Svedok: Proterivanje nije planirano

Svedok odbrane na suđenju hrvatskim generalima u Hagu, Miomir Žužul, izjavio je da predsednik Hrvatske Franjo Tuđman nije imao plan za proterivanje Srba.

Izvor: Beta

Ponedeljak, 08.06.2009.

15:37

Default images

Generali Ante Gotovina (53), Ivan Čermak (59) i Mladen Markač (53) optuženi su za progon, prisilno premeštanje i deportaciju, pljačkanje javne i privatne imovine, bezobzirno razaranje naselja, ubistva i nehumana dela i okrutno postupanje prema srpskim civilima u Kninskoj krajini od početka avgusta do kraja septembra 1995. godine.

Prema optužnici, predsednik Tuđman je bio na čelu "udruženog zločinačkog poduhvata" čiji je cilj bilo trajno uklanjanje srpskog stanovništva iz Kninske krajine.

Svedočeći u odbranu Gotovine, Žužul, koji je u to vreme bio Tuđmanov specijalni izaslanik za pregovore s međunarodnom zajednicom, negirao je postojanje takvog plana.

Žužul je posvedočio da ni Tuđman, ni drugi hrvatski državni zvaničnici, ni na jednom sastanku uoči operacije Oluja u avgustu 1995. nisu spomenuli plan za proterivanje Srba iz Kninske krajine. Tvrdio je i da hrvatski zvaničnici takav plan ne bi prihvatili.

Svedok je rekao da Tuđman tada ne bi učinio ništa u suprotnosti sa stavovima SAD i međunarodne zajednice koje su indirektno odobrile hrvatsku ofanzivu na Knin, ali su, istovremeno, upozoravale da tamošnji srpski civili moraju biti zaštićeni, kao i snage UN.

"Predsednik Tuđman je želeo da se operacija sprovede na način na koji bismo pojačali podršku SAD i međunarodne zajednice koju smo uživali... On je imao na umu da je istočna Slavonija tada bila još okupirani deo Hrvatske i da ju je mogao vratiti samo uz podršku SAD", rekao je Žužul.

Po njegovim rečima, Tuđman je ozbiljno shvatao ta upozorenja međunarodnih zvaničnika, koja mu je u više navrata i on sam preneo. Žužul je kao primer naveo svoj susret sa izaslanikom SAD Ričardom Holbrukom u Vašingtonu u leto 1995. godine, kada je Holbruk insistirao na tome da tokom eventualne hrvatske vojne ofanzive budu zaštićeni civili i pripadnici mirovnih snaga.

Kada su do vlasti u Zagrebu, tokom i posle Oluje, stigle informacije o spaljivanju i pljačkanju kuća u Kninskoj krajini, to je, tvrdio je Žužul, izazvalo "zabrinutost, a nikako odobravanje".

Dok ga je ispitivao Gotovinin branilac Greg Kiho, Žužul je izjavio i da su četiri operacije kojima je komandovao Gotovina sprovedene u Hrvatskoj i BiH "doprinele oslobođenju BiH, slomu srpske agresije, Dejtonskom mirovnom sporazumu i mirnoj reintegraciji Istočne Slavonije u Hrvatsku".

"Sve što sam čuo o Gotovini tokom pregovora u Dejtonu bile su pohvale njegovoj vojničkoj sposobnosti i sposobnosti vođenja vojnih operacija", kazao je svedok.

Po njegovim rečima, Gotovina je u julu 1995. godine bio postavljen za komandanta "združenih snaga Hrvatske vojske, Hrvatskog veća odbrane i Armije BiH", u skladu sa splitskim sporazumom predsednika Hrvatske i BiH, Tuđmana i Alije Izetbegovića, postignutim tokom ofanzive srpskih snaga iz Republike Srpske i Republike Srpske Krajine na Bihać.

U nastavku suđenja, Žužula, koji je bio i ministar spoljnih poslova Hrvatske, sutra će unakrsno ispitivati tužilac Stefan Vespi.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: