Ahtisari dobitnik Nobelove nagrade

Bivši finski predsednik Marti Ahtisari dobitnik je ovogodišnje Nobelove nagrade za mir.

Izvor: Beta

Petak, 10.10.2008.

11:37

Default images

U obrazloženju se navodi da je nagradu dobio za zalaganje u rešavanju međunarodnih sukoba i u izgradnji trajnog mira na više kontinenata i duže od tri decenije. U Srbiji je ta vest primljena s nevericom i razočaranjem.

U poslednjih 20 godina Marti Ahtisari je igrao značajnu ulogu u naporima da se reši nekoliko ozbiljnih i višegodišnjih konflikata, od Namibije i Indonezije, do Kosova i Iraka, kaže se u obrazloženju Nobelovog komiteta.

Kako je navedeno, njegovi napori su doprineli većem miru u svetu u duhu Alfreda Nobela, pa je zbog toga nagrađen Nobelovom nagradom za mir.

"Ahtisari je danas istaknuti međunarodni posrednik. Svojim neumornim radom i dobrim rezultatima pokazao je kakvu ulogu posredovanje može imati u rešavanju međunarodnih sukoba. Norveški Nobelov komitet nada se da će njegovi napori i dostignuća inspirisati i druge ljude”, obrazložio je predsednik Norveškog nobelovog komiteta, Ole Danbolt Mjoes.

Marti Ahtisari je na televiziji pratio prenos u kome je saopšteno da je dobitnik Nobelove nagrade za mir 2008.

Pored diplome, na ceremoniji koja će biti održana 10 decembra u Oslu, Ahtisariju će biti uručena i novčana nagrada u iznosu od milion evra.

“Naravno da sam veoma zadovoljan što je došao red na mene. Nadam se da će mi ova nagrada pomoći u budućem radu i stvoriti dobre uslove za rad mojih kolega u Inicijativi kriznog menadžmenta, nevladinoj organizaciji koju sam osnovao, čija pomoć je za mene bila ključna”, kazao je finski diplomata.

Marti Ahtisari bio je angažovan na ovim prostorima u više navrata.

Prvi put početkom devedesetih, u ulozi predsednika radne grupe za Bosnu i Hercegovinu u okviru Međunarodne konferencije za bivšu Jugoslaviju, a zatim i kao specijalni predstavnik UN-a za bivšu Jugoslaviju.

U prvi plan je dospeo krajem devedesetih, kada je sa svojim ruskim kolegom Viktorom Černomirdinom posredovao između režima Slobodana Miloševića i NATO-a, kreirajući mirovni sporazum Ahtisari-Černomirdin kojim su okočani sukobi na Kosovu.

Veliku pažnju javnosti tada je izazvao izjavom da će Beograd biti ravna ploča ukoliko Slobodan Milošević ne potpiše ponuđeni sporazum.

Poslednju veliku ulogu na ovim prostorima Marti Ahtisari odigrao je tokom pregovora o statusu Kosova, kada je nastao takozvani “Ahtisarijev plan”.

Taj plan kosovski Aalbanci iskoristili su kao osnov za proglašenje nezavisnosti, dok ga je Srbija odbacila kao neprihvatljiv, a Rusija vetom blokirala njegovo usvajanje u UN-u.

Političari u Srbiji smatraju da nagrada nije otišla u prave ruke.

"Da je dobio nagradu za njegov doplomatski napor za Kosovo i Metohiju, imali bismo određene primedbe", rekla je Jelena Trivan, portparolka DS-a.

Ona je istakla da joj je žao što predlog Demokratske stranke da Nobelovu nagradu za mir dobije direktor Centra "Simon Vizental" Efraim Zurof, koji godinama traga za nacistima, nije dobio potrebnu podršku, jer je to zaslužio.

Poslanik DSS-a Dragan Šoramz rekao je da je žalosno što je Nobelova nagrada za mir dodeljena Ahtisariju.

"Za mene je to nepojmljivo, ali i to govori o odnosu određenih međunarodnih institucija prema onome sto se radi", smatra Šormaz.

Istoričar Predrag Marković primećuje da je Ahtisari u dosadašnjoj karijeri pribegavao potpuno suprotnim metodama za uspostavljanje mira, posebno ističući njegovu ulogu u prekidu 30-godišnjih sukoba u indonežanskoj provinciji Aće.

Zbog tih zasluga pre tri godine nominovan je za Nobelovu nagradu, ali mu je ona ipak izmakla.

“Tamo je ubedio separatiste iz te pokrajine koja, inače, nikada nije bila u Indoneziji, to je bila posebna država, bio je izuzuetno dug i strašan građanski rat, i ubedio ih je da ostanu u vezi s Indonezijom, a na Kosovu je posle manjeg rata i manje žrtava podržao separatizam. Tako da je interesantno da je on imao potpuno dva suprotna poteza u svojim mirovnim operacijama”, smatra Marković.

Marti Ahtisari bio je predsednik Finske, a bio je i član mnogobrojnih međunarodnih foruma i kriznih grupa. Zbog svoje tvrdoglavosti dobio je nadimak Hrt.

Solana čestitao Ahtisariju

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Havijer Solana čestitao je Ahtisariju dodelu Nobele nagrade za mir.

Visoki predstavnik Solana je izjavio da Ahtisari "istinski zaslužuje" Nobelovu nagradu za mir pošto je "pružio ogroman doprinos rešavanju međunarodnih sukoba tokom prethodne tri decenije na nekoliko kontinenata".

"Marti je poseban na međunarodnoj sceni kao jedan od velikih diplomata i posrednika našeg doba, naročito zbog njegove uloge u nezavisnosti Namibije, okončanju sukoba u Aćeu, Indoneziji i na Balkanu - naročito na Kosovu -", a zaslužan je i kao "inspektor za naoružanje u mirovnom procesu u Severnoj Irskoj", zaključio je Solana u saopštenju za štampu.

Prethodno je predsednik Evropske komisije Žoze-Manuel Barozo nazvao Ahtisarija "pravim Evropljaninom" i ocenio da je on "tokom duge diplomatske karijere neumorno promovisao mir, stabilnost i demokratiju širom sveta".

Čestitkom se oglasio i Ahtisarijev zemljak, komesar za proširenje EU Oli Ren koji je rekao da Nobelova nagrada samo "ističe značaj upornog i tvrdoglavog rada u cilju mira na Balkanu".

I Međunarodna krizna grupa (ICG) čestitala je svom nekadašnjem predsedavajućem na Nobelovoj nagradi za mir, ocenivši da je on tu nagradu odavno zaslužio.

"Ovogodišnjom dodelom, Nobelova nagrada se vratila svojim mirovnim i bezbednosnim korenima i nije ni u kom slučaju postojao bolji izbor", izjavio je predsednik ICG, bivši šef australijske diplomatije Garet Evans, a saopštio ICG.

Priština: Pobeda za Kosovo

Predsednik Kosova Fatmir Sejdiju izjavio je da nema sumnje da je Nobelova nagrada za mir, koja je pripala bivšem finskom predsedniku Martiju Ahtisariju, više nego zasluženo otišla u prave ruke.
Fatmir Sejdiu (FoNet)
"Ovo izuzetno značajno priznanje je nema sumnje više nego zasluženo", kazao je Sejdiju i ponovio da će "Kosovo ostvariti obečanja data u procesu sticanja nezavisnosti, da će se pretvoriti u zemlju koja je model poštovanja prava i sloboda svih građana, bez razlike na nacionalnu, versku ili rasnu pripadnost",

Poslanici Skupštine Kosova ocenili su da to što je Ahtisari dobio Nobelovu nagradu predstavlja pobedu Kosova koja će uticati na dalja priznanja nezavisnosti Kosova.

Ovogodišnja Nobelova nagrada je još značajnija pošto se u obrazloženju odluke ističe da on tu nagradu dobija i zbog posredničke uloge u rešavanju statusa Kosova.

Koštunica: Odlučnije braniti Kosovo

Predsednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica ocenio je da činjenica da je Marti Ahtisari dobio Nobelovu nagradu za mir "govori da će mentori pravljenja lažne države Kosovo vršiti pritisak na svim poljima".

"Srbija mora još čvršće i snažnije da se bori za Kosovo jer, kao što vidimo, glavni zagovornici lažne države Kosovo neprestano politikom sile sprovode svoj naum", navodi se u izjavi Koštunice za agenciju Beta.

Prema njegovim rečima, Ahtisari je poznat po tome što je jedini međunarodni posrednik čiji plan nije usvojen u Savetu bezbednosti UN, ali se na osnovu politike sile sprovodi na Kosovu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

31 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

1 d

Podeli: