Srbija i Kosovo kao dve Nemačke?

Srbija i Kosovo treba da urede odnose kao dve nemačke države ugovorom iz 1972, predlaže Volfgang Išinger. Beograd to odbija.

Izvor: Beta

Utorak, 30.10.2007.

13:24

Default images

Predstavnik EU u posredničkoj "trojci" predložio je kolegama da Srbija i Kosovo urede odnose kao dve države na način na koji su to učinile dve Nemačke prema Berlinskom ugovoru, prenosi agencija Tanjug iz diplomatskih izbora. Zvanični Beograd već je odbio taj predlog.

Cilj ugovora iz 1972. bio je da uspostavi dobre susedske odnose dve nemačke države i garantovao je "de fakto", mada ne i "de jure", priznavanje Istočne Nemačke.

Išinger, kako ukazuju diplomate, ima u vidu ponudu koju je Priština iznela u okviru pregovora o budućem uredjenju južne srpske pokrajine o dobrosusedskim odnosima dve nezavisne države.

Koštunica: Odbacićemo predlog

Vojislav Koštunica kaže da Srbija neće prihvatiti predlog za status Kosova zasnovan na nemačko-nemačkom sporazumu iz 1972.

Predsednik Vlade Srbije je rekao da je "jasno da će, ukoliko Išinger 5. novembra predloži da se pitanje budućeg uređenja Kosova i Metohije reši po uzoru na nekadašnje odnose dve nemačke države, Srbija najodlučnije odbaciti taj predlog".

"U Rezoluciji 1244 nema nijednog slova o nezavisnosti Pokrajine, kao što nema ni reči o modelu koji je 1972. godine postojao između dve nemačke države. Samim tim, saglasno Rezoluciji 1244, to ne može uopšte biti predmet razgovora", navodi premijer Srbije.

Ranije je i ministar za Kosovo i Metohiju Slobodan Samardžić kazao da će, ako bude iznet, predlog biti odbačen. "Ako je ta informacija tačna, ja mogu da kažem da naša strana ne može da prihvati nikakav dokument slične ili takve sadržine", rekao je on.

On dodaje da u Beogradu sumnjaju u tačnost takvih informacija, kao i u to da ga "trojka", kao "trojka", može ponuditi. "Prema tome, ne očekujemo da se tako nešto dogodi jer bi tako nešto značilo priznavanje Kosova kao nezavisne države", ocenio je Samardžić.

Samardžić je naveo da su taj sporazum potpisale dve Nemačke države 1972. godine, praktično priznajući jedna drugu i u samom dokumentu se označavaju kao države koje raspolažu suverenošću i teritorijalnim integritetom.

"Kosovo i Metohija nije takav slučaj. To je, dakle, pokrajina u Srbiji pod međunarodnom upravom Ujedinjenih nacija, a njen status biće određen tokom pregovora u okviru Rezolucije 1244", naglasio je ministar za KiM u Vladi Srbije.

Samardžić je dodao da okvir Rezolucije 1244 SB UN "ne dopušta da se pravi bilo kakav sporazum koji bi ličio na međudržavni sporazum kakav je potpisan 1972. između dve nemačke države i mi smo smatrali iznenađujućim da nam bilo ko iz 'trojke', a najmanje 'trojka' kao celina, tako nešto ponudi".

Predstavnik EU u posredničkoj trojci Volfgang Išinger predložio je "trojci" da Srbija i Kosovo i Metohija urede svoje odnose kao dve države na način na koji su to učinile dve nemačke države prema Berlinskom ugovoru iz 1972. godine.

Cilj tog ugovora bio je da uspostavi dobresusedske odnose dve nemačke države i garantovao je de facto, mada ne i de jure, priznavanje Istočne Nemačke.

Visković: Možda adaptacija

Član Spoljnopolitičkog Saveta Ministarstva spoljnih poslova Ivo Visković kaže za B92 da nije siguran da se u slučaju Kosova može zaista primeniti model Nemačke, jer je priroda problema drugačija.

Ta ideja, kao sto sam upozorio, je podrazumevala da su neki priznali nezavisnost Demokratske Republike Nemačke, što naravno Srbija ne želi u slučaju Kosova", kaže on.

"Znači da se ona nikako ne bi mogla bukvalno sprovesti nego bi ipak trebalo naći neku adaptaciju", kaže on.

"Mislim da je Išingerova ideja u osnovi da se nađe jedan specifičan oblik odnosa u kojem Srbija tretira Kosovo kao svoj sastavni deo, kao što je Savezna Republika Nemačka tretirala, a da istovremeno da taj drugi entitet, subjekat ima mogućnost delovanja na međunarodnom planu", kaže on.

Tadić i Koštunica na pregovorima u Beču

Kako će na Išingerov predlog reagovati predstavnici SAD i Rusije u pregovaračkoj "trojci", kao i Beograd i Priština, znaće se 5. novembra u Beču.

Tada će, kako je potvrđeno, biti održani odvojeni sastanci timova Beograda i Prištine sa "trojkom", a zatim i zajednički razgovor dve delegacije sa međunarodnim posrednicima.

Predsednik i premijer Srbije Boris Tadić i Vojislav Koštunica predvodiće beogradski pregovarački tim na pregovorima o statusu Kosova 5. novembra u Beču. Agenciji Beta danas je u kabinetu predsednika Srbije potvrđeno da će Tadić učestvovati u bečkim pregovorima.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

34 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: