Jovan Divjak: Ja sam Bosanac

On je pred sudom za ratne zločine u Hagu ukazao na razlike između mudžahira iz Sedme muslimanske brigade i mudžahedina koji su se borili u BiH. "Po nacionalnosti sam Bosanac", kaže Divjak na konstataciju da pripada srpskom narodu, pojašnjavajući da "to što ga je majka rodila u bolnici u Beogradu" u tom smislu "ne znači ništa".

Suđenje bivšem komandantu Glavnog štaba Armije BiH Rasimu Deliću nastavljeno je svedočenjem njegovog nekadašnjeg zamenika, generala Jovana Divjaka, koji se, nakon dugogodišnje vojne karijere, 1997. godine, kako je rekao, povukao u "sretnu penziju".

General Divjak je prvog dana svedočenja opisao okolnosti u kojima se u aprilu 1992. godine priključio Glavnom štabu Armije BiH, u kojem je do 1994. godine obavljao dužnost zamenika komandanta.

Na pokušaj tužilaštva da ukaže da je na tu funkciju imenovan kako bi se zadovoljio nacionalni balans, jer je on iz redova srpskog naroda, Divjak je izričito odgovorio da je on po nacionalnosti Bosanac. "To što me je majka rodila u bolnici u Beogradu ne znači ništa", dodao je.

Mada nezadovoljan ulogom koja mu je tokom rata dodeljena u planiranju i organizovanju odbrane BiH, jer smatra da je mogao pružiti mnogo više nego što je od njega traženo, Divjak navodi da je Glavni štab Armije BiH do početka 1994. godine odražavao nacionalnu strukturu "stanovništva koje je ostalo na području na kojem je živjelo većinski muslimansko stanovništvo".

Tužilaštvo je, između ostalog, prikazalo i video-snimak ceremonije na kojoj je Sedma muslimanska brigada, zbog zasluga za uspešno izvedene akcije na Vlašiću, proglašena "viteškom".

Pored generala Delića, tom su događaju prisustvovali još neki oficiri Armije BiH.

Snimak prikazuje i tadašnjeg komandanta Sedmog korpusa Armije BiH, Mehmeda Alagića, koji je borce Sedme muslimanske brigade oslovio kao "mudžahire", što, prema tužilaštvu, upućuje na vezu između Armije BiH i mudžahedina.

Divjak je sudijama pokušao ukazati na razliku između mudžahira i mudžahedina jer su, kako je objasnio, mudžahiri "oni koji su protjerani iz svojih domova".

A, upravo mudžahiri iz doline Drine su, tvrdi on, činili Sedmu muslimansku brigadu. U njenom je sastavu, pojasnio je, bilo i izbeglica iz drugih delova BiH, ali i manji broj regrutovanih vojnika sa područja Zenice.

Prva saznanja o mudžahedinima Divjak je dobio od rukovodilaca Obaveštajne službe i Uprave vojne bezbednosti na sastanku Glavnog štaba Armije BiH, 18. juna 1993. godine.

Tada je zauzet stav da se "grupe stranih ratnika" vrate u zemlje iz kojih su došli ili da uđu u sastav Armije BiH.

Deliću je sugerisano da o tom pitanju razgovara sa Alijom Izetbegovićem, što je on, kaže Divjak, i prihvatio. Nije mu, međutim, poznat ishod tog razgovora.