Slučaj "Ćuruvija" kod sudije

Posle sedam godina, konačno je započelo sudsko procesuiranje ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Specijalni tužilac zahteva istragu.

Izvor: B92

Petak, 08.12.2006.

13:23

Default images

Zahtev za sprovođenje istrage uputio je specijalni tužilac Slobodan Radovanović, koji je za B92 rekao da predmet sadrži više desetina strana. On, međutim, nije mogao da navede koliko bi predmet mogao da bude kod istražnog sudije i koliko će se čekati na eventualnu optužnicu. Specijalni tužilac je potvrdio već poznate tvrdnje da je to političko ubistvo iza koga su stajale državne strukture.

"Između ostalog sam predložio i potpunu rekonstrukciju i vremensku i prostornu analizu celokupnog događaja", kaže on.

"Mišljenja sam da ovaj predmet mora imati svoj sudski epilog. To je u interesu pravde, pravne države, vladavine prava i demokratije u Srbiji", kaže specijalni tužilac.

"Pred sudom mora biti utvrđena puna istina, ko se gde nalazio u momentu izvršenja ubistva, po čijem nalogu i za koga je radio, odnosno mora se utvrditi počinilac ovog zločina",  kaže Radovanović.

Specijalni tužilac je danas potvrdio i već poznate tvrdnje da je ubistvo Ćuruvije političko, kao i da je prikupljeno mnoštvo novih dokaza. On, međutim, nije želeo da navede imena osumnjičenih, kao ni precizinije podatke, jer bi to moglo da ugrozi istragu:

"Indicije ukazuju da se radi o političkom ubistvu. Ovim predlogom su obuhvaćena sva lica koja su dovedena u vezu sa ovim ubistvom. Znači, svi oni za koje postoje indicije da su počinioci, da su izdavaoci naloga ili da imaju bilo kakve veze sa ubistvom Slavka Ćuruvije".

Opširnije o saznanjima o ubistvu Slavka Ćuruvije u emisiji B92 istražuje.

Anastasijević: Šta znači pokretanje istrage

Novinar nedeljnika Vreme Dejan Anastasijević kaže za B92 da pokretanje istrage nameće pitanje da li je ta istraga bila obustavljena i, ako jeste, zbog čega je to urađeno.

Anastasijević kaže i da mu nije jasno zašto se na sva zvona objavljuje da se radi nešto što je svakako trebalo već odavno raditi, poput istrage ubistva Ćuruvije.

"Moram da priznam da mi nije sasvim jasno da li je istraga bila obustavljena. S obzirom da je ubistvo delo koje ne zastareva, onda mislim da niko nije imao pravo da tu istragu obustavi. Tako da me zanima kada je ona, u stvari, bila obustavljena, ako je tačno to što je specijalni tužilac rekao", kaže Anastasijević.

Indicije i sada, kao i ranije, pokazuju da su u ubistvu Ćuruvije učestvovali i pripadnici Državne bezbednosti. Ipak, izgleda da je istraga stigla i do viših struktura te službe.

Dejan Anastasijević smatra da je učešće Državne bezbednosti proizilazilo još iz dosijea Ćuran, iz kog se videlo da su Ćuruviju pratili iz minuta u minut.

"Ako se već aludira na visoke funkcionere Državne bezbednosti, počevši od Radeta Markovića, koji je sada u zatvoru, a koji je tada bio šef DB-a, do Milana Radonjića, koji je bio šef beogradskog centra DB-a i koji je definitivno morao imati značajnu ulogu u celoj toj priči, da li se na ovaj način u stvari šalje upozorenje ljudima koji su učestvovali u planiranju ili egzekuciji da se negde sklone", pita on.

"Ne bih voleo, i mislim da bi to bila najgora moguća varijanta, da, eto, istraga se završi tako što će se otkriti imena osumnjičenih, ali će osumnjičeni biti nedostupni, negde po Rusiji ili ko zna gde po belom svetu", smatra Anastasijević.

Na pitanje zašto do sada nije pokrenuta istraga, on navodi da nije postojala pre svega politička volja. "Svuda gde je DB učestvovao, mnogi događaji ni sada nisu rasvetljeni, pre svega jer se političari strašno boje da im se zamere", kaže on.

Ništa novo

Novinari emisije Insajder B92 su još pre dve godine  saznali da je svedok koji je video zločin identifikovao Luku Pejovića, nekadašnjeg pripadnika JSO-a, kao čoveka koji je ubio Slavka Ćuruviju.

Novinari  Insajdera su takođe saznali da je svedok o svemu dao pisanu izjavu policiji koja se nalazi u MUP-u.

Inače, Slavka Ćuruviju 24 sata dnevno pratilo je 27 pripadnika službe državne bezbednosti, a naredbu da  ga  prate izdao je načelnik DB-a Radomir Marković. Na čelo beogradskog centra DB-a Marković je postavio Milana Radonjića, koji je, po zahtevu svoga šefa, naredio da ga operativci svakih 10 minuta izveštavaju o kretanju Slavka Ćuruvije.

Bivši šef DB-a Goran Petrović o tome kaže: "Najdirektniji indirektni dokaz upravo je činjenica da je jedan radnik službe, koji se zaposlio u službi najviše mesec dana pre nego što je ubijen Ćuruvija, a koji je bio na terenu toga dana, našao u čudu kada su mu preko radio stanice vikali: 'Prekidaj, ostavljaj, sklanjaj se, beži'", kaže on.

"Znači, to je za mene najjači dokaz da su oni koji su rukovodili službom znali šta se dešava", kaže on.

Slavko Ćuruvija je inače radio u Državnoj bezbednosit, pa su ga zbog toga neki smatrali prijateljem Mire Marković. Međutim, nakon ubistva, ispostavilo se da je Ćuruvija likvidiran upravo zato što se nije slagao sa idejama Mire Marković.

Da je neslaganja bilo, potvrdio je i Ćuruvijin prijatelj i kolega, novinar Dragan Bujošević: "Kada je već bio zatvoren Dnevni telegraf i kada je ostao samo Evropljanin kao dnevni list čiji je Slavko vlasnik, on je otišao jednog dana kod Mire Marković i vratio se u redakciju Evropljanina. Izgledao je onako potpuno očajno", priča on.

"Ja sam ga pitao: 'Je l' to toliko grozno koliko ti izgledaš?' On je rekao: 'To je najgore'. I onda je rekao da je Mira pustila suzu kada je odlazila, na šta je Milan Radovanović, koji je u to vreme bio zamenik glavnog urednika Evropljanina, rekao: 'Ona je tebe ožalila već'", priča Bujošević.

Podsetimo, Slavko Ćuruvija ubijen je s leđa, na Uskrs 11. aprila 1999, ispred kuće u kojoj je živeo. Odmah posle ubistva, na zahtev porodice, podneta je krivična prijava protiv Radomira Markovića, Milana Radonjića, Mirjane Marković i N.N. izvršilaca.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 9

Pogledaj komentare

9 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

1 d

Podeli: