents for Delaver korporejšns” prikazana je i sličica predsednika kompanije Brusa Ralstona, uz naznaku da je Ralston istovremeno i direktor “Ronako sistems inkorporejted” osnivača “ABC kompani”.

U Ministarstvu kulture priznaju da se često dešava da se ne zna ko su pravi vlasnici srpskih medija.

“Kao što je poznato - problem je sa netransparentnošću javnih glasila jer su osnivači pravna lica čiji su osnivači neka druga pravna lica, pa kada idete nekom logikom i pokušate zaista da dođete do krajnjeg vlasnika - to teško možete da uradite jer se pojavljuju neke of -šor kompanije koje ne možete da detektujete na pravi način”, kaže pomoćnica ministra Nataša Vučković-Lesandrić.

“ABC kompani”, čiji je osnivač firma iz američke države Delaver, a direktor Vukadin Rodić, blokirana je zbog višemilionskih dugovanja još od 2008. godine.

Interesantno je da najveći deo tog novca duguje samo jednom poveriocu.

“ABC kompani” je blokiran jer različitim poveriocima duguje ukupno oko 630 miliona dinara.

Blokadu računa inicirao je poverilac kojem ova kompanija najviše duguje - 560 miliona dinara – to je “Ronako sistem Beograd, inkorporejted”.

“Ronako sistem Beograd, inkorporejted” je u stvari samo u Srbiji registrovani ogranak već pomenute američke kompanije “Ronako sistems, inkorporejted”, osnivača firme “ABC kompani”.

Tako se u ovom slučaju vidi da je osnivač zbog veoma vielikih dugovanja blokirao račun sopstvene firme.

Dugovima “Glasa javnosti” i “Kurira” treba dodati i poreska potraživanja koja su prema podacima Narodne banke Srbije, na primer, samo u slučaju firme “Ronako” doo Beograd, u kojoj je direktor Radisav Rodić, oko 37 miliona dinara.

Direktor medijske dokumentacije Ebart Velimir Kazimir Ćurgus kaže da je osnovni dokaz povezanosti politike i nekih tabloida činjenica da neki dnevni listovi i dalje rade iako su im blokirani računi.

“Kako je to moguće - na koji način država i njena finasijska policija da tolerišu kada sa druge strane uvodi strogoću pa i među ljudima. "Veoma lako možete oceniti koji tabloid ne dira koju stranku, odnosno koga tajkuna, kao i koga dira tako da to više nije pitanje izbora po srodnosti političkoj, već su te veze i političke, i finansijske, i strateške”, smatra on.

U Ministarstvu kulture kažu da se takve veze teško dokazuju ali da bi trebalo ispitati, na primer, ko i kolike donacije daje medijima jer tako eventualno mogu i da utiču na uređivačku politiku.

Pomoćnica ministra Nataša Vučković-Lesandrić dodaje da su još jedan problem srpskog medijskog zakonodavstva male prekršajne kazne za klevete ili širenje neistina koje maksimalno idu do 200 000 dinara.

“Ukoliko imate neko štampano glasilo koje ima neki značajni tiraž i na dnevnom nivou zaradi milion dinara, pa se nažalost isplati i objaviti takve informacije zbog ekonomskog interesa, možete to da demantujete ali se najčešće dešava da to ne možete da demantujete”, podseća ona.

“Jer ukoiliko imate informaciju koja se plasira kao ‘skandalozno’, ‘šokantno’ i slično, pojavi se demanti koji će odgovorni urednik staviti u ćošak strane nerelevatnim pratećim tekstom”, kaže Nataša Vučković-Lesandrić.

B92 i narednih dana nastavlja da istražuje veze političara, tajkuna i medija.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

12 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: