Rikerov izveštaj 16. januara

Riker će 16. januara na sednici SB o Kosovu predstaviti tromesečni izveštaj, piše prištinski dnevnik "Zeri".

Izvor: Beta

Subota, 05.01.2008.

10:50

Default images

U Izveštaju o implementaciji standarda na Kosovu šefa UNMIK-a Joakima Rikera, za period od početka septembra do polovine decembra 2007, navodi se da su izbori i pitanje statusa Kosova bili glavni događaji i da "nije registrovan nijedan slučaj ugrožavanja slobode kretanja".

"U delu o 'slobodi kretanja' pominje se da su u oktobru 2007. godine oko 1.000 srpskih vernika sa Kosova, Srbije i iz Crne Gore učestvovali u verskoj ceremoniji u Pećkoj Patrijaršiji. Većina od njih su bez pratnje policije posetili i manastir u Dečanima", citira "Zeri" izveštaj šefa UNMIK-a.

U delu izveštaja vezanom za izbore održane 17. novembra 2007. godine na Kosovu, kaže se da je "učestvovanje Srba bilo veoma nisko".

"U delovima Kosova gde žive Srbi su od planiranih 107, otvorena 54 biračka mesta, od kojih su neka bila mobilna. Posle poziva na bojkot od strane autoriteta u Beogradu, direktori škola nisu dopustili da se u školama otvaraju biračka mesta", kaže se u tom izveštaju.

Dodaje se da su 17 od 33 srpskih subjekata sa Kosova tražili da se povuku iz tog procesa pre datuma izbora.

Riker, kako "Zeri" prenosi, ističe da je misija Saveta Evrope ocenila te izbore kao slobodne i korektne.

U izveštaju se takođe kaže da je predstavljanje manjina u Zaštitnom Korpusu Kosova (ZKK) ostalo isto tokom tih nekoliko meseci.

"Od 2.906 aktivnih pripadnika ZKK-a 6,6 odsto su pripadnici manjina, a Srba je 1,4 odsto", kaže se u izveštaju.

Šef UNMIK-a se fokusira i na druge aspekte standarda na Kosovu, pa navodi "da implimentacija plana protiv korupcije nije išla kako je bilo predviđeno u oblastima kao što su administracija, policija i sudstvo".

Navodi se i da vlada Kosova već planira pripremu plana do kraja
aprila 2008. godine koji će predstaviti budući instruktivan dokumenat za implementaciju standarda.

Samardžić: UN ne sme da drži "glavu u pesku"

Ministar za Kosovo i Metohiju Slobodan Samardžić izjavio je danas da Savet bezbednosti UN ne sme da drži "glavu u pesku" u odnosu na stvarnost Kosova i Metohije i da mora da poboljšava svoju misiju (UNMIK) u južnoj srpskoj pokrajini.

Savet bezbednosti UN mora da "poziva na odgovornost svoje visoke službenike za sve ono što nisu uradili i za sve ono što su sakrili u okviru svoje misije i svog delovanja na Kosovu i Metohiji", kazao je Samardžić agenciji Tanjug, objašnjavajući cilj reagovanja Vlade Srbije na izveštaje generalnog sekretara UN i šefa UNMIK-a o stanju na Kosovu, pripremljene za sednicu te svetske organizacije 16. januara. Samardžić je kazao da Ministarstvo za Kosovo i Metohiju redovno prati delovanje UNMIK-a i Privremenih institucija samouprave u pokrajini, dodajući da komentari na izveštaj Joahima Rikera i na izveštaj Ban Ki-Muna koji su pripremljeni u Ministarstvu za Kosovo i Metohiju predstavljaju izraz tog stalnog praćenja situacije na terenu.

"Bez takvog komentara i takvog kontraizveštaja, Savet bezbednosti bio bi jednostavno obmanut u pogledu realne situacije na Kosovu i Metohiji, i to je ono što se redovno događa u tim izveštajima specijalnog predstavnika generalnog sekretara, bar u poslednjih par godina", ocenio je Samardžić.

On je dodao da je upravo zato uloga Saveta bezbednosti da prati i da se obaveštava sa više strana o činjenicama na Kosovu i Metohiji.

"Savet bezbednosti ne sme da drži glavu u pesku u odnosu na stvarnost Kosova i Metohije, i on mora da poboljšava svoju misiju i da poziva na odgovornost svoje visoke službenike za sve ono što nisu uradili i za sve ono što su sakrili u okviru svoje misije i svog delovanja na Kosovu i Metohiji", podvukao je Samardžić.

On je dodao da se iz komentara Vlade Srbije vidi da je zapravo na dnevnom redu stvaranje i poboljšavanje standarda na Kosovu i Metohiji, a ne status.

"Vidi se da ni jedan od onih osam standarda nije ispunjen, a da najveći broj tih standarda, kada je reč o slobodi kretanja, bezbednosti, povratku posebno, nije ni započeo da se ostvaruje", kazao je ministar za Kosovu i Metohiju.

Samardžić smatra da "upravo zato što su rezultati osmogodišnjeg UNMIK-ovog rada na Kosovu i Metohiji katastrofalni, on i traži da se zameni misijom Evropske unije".

Koštunica: EU da poštuje međunarodno pravo

Predsednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica pozvao je Evropsku uniju da poštuje međunarodno pravo, da podrži nastavak pregovora o statusu Kosova i Metohije i da ne šalje misiju u južnu srpsku pokrajinu.

EU mora da izabere da li hoće Sporazum sa Srbijom ili hoće da svojom misijom rasparčava Srbiju, rekao je Koštunica za Božićni broj "Večernjih novosti".

"Srbija je parafirala Sporazum koji jasno i nedvosmisleno našoj zemlji, kao i svim drugim državama u Evropi, garantuje suverenitet i teritorijalni integritet.

On je dodao da Srbija je kao ugovorna strana u ovom sporazumu spremna da strogo poštuje sve odredbe sporazuma, ali da druga ugovorna strana - Evropska unija "najavljuje i pre nego što je Sporazum i potpisan da će ga grubo prekršiti".

"Ukoliko, odnosno onog trenutka kada bi doneli odluku da pošalju Misiju, tom odlukom bi bio prekršen, poništen i stavljen van snage Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Tek kada bi EU povukla odluku o slanju misije, Srbija bi mogla ponovo da razgovara o Sporazumu", rekao je Koštunica.

Rajsova i Kalfin o rešavanju izazova na Balkanu

Američka državna sekretarka Kondoliza Rajs i šef bugarske diplomatije Ivajlo Kalfin istakli su u Vašingtinu značaj dobrih odnosa SAD i Bugarske za rešavanje izazova na Balkanu, uključujući rešavanje pitanje statusa Kosova.

Kako je objavljeno na sajtu Stejt departmenta, posle potpisivanja sporazuma o naučnoj i tehnološkoj saradnji dve zemlje, Rajsova je rekla novinarima da "vrlo snažni odnosi" i prijateljstvo SAD i Bugarske treba da budu osnova za rešavanje predstojećih izazova u regionu.

Kao izazove je navela pitanje proširenja Alijanse koje će biti razmotreno na samitu NATO-a u Bukureštu, rešavanje statusa Kosova, i zajednički rad na tome da se Balkan učini "bezbednijim, prosperitetnim i demokratskim".

Kalfin je, nakon potpisivanja sporazuma, rekao da je za Bugarsku vrlo važna saradnja sa SAD, kao i saradnja EU i SAD u rešavanju pitanja Kosova i Balkana.

On je rekao da je Kosovo bio značajan deo njegovih razgovora sa Rajsovom.

"Kosovo je vrlo osetljiva tačka. Nažalost, svi napori da se postigne rešenje koje bi bilo prihvatljivo za Beograd i Prištinu, iscrpljeni su uprkos mnogim naporima međunarodne zajednice", rekao je šef bugarske diplomatije.

Kalfin je rekao da sada treba videti kako da se nastavi dalje u rešavanju pitanja Kosova kako bi se sačuvala stabilnost a regionu pružila prilika da "krene konstruktivnim putem i počne da intenzivno krene ka stabilizaciji i prosperitetu".

"I ovi vrlo važni događaji predstoje narednih meseci. Vrlo sam zadovoljan što delimo u velikoj meri mišljenja o dešavanjima i budućnosti regiona", rekao je Kalfin.

Harec: Nezavisnost Kosova opasnost i za Izrael

Uticajni izraelski dnevnik "Harec" navodi da je ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić, tokom nedavne posete Izraelu, a u razgovoru za ovaj list izneo čitav niz tvrdnji koje su prihvaćene i u diplomatskim i akademskim krugovima Izraela i koje upozoravaju na moguće posledice po Izrael, ukoliko bi svet priznao nezavisnost Kosova. Jeremić se, piše list, protivi ideji da se politički i teritorijalni sukob može okončati nametanjem rešenja spolja, a koje ne prihvataju strane u sukobu, dok neki u Izraelu veruju da ukoliko se Jerusalim ne prikloni toj vrsti razmišljanja i Izraelu može biti nametnut sporazum sa Palestincima, a i izraelski Arapi u Galileji mogli bi dobiti aktivnu međunarodnu podršku za otcepljenje od Izraela.

Iako je istakao da se dva sukoba ne mogu porediti, Jeremić je ukazao da se kod ova dva problema jasno vidi diskriminatorska politika Zapada i istakao da sve što Beograd traži jeste da međunarodna zajednica usvoji istovetan pristup problemu Kosova kao i problemu Izraela i Palestinaca.

"Harec" navodi da u Izraelu postoje oni koji se slažu sa Jeremićem da ne bi trebalo priznati Kosovo, čija nezavisnost nije dobila podršku Saveta bezbednosti UN.

"Zaobilaženje Saveta bezbednosti u kojem Rusija, koja se protivi nezavisnosti Kosova, ima pravo veta, kao bumerang bi pogodio Izrael, koji i sam zavisi od veta SAD", piše list.

U razgovoru za "Harec", šef srpske diplomatije je odbacio tvrdnje nekih da je Srbija sama kriva za predstojeću nezavisnost Kosova i da nema moralnog prava za vlasništvo nad pokrajinom.

"Pre svega, kosovski Albanci takođe su odgovorni za ozbiljne zločine i etničko čišćenje Srba. Drugo, zločini bivšeg predsednika Slobodana Miloševića nesumnjivo su strašni, ali oni nisu jedinstveni. Na primer, zločini Sadama Huseina nisu uticali na pravo Iraka da nastavi da uživa suverenitet nad Kurdistanom", rekao je Jeremić, ističući da su Srbi sami svrgnuli Miloševića sa vlasti i izručili ga međunarodnom sudu.

"Harec" navodi reči jednog visokog izraelskog diplomate da je Jeremić, koji se u Izraelu sastao sa premijerom Ehudom Olmertom i šefom diplomatije Cipni Livni, dobio "značajno saosećanje" i uveravanja da se Izrael zalaže za pregovarano rešenje i protivi nametanja rešenja.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

20 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: