"Rusija neće podržati rezoluciju"

Rusija neće podržati novi nacrt rezolucije SB UN o Kosovu, koji su predstavile SAD i EU, rekao Vitalij Čurkin.

Izvor: B92

Četvrtak, 31.05.2007.

07:52

Default images

"Mi ne nameravamo da radimo po američko-evropskom tekstu... Unete popravke imaju čisto kozmetički karakter i ne daju odgovor ni na jednu osnovnu zabrinutost Rusije", rekao je danas stalni predstavnik Rusije u UN, prenela je agencija RIA Novosti.

Prema toj agenciji, Čurkin je stavio do znanja da će "Rusija uložiti veto" na taj nacrt.

"Pogodili ste šta mislim", rekao je on, odgovarajući na pitanje novinara da li će Rusija iskoristiti pravo veta.

Agencija Itar-Tass je prenela da je Čurkin rekao da "neće da izgovara reč veto dok ne dobije zvanične instrukcije pred glasanje o tome".

"Međutim, lako se može predvideti čime bi se završilo stavljanje na glasanje nacrta rezolcuije o Kosovu, koji je neprihvatljiv za Rusku Federaciju. I u to naše kolege u Savetu bezbednosti uopšte ne sumnjaju", rekao je šef ruske misije u UN.

Zapad izmenio rezoluciju

Zapadne zemlje predložiće sutra SB UN izmenjenu verziju nacrta rezolucije o Kosovu.

Tom se rezolucijom se podržava plan izaslanika UN o nadziranoj nezavisnosti pokrajine, ali i uzimaju u obzir zabrinutosti Rusije.

Američke i evropske diplomate (Belgije, Velike Britanije, Italije, Slovačke) u Savetu bezbednosti i Nemačke sastale su se danas u Njujorku da bi se dogovorile o izmenama originalnog teksta kojem se protivi Moskva.

"Uzeli smo u obzir neke sugestije jednih ili drugih", izjavio je novinarima italijanski ambasador u UN Marčelo Spatafora, dodajući medjutim da "u osnovi, jaz nije premošćen".

"Mi smo spremni da razgovaramo sa Rusima i da prihvatimo njihove ideje u onoj meri u kojoj se poklapaju sa suštinom plana za Kosovo koji je predstavio (Marti) Ahtisari", izjavio je američki ambasador u UN Zalmaj Halilzad.

U originalnom tekstu rezolucije se "podržavaju" preporuke Ahtisarija o nadziranoj nezavisnosti Kosova.

U tekstu se ističu "specifične okolnosti koje su od Kosova načinile poseban slučaj, posebno u istorijskom kontekstu nasilnog i bez konsezusa rasparčavanja bivše Jugoslavije".

Podseća se na "nasilje i masovne represije na Kosovu do 1999." i na činjenicu da je pokrajina od tada "pod medjunarodnom upravom".

Cilj tih formulacija je, kako kažu diplomate, da se ublaže strahovanja nekih zemalja da će se time otvoriti put za proglašavanje nezavisnosti u drugim regionima, rekle su diplomate.

Na sednici OEBS-a Rajsova o Kosovu

Američka državna sekretarka Kondoliza Rajs ponovila je u Beču podršku Vašingtona predlogu Martija Ahtisarija za rešenje budućeg statusa Kosova.

U odgovoru na izjavu ambasadorke Srbije pri OEBS-u Miroslave Beham na sednici Stalnog saveta te organizacije, Rajsova je rekla da se, nažalost, Srbija i SAD ne slažu u pogledu nastavka procesa traženje rešenja budućnosti Kosova.

Kako Tanjug saznaje iz diplomatskih izvora, u delu sednice koji je održan iza zatvorenih vrata, Rajsova je rekla da je Ahtisarijev predlog, prema mišljenju Vašingtona, dobro izrađen i da je izaslanik pokušao da nađe rešenje s kojim bi se strane saglasile, konstatujući da nije bilo dogovora.

Takođe, ona je rekla da su "Srbi veliki narod i deo Evrope" i dodala da se SAD zalažu za brzu integraciju Srbije u EU.

Ambasadorka Srbije pri OEBS-u Miroslava Beham je, nakon govora Rajsove na početku sednice, ukazala na dobre odnose koje Beograd ima sa Vašingtonom, i da je jedan od spoljnopolitičkih prioriteta Srbije njihovo dalje unapređenje.

Behamova je konstatovala da je budućnost Kosova jedno pitanje koje je važno za SAD, Srbiju i OEBS, a oko kojeg se razlikuju mišljenja Beograda i Vašingtona.

Ona je uverena da se do rešenja mora doći demokratskim procesom u kojem će se tražiti solucija kroz dijalog i zato je Srbija pokrenula inicijativu za nastavak pregovora.

Ovo je jedinstvena prilika za istorijsko pomirenje Srba i Albanaca na osnovu demokratskih principa, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, rekla je Behamova.

Renar: Promene novog teksta

Tekst rezolucije o Kosovu koju Francuska treba da predloži sutra članovima Saveta bezbednosti UN doživeo je promene u odnosu na prethodni predlog, izjavio je šef francuske kancelarije u Prištini Teri Renar.

"Tekst koji će sutra biti predstavljen u Savetu bezbednosti ima nekih modifikacija u odnosu na prethodni predlog koji je predat 11 maja. Najveće modifikacije se odnose na plan Ahtisarija", rekao je Renar za radio Slobodna Evropa.

"Sada kažemo da 'podrzavamo' taj plan, dok je u prethodnom tekstu stajalo da SB 'usvaja' plan Ahtisarija. Znači taj je deo nešto mekši od prethodnog teksta i kao sto vidite radi se o malim modifikacijama", dodao je on.

Šef francuske kancelarije u Prištini ne isključuje mogućnost da delovi Rezolucije 1244 budu uključeni u novu rezoluciju SB.

"Mi i dalje želimo da ostane jedan deo rezolucije 1244 i da se delovi koji nisu uključeni u predlog rezolucije stave van snage, ali će to i dalje ostati pitanje za raspravu", rekao je Rejnard.

Prema njegovim rečima, u međunarodnim krugovima i dalje se traži kompromis Zapada i Rusije, uključujući uvođenje delova Rezolucije 1244 u novu rezoluciju.

Kesić: Izmenjeno nekoliko rečenica

Politički analitičar iz Vašingtona Obrad Kesić rekao je sinoć u Poligrafu B92 da nije čuo za neku potpuno novu rezoluciju.

On kaže da albanski političari verovatno govore o tekstu rezolucije SAD i pojedinih evropskih zemalja, o kojem je već bilo reči u javnosti, a da je "taj tekst možda izmenjen u nekoliko rečenica kako bi bio prihvatljiviji za Rusiju".

"Mislim da je više u pitanju izmena nekih rečenica. Američki advokati iz Stejt departmenta su se bavili pitanjem već nekoliko nedelja kako bi mogli da naprave neku rezoluciju koja će da znači poništavanje Rezolucije 1244 i koja će da otvori mogućnost priznavanja nezavisnosti Kosova", kaže on.

"Drugim rečima, znači da će ta rezolucija za Ruse da bude jedan način izlaza da se časno povuku sa ove pozicije", kaže Kesić. Kesić, ipak, smatra da Rusija neće odstupiti od svojih stavova, te da su male šanse za kompromis između Vašingtona i Moskve.

"Sad je samo pitanje za koga je ovo važnije pitanje. Da li je američki interes vezan za Kosovo toliko bitan da rizikuje druga pitanja što se tiče saradnje s Rusijom", pita on.

"Rusija je potrošila dobar deo svog kredibiliteta. Za Ruse je ovo sad postalo ozbiljno pitanje - možda u početku nije bilo toliko ozbiljno, ali sada, kad bi Rusija jednostavno popustila u vezi svega, to bi se od strane SAD i Evrope tumačilo kao slabost", objašnjava Kesić.

Prema Kesićevom mišljenju, najbezbolniji odgovor Vašingtona na pretnju Moskve vetom bio bi nastavak pregovora. "Amerikanci će na kraju morati da izaberu bolji potez od tih loših poteza", smatra on.

"Po mom mišljenju, onaj koji garantuje kratkotrajnu stabilnost je nastavak pregovora na neki način. Mislim da je model koji je najkorisniji što se tiče sadašnje situacije i ove krize oko donošenja nove rezolucije - 'oslovski model'.

To je bilo iza zatvorenih vrata, javnost nisu informisali nimalo, ali velike sile su bile upoznate da mogu da služe kao garant za sve što se dogovori", kaže Kesić. 

"Lobiranje za stavove Srbije u Vašingtonu ne daje rezultate, jer Beograd nije dovoljno jasno postavio ciljeve. Zbog toga se lobisti koje je Srbija angažovala u Vašingtonu niti vide niti čuju", kaže Kesić.

Ivo Visković, profesor Fakulteta političkih nauka, kaže da Rusija može da popuste, ali da pri tom mora dobiti nešto veoma bitno za sebe.

"To ne može da bude kozmetika, ne mogu da budu zadovoljeni tek tako, nekim formalnim ustupcima. Ipak, razmišljam o tome i da Amerikanci ističu, možda i previše samozadovoljno i samosvesno, da će doći ipak do ruskog popuštanja. Verovatno rade nešto na tome", kaže Visković.

Kremlj: Sastanak Putina i Koštunice

Predsednik Rusije Vladimir Putin i predsednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica sastaće se naredne sedmice u Sankt Peterburgu, potvrđeno je agenciji Beta u Kremlju.

Susret predsednika Putina i premijera Srbije planiran je u okviru Međunarodnog ekonomskog foruma, rekao je zamenik portparola ruskog predsednika Dmitrij Peskov.

Putin i Koštunica razgovaraće u okviru 11. međunarodnog ekonomskog foruma, koji se u održava od 6. do 8. juna u Sankt Peterburgu, a centralna tema razgovora biće utvrđivanje statusa Kosova.

"Greška" u geografiji

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije podseća da je zvaničan stav ove države da je Tajvan deo Kine.

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije se oglasilo saopštenjem povodom pojave nekoliko atlasa na tržištu, u kojima je, kako navodi Vlada, "kineska provincija Tajvan predstavljena kao nezavisna država".

Zvanični stav Republike Srbije je da podržava politiku jedne Kine, koja podrazumeva da je Tajvan njen deo", navela je Vlada.

U saopštenju se navodi da Srbija ne priznaje državnost Tajvana, a Vladu NR Kine smatra jedinom kineskom vladom i da podržava "mirno prisajedinjenje Tajvana matici".

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

42 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: