Ministri EU o granicama Evrope

Šefovi država i vlada EU raspravljaju o energetskoj bezbednosti, a šefovi diplomatija o budućnosti i granicama Evrope.

Izvor: Beta

Petak, 24.03.2006.

07:26

Default images

Vlade članica Evropske unije nameravaju da ubrzaju konsultacije o budućem širenju EU, kako bi utišale javne proteste vezane za plan o prijemu tokom narednih godina osam ili više novih članica, javlja AP. Šefovi diplomatija EU će u maju održati neformalni sastanak u Austriji, kako bi procenili "gde leže buduće granice Evrope", izjavio je ministar spoljnih poslova Holandije Ben Bot.

Prema njegovim rečima, pitanje proširenja je uticalo na birače u Francuskoj i Holandiji da prošle godine glasaju protiv nacrta Ustava EU. "Jedno od pitanja mnogih Evropljana je da li postoje granice EU koje bi trebalo da budu utvrđene'", izjavio je Bot.

Rasprava je juče obuhvatila i pitanje da li će i kada EU biti institucionalno, politički i finansijski sposobna da u svoje strukture ugradi nove članice. Šefovi diplomatija EU razmatraju i dokument koji je podnela Holandija da treba garantovati perspektivu članstva državama zapadnog Balkana, ali tek kad potpuno budu politički i ekonomski spremne i kad EU za to bude imala "apsorpcionu moć".

Kako su Beti preneli izvori sa samita, Holandija se protivi novom članstvu sve dok "zemlja koja je u pitanju ne sprovede u potpunosti sadržinu sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju". Posebno se podvlači neophodnost da EU bude sasvim sigurna da je kandidat dostigao punu političku, demokratsku zrelost i ispunio u potpunosti sva tražena politička merila.

Hag smatra i da se odmah na početku pregovora moraju otvoriti najzahtevnija poglavlja vezana za pravosuđe i unutrašnje poslove, da bi se izbeglo da se o tako važnim pitanjima pregovara "pod političkim pritiskom i u stisci na kraju procesa".

Oko proširenja EU je već pokrenuta javna rasprava, uključujući mahom nemačke predloge i zamisli grupa u Evropskom parlamentu da se zapadnobalkanskim zemljama ponudi i neko "privilegovano partnerstvo", ili "pridruženo članstvo" pre konačnog cilja - punog članstva, dok bi Hrvatska jedina nastavila pregovore o punom članstvu.
Žan Klod Junker (setimes.com)
Luksemburški premijer, Žan-Klod Junker, juče je izjavio da "Hrvatska treba da bude uglednan član EU obzirom na svoju istoriju i civilizacijske temelje". On je dodao da zato "ne bi Hrvatsku stavio u isti koš s ostalim zemljama zapadnog Balkana", uz opasku da i ostale zapadnobalkanske države moraju imati perspektivu učlanjenja u EU, "s tim što je evropska perspektiva Hrvatske bliža".

Vođa bavarskih socijalhrišćana, Edmund Štojber, takođe je ocenio da Hrvatska jedina mora nastaviti pregovore o članstvu u EU, dok bi ostalim zapadnobalkanskim zemljama trebalo ponuditi "neki treći put između punog članstva i privilegovanog partnerstva".

Slične stavove su nedavno izneli i poslanici Evropskog parlamenta, a nemački kancelar Angela Merkel je istakla da se zemlje zapadnog Balkana moraju najpre "politički stabilizovati" da bi se moglo razmotriti i njihovo ugrađivanje u redove EU.

Komesar za proširenje EU Oli Ren na konferenciji za štampu s makedonskim premijerom Vladom Bučkovskim nije krio svoje nezadovoljstvo zbog toga što nije pozvan na ministarski sastanak EU na kojem će se raspravljati o proširenju. Ren je istakao da rasprave o proširenju mora biti odgovorna, "jer bi, inače bilo neodgovorno da dovedemo u pitanje našu rešenost da unesemo stabilnost u to najnestabilnije područje u Evropi".

Roan: Balkanu evropska perspektiva

Albert Roan (Fonet)
Zapadnom Balkanu se ne sme oduzeti evropska perspektiva, jer bi to bila prava katastrofa, ocenio je zamenik izaslanika UN za pregovore o statusu Kosova Alber Roan za bečki Standard.

"Pristupanje ovih država srednjoročan je projekt. Međutim, ideja da se ovim zemljama, tako reći, povuče perspektiva, bila bi katastrofa, jer se te države trude da ispune uslove koje smo im postavili i zato podnose značajne žrtve", rekao je Roan.

"Nadam se da će vlade zemalja-članica EU odlučno odbaciti zahteve za povlačenje obećanja datog državama zapadnog Balkana", dodao je austrijski diplomata, podsetivši da su nedavno šefovi diplomatija EU podržali još jednom evropsku perspektivu tih zemalja.

Roan je priznao da postoji zamor od daljeg širenja EU, dodajući da se "građanima mora objasniti da proširenje na taj region donosi stabilnost". "Nestabilnost na Balkanu košta deset puta više od pomoći za pristupanje Uniji. Samo na Kosovo je EU uputila dve milijarde evra pomoći", objasnio je.

"To su evropske države i ako se pogleda odgovarajući član Sporazuma iz Nice, u njemu jasno stoji da svaka evropska država koja ispunjava uslove, može podneti zahtev za prijem u EU", rekao je Roan.

U Ustavu EU, koji nije usvojen, stoji da je EU otvorena za sve evropske države koje ispunjavaju uslove. To znači da se radi o pravu. Ako sada to pravo osporimo, to je u suprotnosti ne samo sa Sporazumom već bi imali i negativne posledice, naveo je Roan.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

49 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: