Planovi ruske vojske

Zvanična Moskva obavestila je Oslo o odluci Rusije da zamrzne vojnu saradnju sa NATO-om, potvrdila je Norveška.

Izvor: B92

Sreda, 20.08.2008.

00:16

Default images

Takođe, prema poslednjim informacijama, ruska vojska povukla se iz južnoosetijskog grada Gorija, javljaju svetski mediji. Stalni predstavnik Rusije pri NATO-u Dmitrij Rogozin pozvan je u Moskvu na konsultacije, saopštio je agenciji Itar-Tas u Briselu diplomata iz ruske misije. U Moskvi će sa Rogozinom biti razmotrena pitanja daljeg razvoja odnosa Rusije i Alijanse i budućnosti programa vojne saradnje.

Međutim, nešto kasnije ruski ambasador pri NATO-u Dimitrij Rogozin ublažio je izveštaje o odluci Rusije da zamrzne vojnu saradnju sa NATO-om, ističući da su odluke Moskve privremenog i regionalnog, a ne globalnog karaktera.

Rogozin je rekao da se nada da proces ograničavanja regularnih kontakata između NATO-a i Moskve, posle sukoba u Južnoj Osetiji, nije "ni u čijem interesu".

"Privremene odluke su preduzete kada je reč o trenutnoj saradnji, a ne o saradnji uopšte", rekao je Rogozin agenciji Rojters.

Upitan na koje oblasti bi odluka Rusije mogla da utiče, Rogozin je rekao da su to "vojne pomorske vežbe na Dalekom istoku, Mediteranu i Baltičkom moru".

Norveško ministarstvo odbrane saopštilo je ranije danas da je Moskva obavestila Oslo da "do daljeg zamrzava svaku vojnu saradnju sa NATO i savezničkim državama".

Tu informaciju nisu zvanično potvrdile ni države članice NATO, ni Rusija, navela je britanska agencija.

A zamenik načelnika generalaštaba ruske vojske Anatolij Nogovicin rekao je ranije danas da će ruske snage ostati stacionirane u bezbednosnoj zoni duž Južne Osetije, u Gruziji, dokle god to Moskva bude smatrala potrebnim.

"Vreme će pokazati. Zavisi od toga kako će se politički proces odvijati", rekao je Nogovicin novinarima na pitanje koliko će ruske snage ostati u zoni bezbednosti, javile su svetske agencije.

Prema sporazumu o primirju, koji predviđa da Rusija i Gruzija povuku snage na prvobitne položaje, Rusija može da zadrži svoje snage u zoni koja se prostire duž granice Južne Osetije i ulazi sedam kilometara u gruzijsku teritoriju.

Nogovicin je rekao da gruzijski grad Gori nije deo te zone.

On je naveo da Rusija planira da u toj zoni udvostruči broj kontrolnih punktova na ukupno 18 sa oko 270 vojnika. Prema njegovim rečima, Rusija priprema dve linije kontrolnih punktova.

Nogovicin je takođe optužio Gruziju da priprema novi napad na separatističke vlasti u Južnoj Osetiji.

SB UN: Rusija odbila i novi nacrt

Rusija protiv rezolucije - Vitalij Èurkin (FoNet)
Vitalij Čurkin izjavio da Moskva ne može da podrži nacrt rezolucije u kojoj se traži hitno povlačenje ruske vojske iz Gruzije.

Rusija je odbacila predlog rezolucije koji je podnela Francuska, uz obrazloženje da u njemu nije istaknuto šest principa iz mirovnog sporazuma francuskog predsednika Nikole Sarkozija, koji su potpisali Moskva i Tbilisi.

U vrlo kratkom tekstu rezolucije, koji je predložila Francuska, ističe se "privrženost članica Saveta bezbednosti suverenitetu, nezavisnosti i teritorijalnom integritetu Gruzije unutar međunarodno priznatih granica". "Povlačenje vojnih snage je osnovni uslov, i to mi ističemo u ovom nacrtu. To je veoma jednostavno, potrebno je da se poštuju obaveze preuzete u sporazumu od šest tačaka. Potrebno je primeniti taj dogovor dobre volje i neophodno je da se vojska, posebno ruske snage, povuku", kaže zamenik ambasadora Francuske u UN Žan-Pjer Lakroa.

Bez obzira na francuska uveravanja da nacrt sadrži osnove Sarkozijevog sporazuma, Rusija je odbila predlog, uz obrazloženje da u njemu nije direktno istaknuto svih šest principa potpisanog dogovora.

U ovom nacrtu pominju se samo dva, povlačenje ruske vojske na pozicije pre sukoba i povratak gruzijskih snaga u njihove ubičajene baze.

"Očekujemo da će do petka, 22. avgusta, naše mirovne snage biti na pozicijama u bezbednosnoj zoni, i to će biti kurs koji će nam dozvolite da ubrzamo povlačenje naših snaga koje su dovedene da održavaju mir, i to će se desiti u skladu sa šest principa", rekao je ambasador Rusije u UN Vitalij Čurkin.

Gruzija je zatražila od Saveta bezbednosti da zahteva od Moskve kompletno povlačenje vojske, optužujući ruske snage za razaranje velikog dela saobraćajne infrastrukture u u zemlji.

"Posle varvarskih akcije Rusije, za gruzinski narod Rusija ni u kakvom aranžmanu nije prihvatljiva kao medijator ili garant. Mi smo se složili i u potpunosti primenjujemo potpisani sporazum i zahtevamo isto i od druge strane", kaže ambasador Gruzije u UN Irakli Alasania.

Zahteve zvaničnog Tbilisija podržali su i predstavnici Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.

Medvedev prihvata posmatrače OEBS-a

Ruski predsednik Dmitrij Medvedev rekao je u telefonskom razgovoru sa francuskim predsednikom Nikolom Sarkozijem da prihvata prisustvo posmatrača Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju u privremenoj bezbednosnoj zoni u Gruziji.

U zajedničkom saopštenju predsednika dveju država navedeno je da Sarkozi traži od OEBS-a da što pre poveća broj posmatrača i istaknuto je da će Francuska poslati svoje posmatrače kao deo misije OEBS-a, prenele su agencije.

Medvedev je rekao Sarkoziju da će obećano povlačenje ruskih vojnika iz Gruzije biti završeno do 22. avgusta.

U saopštenju je navedeno da će povlačenje biti potpuno, sa izuzetkom 500 vojnika, koji će ostati kao bezbednosna mera za lokalno stanovništvo.

Inicijativa Rumunije i Ukrajine

Rumunija i Ukrajina traže da ruske mirovne snage u Južnoj Osetiji budu zamenjene mirovnim snagama OEBS-a ili Evropske unije, izjavili su u Kijevu predsednici Rumunije Trajan Basesku i Ukrajine Viktor Juščenko.

Kako je iz Kijeva prenela rumunska TV Realitatea, predsednici Rumunije i Ukrajine zatražili su da se odustane od ruskih mirovnih snaga u Južnoj Osetiji, jer su se one pokazale neefikasnim u konfliktu u Gruziji.

Basesku i Juščenko predlažu da na mesto ruskih mirovnih snaga u Južnoj Osetiji razmeste snage OEBS-a ili Evropske unije.

Basesku će o tome razgovarati i sa predsednikom Mihailom Sakašvilijem prilikom sutrašnje posete Gruziji, kao i sa predsednicima drugih zemalja koje će sutra posetiti.

U izjavama sa medije posle današnjih razgovora u Kijevu, Basesku i Juščenko su rekli da traže od Rusije "oprez i umerenost".

Oni su, takođe, izrazili mišljenje da vojne snage u zoni Crnog mora treba izbalansirati, jer je ruska mornarica daleko jača od svih drugih zemalja tog regiona.

Rumunski predsednik od danas boravi na turneji po zemljama crnomorskog regiona - Ukrajini, Moldaviji, Gruziji, Azerbejdžanu i Turskoj, s ciljem da razvije saradnju u zoni, uz jačanje učešća Evropske unije, NATO-a i OEBS-a.

On će razgovarati i o poslednicama konflikta u Gruziji na druge zamrznute konflikte u regionu, kao što su Nagorno-Karabah i Pridnjestrovlje.

Rumunija podržava suverenitet i teritorijalni integritet zemalja na čijoj se teritoriji nalaze takozvani zamrznuti konflikti. Rumunija takođe podržava evroatlantske ambicije Ukrajine i Gruzije.

SAD kritikuju Rusiju, ali i Gruziju

SAD su optužile Rusiju da u sukobu s Gruzijom uzima civile za mete, ali su kritikovale i Gruziju zbog toga što nije poslušala njihovo upozorenje da ne ulazi u vojni sukob s Rusijom. Američka državna sekretarka Kondoliza Rajs izjavila je sinoć, u intervjuu televizijskoj mreži Si-Bi-Es, da je Moskva upotrebila prekomernu silu protiv mnogo manjeg suseda, preneo je Rojters.

Rusija je, prema njenim rečima, odgovorna za "masovna razaranja civilnih infrastruktura, upotrebu municije koja ne bi smela da se koristi protiv civila, maltretiranje običnih ljudi na autoputevima, zatvaranje luke Poti, što utiče na okolne zemlje".

Diplomata Metju Brajza, koga je Stejt department uputio u Gruziju odmah po izbijanju sukoba, kritikovao je, međutim, Gruziju zbog toga što nije poslušala savet Vašingtona da ne ulazi u oružani sukob sa Rusijom, koja je 30 puta veća i neuporedivo vojno moćnija.

"Naša poruka gruzijskim kolegama bila je jasna: 'Izbegnite po svaku cenu direktan vojni sukob sa Rusijom. Ne možete da pobedite. To je, jednostavno, nemoguće'", rekao je Brajza.

Bezbednost u zoni Crnog mora

U zoni Crnog mora se ne može osigurati bezbednost bez angažovanja Ruske Federacije, izjavio je Trajan Basesku. Rumunski predsednik Basesku je dodao da Ruska Federacija treba da bude "partner" a ne "element rizika".

On je danas počeo radnu posetu u pet zemalja crnomorske zone sa glavnim ciljem da sa svojim kolegama iz Ukrajine, Moldavije, Gruzije, Azerbejdžana i Turske razgovara o situaciji u Gruziji i o posledicama te situacije na region.

Basesku će danas razgovarati sa predsednikom Ukrajine Viktorom Juščenkom i predsednikom Republike Moldavija Vladimirom Voroninom.

Rumunski predsednik će se sutra sastati u Tbilisiju sa gruzinskim predsednikom Mihailom Sakašvilijem.

Sastaće se i sa predsednicima Azerbejdžana i Turske Ilhamom Alijevim i Abduhalom Gulom, kao i sa turskim premijerom Redžepom Erdoganom.

Basesku će tokom dvodnevne posete zemljama crnomorskog regiona razgovarati o potrebi osiguranja bezbednosti u tom regionu, kao i o tome da li konflikt u Gruziji može biti presedan za druge zamrznute konflikte Nagorno-Karabah i Pridnestrovlje (Transnistrija).

Za Rumuniju je od posebnog interesa razvoj saradnje u zoni Crnog mora, "uz jačanje učešća međunarodnih relevantnih aktera, kao što su Evropska unija, NATO i OEBS", saopštila je predsednikova kancelarija za medije.

Basesku će razgovarati tokom ove posete sa svojim kolegama i o pitanju energetske bezbednosti.

Rumunija podržava nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Gruzije što je nedavno potvrđeno na sastanku Vrhovnog saveta za odbranu zemlje sazvanog povodom rata u Južnoj Osetiji.

Rumunija podržava i evroatlantske težnje Gruzije i Ukrajine.

Rogozin: Kao supružnici

NATO i Rusija su kao zavađeni supružnici, koji još ne nameravaju da se razvode i kojima je posle razjašnjenja odnosa "na visokom emocionalnom nivou" potrebno da jedno vreme prožive odvojeno, izjavio je danas stalni predstavnik Rusije pri Alijansi Dmitrij Rogozin.

Rogozin je agenciji RIA Novosti rekao da se sada treba zamisliti šta se od saradnje Rusije i NATO-a može zadržati, a od čega se može odreći. Istovremeno, ruski diplomata je ocenio da bi prekid strateške saradnje Rusije i Zapada bio pogrešan zbog nestabilnog stanja u svetu.

Agencija Itar-tas prenela je izvode iz članka Rogozina u nemačkom listu "Frankfurter algemajne", u kojem ističe da je Gruzija rešila da ostvari svoje ciljeve uz pomoć stranih savetnika i masovnom kupovinom oružja.

"Da je Gruzija izabrala put svojih suseda - Jermenije i Azerbejdžana - imala bi šanse da prevlada vekovne predrasude Abhaza i Osetina. Sada je ta šansa izgubljena", rekao je ruski diplomata.

On je dodao da onaj ko je "nadahnjivao (gruzijskog predsednika Mihaila) Sakašvilija, željnog avantura, da odabere ratni put, isporučivao mu oružje i zavađao ga sa susedima, takođe ima pravo da podeli s njim lovorike gubitnika".

Spor oko Nagorno-Karabaha između Jermenije i Azerbejdžana mnogo je ozbiljniji, ali te zemlje izbegavaju nepotrebno zaoštravanje konflikta i trude se da, umesto toga, razvijaju ekonomiju i održavaju normalne odnose sa svim partnerima - i sa Rusijom, i sa Evropom i sa SAD, naglasio je Rogozin.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

23 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: