Otvoreno pitanje o kosovskom dugu

Najavljeni prijem Kosova u Međunarodni monetarni fond, otvorio je pitanje kosovskog duga koji Srbija već godinama isplaćuje.

Izvor: B92

Četvrtak, 07.05.2009.

00:22

Default images

Ministar ekonomije Kosova Ahmet Šalja za B92 tvrdi da članstvo u MMF-u znači određene obaveze, ali i da Priština neće preuzeti otplačivanje celokupnog duga koji pominje Beograd.

Samo najava da bi Kosovo moglo da postane član Međunarodnog monetarnog fonda, prve međunarodne organizacije posle proglašenja nezavisnosti, bila je dovoljna ministru ekonomije Mlađanu Dinkiću da ponovo pokrene pitanje kosovskog duga.

Ministar Dinkić je, još ranije, tačnije odmah nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, pomenuo da Srbija treba da prestane da isplaćuje taj dug.

I juče je Dinkić to ponovio, ali već danas odgovor iz Prištine glasi. Kosovo će obaveze definisati sa svojim partnerima u međunarodnoj zajednici, poručuje ministar ekonomije Kosova Ahmet Šalja.

“Kosovo neće preuzeti obaveze kojima se kalkuliše po pojedinim srpskim krugovima, ali u parnterstvu sa međunarodnom zajednicom i ozbiljnim međunarodnim institucijama mi ćemo pregovarati. U načelu, suverenost podrazumeva i preuzimanje finansijskih obaveza ako su one namenjene ili realizovane na Kosovu“, kaže Šalja.

Na ime kosovskog duga država Srbije godišnje isplati oko 35 miliona evra, a ukupan dug iznosi oko 1,2 milijarde dolara.

Dugovi Kosova datiraju od početka 70-ih do druge polovine 90-ih godina prošlog veka, a sredstva inostranih kredita ulagana su, između ostalog, u projekte u oblasti elektroprivrede, železnice, telekomunikacija i vodoprivrede.

Upravo u te sektore, po mišljenju ekonomiste Mlađena Kovačevića, Srbija može da ulaže novac koji bi joj preostao ukoliko bi prestala da plaća kosovski dug.

“Posmatrano da kažem čisto matematički to je mala suma, posmatrano sa stanovišta ukupnog iznosa anuiteta koji plaćamo godišnje to je ispod jedan posto, ali opet kada imamo u vidu da se Srbija nalazi u ogromnim deviznim teškoćama, ta suma nije za potcenjivanje“, smatra on.

Kovačević, međutim, nije siguran koliko je ideja da Srbija prestane da plaća kosovski dug pametna.

“Ako kroz dve godine ili kroz godinu dana taj sud pravde u Hagu odluči da je ta njegova samostalnost nelegalna, to što bi smo odložili opet bi smo morali da vratimo“, upozorava Kovačević.

“Zato ja mislim da je ipak u ovoj situaciju u kojoj se sada nalazimo - i zbog problema Kosova i zbog tog opredeljenja da se Srbija mora boriti svim sredstvima da Kosovo ostane u sastavu Srbije - da je ipak optimalno rešenje da se ovu godinu isplati taj dug, a da sačekamo iduću godinu da vidimo šta će sud u Hagu da presudi , pa nakon toga će se doneti neka dugoročna strategija”, smatra on.

Rezultati glasanja u MMF-u još tajna

Zvaničnik MMF-a Alister Tomson izjavio je da će ta međunarodna finansijska institucija za nekoliko dana saopštiti rezultate glasanja o prijemu Kosova.

Alister je potvrdio da se Odbor direktora MMF-a u utorak tajno izjašnjavao o zahtevu Kosova za prijem, ali da članovi Odbora imaju nekoliko dana da glasove razmotre i iskažu nedoumice, ako postoje.

U međuvremenu, zvanična Priština i dalje tvrdi da je učlanjenje Kosova u MMF gotova stvar.

Ministar ekonomije Ahmet Šalja za B92 najavljuje i nova učlanjenja Kosova u međunarodne finansijske institucije.

“Želim da kažem da Kosovo završava uspešno učlanjivanje u MMF, a verujem i Svetsku banku, narednih nedelja. Žao mi je što je država Srbije, odnosno srpsko rukovodstvo činilo stalne napore da blokira učlanjivanje Kosova u MMF. To nije dobar znak za izgradnju dobrosusedstva i novu realnosti na Kosovu, koju je potvrdilo 58 država, koje su priznale Kosova”, kaže Šalja.

“To je potvrđvanje legitimnosti državnosti Kosova i jasna poruka i za srpski narod i srpsko rukovodstvo da mora da se suoče sa realnošću koja je verovatno stvorila mnogo bola za obe strane, ali je jedino rešenje za budućnost “, poručuje on.

Radio-televizija Kosova prenela je nezvanično da je 100 od 180 članica MMF-a glasalo u korist Kosova i da će rezultati biti poznati u petak.

Ipak, glasanje ne zavisi od broja članica koje daju podršku, već od kvote koju imaju u MMF-u.

Na vest o mogućem prijemu Kosova u MMF reagovao je juče državni vrh Srbije.

Predsednik i premijer, Boris Tadić i Mirko Cvetković, izjavili su da je za Srbiju ključno da Kosovo ne bude primljeno u Ujedinjene nacije.

Tadić je rekao da je postojala mala verovatnoća da se speči ulazak Kosova u MMF, a da zemlje postaju stvarno nezavisne i međunarodno priznate u punom smislu te reči tek kada postanu članice UN-a.

Cvetković je rekao da Srbija i dalje ostaje na stanovištu da je za nju ključno da Kosovo ne može postati član UN-a i da će država nastaviti da se za to bori svim diplomatskim sredstvima.

"Blic": Beograd ne odustaje

Učlanjenjem Prištine u MMF otvara se i pitanje dugovanja Kosova.

Vlasti u Beogradu po tom pitanju zauzimaju vrlo oprezan stav, piše "Blic".

Prema saznanjima lista, Srbija neće preduzeti nijedan aktivan korak koji bi aludirao na njenu spremnost na odustajanje od dugova, jer to smatra pitanjem suvereniteta, pošto Kosovo smatra svojom teritorijom.

Vlada će zato, prema informacijama "Blica", sačekati odluku borda MMF-a, iako to pitanje neće biti zanemareno na sednicama Vlade Srbije.

MMF: Kako do članstva

Da bi se neka država kvalifikovala za članstvo u Međunarodnom monetarnom fondu, prema Statutu te finansijske institucije, potrebno je da ispuni tri uslova: mora biti međunarodno priznata država, da kontroliše spoljne poslove i da bude spremna i sposobna da izvršava obaveze koje proističu iz Statuta Fonda.

MMF nema obavezu da se u svojim ispitivanjima i odlukama rukovodi odlukama UN ili drugih međunarodnih organizacija, a dosadašnja praksa pokazala je da je u nadležnosti MMF-a da o prijemu u članstvo odluči na bazi sopstvenih nalaza o tome da li podnosilac zahteva ispunjava određene uslove ili ne.

Formalnoj proceduri za učlanjenje prethodi razmatranje ispunjenosti uslova za članstvo, a posle sprovođenja procedure koja, na primer, podrazumeva podnošenja zahteva i određivanje iznosa kvote, Odbor guvernera MMF-a može usvojiti rezoluciju o članstvu države u Fondu prostom većinom glasova, uz obezbeđenje kvoruma.

Kvorum sačinjava većina od 185 guvernera iz zemalja članica MMF-a, a to je najmanje dve trećine od ukupnog broja glasova.

Svaki guverner ima pravo na onoliki broj glasova koliki je dodeljen zemlji članici, a svaka članica ima 250 glasova i još po jedan glas za svaki deo kvote, jednak po vrednosti 100.000 specijalnih prava vučenja u MMF-u.

Od ukupnog broja glasova 185 zemalja članica MMF-a, pet članica sa najvećom kvotom - SAD, Japan, Nemačka, Francuska i Velika Britanija imaju ukupno 38,41 odsto glasova.

Kina ima 3,66 odsto, Rusija 2,70 odsto i Saudijska Arabija 3,17 odsto glasova.

Preostale zemlje članice organizovane su u ukupno 16 konstituenci. Glasačka snaga nekih od konstituenci je sledeća: Belgija 5,15 odsto, Holandija 4,76 odsto, Australija 3,85 odsto, Kanada 3,64 odsto, Švedska 3,44 odsto, Švajcarska 2,79 odsto...

Republika Srbija ima 0,22 odsto glasova i svoje pravo glasa ostvaruje preko konstituence Švajcarske.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

17 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: