Završni račun i dalje "u mraku"

Sedmu godinu za redom Skupština nije prekontrolisala završni račun države. Niko od nadležnih ne zna ko je odgovoran što javnost ne zna kako država troši novac.

Izvor: B92

Nedelja, 22.03.2009.

11:13

Default images

Kako je za B92 rečeno u kabinetu potpredsednika vlade Mlađana Dinkića, Ministarstvo finansija je završni račun budžeta redovno dostavljalo Skupštini koja taj predlog nije upućivala u proceduru. Ministarka finansija Diana Dragutinović tvrdi da će "dati sve od sebe" da završni račun za prošlu godinu bude objavljen.

Rok za podnošenje završnih računa za sva preduzeća u Sbiji prošao je 28. februara. Ipak, taj rok izgleda da ne važi za državu.

Razlog za kašnjenje možda treba tražiti u tome što su, prema saznajima B92, nađene određene nepravilnosti u raspolaganju državnom imovinom, ali i trošenjem prihoda od privatizacije.

Na koji način je prošle godine tačno trošen novac poreskih obveznika, najranije će se znati u septembru.

Toliko će državnoj revizorskoj instituciji trebati da pregleda sve prihode i rashode budžeta Srbije, i to ako odmah počne da radi.

Na pitanje zašto kontrola budžetskog novca nije postojala ranije i kome je to odgovaralo zvaničnici nemaju odgovor.

“Ja sada ne mogu da vam kažem kome je to išlo na ruku, ali je postojala zakonska mogućnost da ministarstvo finansija pripremi i, na neki način, obezbedi izveštaj eksternog revizora”, kaže generalni državni revizor Radoslav Sretenović.

“Zašto to nije urađeno, meni to stvarno nije poznato. Svakako je to donelo dosta štete, pre svega poreskim obveznicima”, navodi Sretenović.

“Ja sa svoje strane ću sve učiniti da za 2008. godinu definitivno sve bude kako treba”, obećava ministarka finansija Diana Dragutinović.

“Završni račun za 2007. godinu nalazi se u Skupštini, ali bez zvaničnog mišljenja državnog revizora. Trebalo bi da postoji i mišljenje revizora da bi to bilo validno za diskusiju u parlamentu”, kaže ministarka.

Srbija i Belorusija su jedine evropske zemlje koje izbegavaju da podnose završni račun budžeta.

Skrivanje trošenja novca poreskih obveznika obeležje je južnoameričkih “banana-republika” i najsiromašnijih država Afrike.

U zemljama Evropske unije, tako nešto predstavlja ozbiljno krivično delo. Zbog nemarnog odnosa države prema trošenju novca koji se sliva u budžet trpe i građani, ali i privreda, smatraju ekonomisti.

“Ja mislim da je to jako loše. I država je jedno preduzeće, po broju zaposlenih i ukupnim troškovima, to je najveće moguće preduzeće”, ukazuje ekonomski savetnik premijera Srbije Jurij Bajec.

“To je konačno bila prilika da se komotnije ponašamo, ne samo prema ukupnoj sumi koja se potrošila, nego i pojedinačnim stavkama. Jer upravo u detaljima se đavo krije”, kaže Bajec.

“Logično bi se nametnuo odgovor da postoji neki razlog zbog čega se ti rezultati ne saopštavaju. A, dobro bi bilo da ti rezultati budu dostupni javnosti, i oni bi omogućili i državi i privatnim i javnim finansijerima da lakše komuniciraju i rade sa Srbijom”, smatra dekan Fakulteta za finansije i menadžment Nebojša Savić.

Zbog neobjavljivanja završnog računa države ne zna se koliko novca je otišlo na službene troškove i troškove reprezentacije Vlade Srbije.

Ministar finansija Španije prošle godine je podneo ostavku samo zato što je završni račun kasnio 10 dana.

U Srbiji se to pitanje već godinama i ne postavlja.

U budžetu samo petina novca od privatizacija

Prema podacima Agencije za privatizaciju do kojih je došla ekipa emisije "Insajder", nekada društvena preduzeća su od 2002. do 2008. prodata za čak 2,7 milijardi evra.

Međutim, prema podacima Uprave za trezor, u budžet je, ne računajući prvih godinu i dva meseca privatizacije do kraja 2008, uplaćeno svega oko 600 miliona evra.

U ovaj iznos nije uračunat prihod od prodaje NIS-a, jer, kako kažu u Upravi za trezor, oni ne raspolažu tim podacima.

Prema proceduri i zakonu, Agencija posle prodaje izmiruje sopstvene troškove, plaća usluge konsultantskih kuća i namiruje poverioce ako je prodato preduzeće bilo u stečaju, pa ostatak novca uplaćuje u budžet.

Ne zna se koliko je novca Agencija potrošila za sve te usluge, ali je činjenica da je prema zvaničnim podacima do kojih je ekipa "Insajdera" došla, uplaćeno u budžet skoro pet puta manje od ukupnih privatizacionih prihoda.

Serijal emisija "Insajder" koji počinje u aprilu bavi se zakonima koji se donose u interesu biznismena, korupcijom, privatizacijom i građevinskom mafjom.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

39 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: