Subvencije za nova radna mesta

U poslednje tri godine, Srbija je odobrila 27 miliona evra privredincima za otvaranje novih radnih mesta.

Izvor: B92

Ponedeljak, 04.05.2009.

01:03

Default images

Najviše novca, čak šest hiljada evra po radnom mestu, odobreno je švedskoj firmi “Sivus” u Nišu. Pet hiljada evra po zaposlenom nedavno je ministar ekonomije Mlađan Dinkić obećao i nemačkoj kompaniji “Leoni” - za otvaranje fabrike u Prokuplju.

Praksa privlačenja investitora postoji i u drugim državama.

Međutim, dok se u ostalim zemljama taj novac obezbeđuje iz fondova Evropske unije, Srbija je jedna od retkih zemalja u kojoj se novac daje direktno iz budžeta.

Srbija je britanskoj tekstilnoj kompaniji “Alena” svojevremeno platila tri miliona evra, kako se tada tvrdilo, za otvaranje 3.000 novih radnih mesta.

Projekat je propao. Radnici se nisu zaposlili, a država je tek posle dve godine uspela da vrati uloženi novac.

Ipak, sa praksom davanja subvencija se nastavlja. Na osnovu propisanih stavki, preduzećima se daje od dve do čak šest hiljada evra za otvaranje jednog radnog mesta.

U Agenciji za strana ulaganja i promociju izvoza tvrde da postoje precizni kriterijumi na osnovu kojih se odlučuje kome će se i koliko dati.

“Svi projekti boduju se na osnovu vrlo detaljne liste kriterijuma. Ima ih ukupno devet, od reference investitora, do uticaja na životnu sredinu”, kaže Dragan Pejčić iz Agencije za strana ulaganja.

Najviše novca, pored “Sivusa” iz Niša - 6.000 evra, dobili su i domaća kompanije “Visaris” - 5.000 evra po radniku, Nemački “Reum” - 4.000 evra, “Soja protein” i “Veli Golden Lejdi”- po 3.000 evra.

Ostali su uglavnom dobijali po 2.000 evra za jedno radno mesto. Do sada su sredstva odobrena za 77 projekata, od kojih su dva propala. U Ministarstvu ekomije kažu da je ideja ovog projekta pronaći posao za 12 000 radnika.

“Ta sredstva koja su odobrena - 27 miliona evra, veoma su skromna u poređenju s onim što investitori mogu da dobiju u Mađarskoj i Slovačkoj, gde njihove vlade, na osnovu fondova Evropske unije mogu da kreiraju ovakve programe”, ukazao je Pejčić.

Kompanija iz Srbije koja se bavi razvojem softvera, “Visaris”, dobila je 200.000 evra da bi zaposlila 40 ljudi.

Kolika će im biti plata, ostavljeno je vlasniku da odluči.

Zbog krize, kako kažu, i kod njih je prijem radnika usporen.

Novac im je stizao u nekoliko tranši, po ispunjenju određenih uslova iz ugovora.

“Prva tranša se dobijala po zakupljivanju zemljišta za izgradnju. Druga tranša se dobijala po dobijanju dozvole za gradnju, a treća po dobijanju upotrebne dozvole”, kaže direktor kompanije "Visaris" Batrić Mihajlović.

“Mi imamo određene obaveze po tom ugovoru. Do 2010. moramo da zaposlimo 40 ljudi i ne smemo da otpustimo nikoga naredne tri godine po zapošljavanju poslednjeg”, rekao je Mihajlović. Međutim, privrednici, pa i oni koji su dobili subvencije, smatraju da novac koji dobiju nije presudan u odlučivanju gde će uložiti kapital i otvoriti novo radno mesto.

”Moje mišljenje je da je bitnija ta privredna klima koja bi se stvorila u domenu malih i srednjih preduzeća. I onda bi se mnogo više ljudi primalo i ne bi možda ni bilo potrebe koristiti sredstva za zapošljavanje novih radnika”, smatra Milutin Anđelković iz kompanije "Moj sapun". Velika mana ovog programa je to što samo subvencija, bez uređenog privrednog ambijenta, privlači uglavnom špekulante, smatraju ekonomisti.

Bolji zakoni, manje korupcije i birokratije, kao i transparentniji tokovi novca, i bez subvencija omogućili bi veće zapošljavanje radnika.

“Ovo može biti čak i kontraproduktivno. Mislim da država bolje da je ta sredstva usmerila da stvori bolji ambijent poslodavcima, da oni mogu da rade svoj biznis”, smatra ekonomski analitičar Danilo Šuković.

“Jer ako vi nemate povoljan ambijent, možete davati koliko hoćete subvencija, to neće imati efekta. I što je najgore, mnogi dovitljivi ljudi će to koristiti radi sticanja lične koristi”, rekao je on.

Do sada je bilo sedam dodela subvencija. Osma se završava 22. maja.

U Agenciji za strana ulaganja kažu da će se rezultati znati tokom leta.

Kada će taj novac i odabrane kompanije dobiti, zavisiće od trenutnog stanja u budžetu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

11 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: