Preminuo Slobodan Milošević

Bivši predsednik Srbije i Jugoslavije Slobodan Milošević preminuo je danas u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala.

Izvor: B92

Subota, 11.03.2006.

12:58

Default images

U Haškom tribunalu je zvanično potvrđeno da je jutros nađeno beživotno telo Slobodana Miloševića. Telo je nađeno u njegovoj ćeliji u pritvoru u Sheveningenu, a straža je potom pozvala osoblje pritvorske jedinice i dežurnog lekara, koji je potvrdio Miloševićevu smrt. Moguće je da će Milošević, po želji Mire Marković, biti sahranjen u Moskvi.

Potvrđeno je da je Milošević poslednji put viđen živ sinoć, a da nadzor i kontrola zatvorenika, koji se uvode ako za to ima potrebe, ako je zatvorenik psihički labilan, nisu bili uvedeni u Miloševićevom slučaju. U slučaju Milana Babića stražar je proveravao stanje u ćeliji na svakih 30 minuta. U saopštenju Tribunala stoji da su naređeni autopsija i toksikološki pregled Miloševićevog tela. Predsednik Haškog tribunala je naredio punu istragu. U saopštenju stoji i da je o smrti Miloševića obaveštena njegova porodica, bez navođenja detalja o kojim se članovima porodice tačno radi.

Kako prenosi CNN, supruga i deca Slodana Miloševića planiraju da se uskoro sastanu u Moskvi, a moguće je i da će bivši predsednik Srbije i Jugoslavije biti sahranjen u Rusiji. Pozivajući se na svoje izvore, CNN je naveo da je moguće da će Mirjana Marković tražiti posebnu odbukciju tela svog supruga, kao i da ona želi da Milošević bude sahranjen u Moskvi.

Tribunal je odbio da obdukcija bude izvršena u Moskvi, ali je prihvatio zahtev advokata Zdenka Tomanovića da joj prisustvuju moskovski patolozi. Tribunal je saglasan s tim da patolozi Vojno-medicinske akademije u Beogradu prisustvuju obdukciji, a o tome je danas predsednik Nacionalnog saveta za saradnju s Haškim tribunalom Rasim Ljajić razgovarao s registratorom Haškog suda Hancom Hoilcijusom. Ljajić sutra s patolozima VMA putuje u Hag, a s Holcijusom će nastaviti razgovore o svim detaljima vezanim za smrt Slobodana Miloševića i o preuzimanju njegovih posmrtnih ostataka.

Tomanović je ranije specijalnom izveštaču B92 u Hagu Milošu Miliću izjavio da je Miloševića živog video poslednji put juče u 16.30 i da mu je Milošević tada rekao kako sumnja da ga truju u zatvoru. Portparolka Tužilaštva Tribunala Florans Artman kaže da je tvrdnja da je Milošević trovan u pritvoru besmislena. "Informacije o zdravstvenom stanju optuženih u pritvoru su poverljive i ne znam na osnovu čega Miloševićev savetnik to tvrdi", rekla je ona. 

Glavni tužilac Haškog tribunala Karla del Ponte izjavila je danas da duboko žali zbog smrti Slobodana Miloševića. "Duboko žalim zbog toga što se dogodilo jer smo se bližili kraju suđenja, početkom leta. Miloševićeva smrt je za žaljenje i zbog svih svedoka, preživelih i žrtava, koji su čekali pravdu. Čekamo rezultat autopsije kako bismo saznali koji je bio uzrok Miloševićeve smrti. Situacija će nam biti jasnija tokom narednih dana", rekla je Karla del Ponte. On je saopštila je da je smrt Slobodana Miloševića, nekoliko sedmica pre završetka suđenja, omela zadovoljenje pravde u tom slučaju. "Ipak, zločini za koje je Milošević bio optužen, uključujući genocid, ne mogu ostati nekažnjeni, a ostali optuženi za te zločine, njih šest, i dalje je na slobodi. Međunarodna zajednica i Tribunal odgovorni su pred žrtvama tih zločina za dovođenje optuženih pred lice pravce, što se naročito odnosi Radovana Karadžića i Ratka Mladića", navodi Karla del Ponte.

Slovenačka TV POP prenosi izjavu portparola Haškog suda, koji odbacuje kritike o odgovornosti za smrt Miloševića. Kristian Šartije je izjavio da taj sud optuženicima posvećuje izuzetnu pažnju, da ju je posebno posvećivao Miloševiću i da nije kriv. 

Sve svetske i domaće TV stanice prenele su vest o smrti Slobodana Miloševića pozivajući se, prekidajući redovni program, na informaciju koju je prvi objavio B92.

Predsednik Srbije Boris Tadić izrazio je saučešće povodom smrti Slobodana Miloševića. Tadić je saučešće uputio porodici Milošević i Socijalističkoj partiji Srbije, saopštio je Kabinet predsednika Srbije.

U kuću Slobodana Miloševića i Mire Marković u Požarevcu dolaze bivši saradnici kako bi izjavili saučešće. Novinari su pozvonili na vrata porodice Milošević, ali im niko nije otvorio vrata.

Ministarstvo inostranih poslova Holandije nagovestilo je da bi moglo dati vizu Mirjani Marković, ako ona bude želela da preuzme telo svog supruga.

Milošević bolovao od hipertrofije srčane pretkomore

Slobodan Milošević godinama je bolovao od srčanih tegoba. Kako prenosi Beta, on je bolovao od hipertrofije leve srčane pretkomore, što je za posledicu imalo česte skokove krvnog pritiska. U proteklih nekoliko meseci njegovo zdravlje se pogoršalo, zbog čega je prvo u novembru prošle godine tražio šestonedeljni prekid suđenja, a potom i odlazak na lečenje u Rusiju.

Od početka suđenja pred Haškim tribunalom, 12. februara 2002, proces je prekidan više od 15 puta, najčešće zbog Miloševićevog krvnog pritiska. Poslednjih meseci, Milošević se sudijama Haškog tribunala često žalio na glavobolje i pritisak u ušima i očima.

Početkom novembra prošle godine, Miloševića je, na njegov zahtev, pregledalo troje specijalista koje se sam izabrao, kardiolog Florans Lekler iz Francuske, specijalista za krvne sudove Margarita Sumilina iz Rusije i otorinolaringolog iz Beograda Vukašin Andrić, koji je na suđenju ranije bio svedok Miloševićeve odbrane. Lekarski tim je tražio šestonedeljni prekid suđenja kako bi se Milošević odmorio i podvrgao detaljnijim pregledima van pritvora. Zahtevu se početkom decembra pridružila i ruska Duma. Tom zahtevu, međutim, nije udovoljeno.
Milošević se žalio na tretman lekara pritvorske jedinice u Sheveningenu Paulusa Falkea, koji je, prema njegovim rečima, dva meseca ignorisao njegove srčane tegobe i dijagnostikovao mu iscrpljenost.

Sudsko veće Haškog tribunala odbilo je krajem februara ove godine zahtev Miloševića da ga privremeno iz sudskog pritvora pusti u Moskvu na lečenje.

U obrazloženju odluke, veće predsedavajućeg Patrika Robinsona navelo je da Milošević nije dokazao da je medicinski centar Bakuljev u Moskvi jedino mesto na kom on može biti lečen i da, uprkos garancijama Rusije, nije izvesno da bi se vratio na kraj suđenja, budući da je optužen za teške zločine i da mu preti duga zatvorska kazna.

Ko je bio Slobodan Milošević

Slobodan Milošević i njegova porodica nalazili su se na spisku ličnosti kojima je zabranjen ulazak u zemlje Evropske unije. Za njega se vezuje promena politike u Srbiji od kraja 80-ih godina prošlog veka, naročito od čuvenog govora na Gazimestanu, kao i 8. sednice CK SK Srbije.

Povezivan je sa ubistvom Ivana Stambolića i četvorostrukim ubistvom na Ibarskoj magistrali, ali i sa direktnim ili indirektnim uticajem na dešavanja na svim ratištima u bivšoj Jugoslaviji, naročito sa događajima poputa masovnog ubistva u Srebrenici, događajima u Vukovaru i slično. On je pred Haškim sudom optužen za zločine protiv čovečnosti u Hrvatskoj i na Kosovu i za genocid u Bosni i Hercegovini.

Slobodan Milošević je rođen 20. avgusta 1941. godine u Požarevcu, gde je završio osnovnu školu i gimnaziju, a Pravni fakultet u Beogradu 1964. Bio je član SKJ od 15. januara 1959. godine.

Radio je u Univerzitetskom komitetu SK Beograda od 1963. do 1966. godine kao sekretar za ideološko-politički rad i predsednik Ideološke komisije, potom je tri godine obavljao poslove savetnika predsednika Skupštine grada Beograda za privredna pitanja, a kasnije rukovodioca gradske Službe za informacioni sistem.

Od 1969. do 1973. je bio zamenik generalnog direktora u "Tehnogasu", a zatim pet godina generalni direktor. Nakon toga postaje predsednik Udružene Beogradske banke i ovu funkciju obavlja do kraja 1983. godine.

Za predsednika Centralnog komiteta Saveza kominista Srbije izabran je 1986. na zalaganje Ivana Stambolića. 1990. osniva Socijalističku partiju Srbije, koja u decembru iste godine pobeđuje na prvim višestranačkim izborima. Ta partija je nastala ujedinjenjem Saveza komunista Srbije i Socijalističkog saveza radnog naroda Srbije. 

Na prvim višestranačkim predsedničkim izborima u Srbiji, decembra 1990. godine, kao kandidat SPS dobio je 65,34 odsto glasova i postao prvi predsednik Republike Srbije. Na narednim izborima 20. decembra 1992., nakon raspada bivše Jugoslavije, ponovo je izabran na tu dužnost kada je osvojio 53,24 odsto glasova birača.
Predsednici ex-yu republika pred poèetaka ratova (Beta)
Slobodan Milošević bio je jedan od tri potpisnika, 1995, Dejtonskog sporazuma. Druga dva potpisnika, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, takođe su preminuli.

Za predsednika SR Jugoslavije izabran je 25. jula 1997. godine.

U maju 1999, u jeku bombardovanja Jugoslavije, Luiz Arbur, tadašnja tužiteljka Haškog tribunala, saopštava da je pokrenut postupak protiv Slobodana Miloševića zbog ratnih zločina. Te godine, 10. juna, objavljujući kraj bombardovanja, Milošević čestita mir, najavljuje obnovu zemlje i obećava objavljivanje imena svih poginulih.

U julu 2000. raspisuje redovne savezne i prevremene predsedničke izbore za 24. septembar. Petog oktobra 2000. demonstranti zauzimaju Saveznu skupštinu i zgradu Radio-televizije Srbije, a 6. oktobra Milošević priznaje izborni poraz posle posredovanja Igora Ivanova, ministra inostranih poslova Rusije, i čestita pobedu Vojislavu Koštunici. Na tim izborima Milošević je dobio 37,15 odsto glasova birača. Za predsednika SRJ tada je izabran kandidat Demokratske opozicije Srbije (DOS), lider Demokratske stranke Srbije (DSS) Vojislav Koštunica sa 50,24 odsto glasova birača.

Milošević je uhapšen 1. aprila 2001. godine, posle dvodnevnog odbijanja da se odazove sudskom pozivu, preteći čak i oružanim otporom, zbog zloupotrebe službenog položaja kada mu je određen jednomesečni pritvor, koji je potom produžen za još dva meseca.

Na osnovu Uredbe Vlade Srbije izručen je Tribunalu u Hagu 28. juna 2001. pred kojim je 27. maja 1999. optužen zajedno sa još četvoricom visokih funkcionera SRJ i Srbije za zločine protiv čovečnosti i ratne zločine počinjene na Kosovu. Novu optužnicu protiv Miloševića Haški tribunal podigao je 9. oktobra 2001. za ratne zločine u Hrvatskoj, a 23. novembra za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u BiH.

Suđenje Miloševiću u Hagu počelo je 12. februara 2002. izvođenjem dokaza za zločine na Kosovu i završeno je 11. septembra te godine. Izvođenje dokaza po optužnicama za zločine protiv čovečnosti u Hrvatskoj i genocid tokom rata u BiH trajalo je od 26. septembra 2002. do 25. februara 2004. Postupak odbrane Miloševića počeo je 31. avgusta 2004.

Bio je rezervni kapetan JNA i nosilac Ordena rada sa srebrnim vencem i Ordena rada s crvenom zastavom, a 1994. je dobio i Orden Republike Srpske sa ogrlicom, Medalju Rige od Fere i Orden srpskog ratnika Društva za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova do 1918.

Bio je autor knjige Godine raspleta, prevedene na nekoliko stanih jezika. Iz braka sa suprugom Mirom Marković, predsednicom JUL-a, ima kćerku Mariju i sina Marka.

Četvrti smrtni slučaj

Slobodan Milošević je četvrti optuženik koji je umro u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala. Prošle nedelje Milan Babić je izvršio samoubistvo, u junu 1998. samoubistvo je izvršio Slavko Dokmanović, takođe Srbin iz Hrvatske, a iste godine u avgustu prirodnom smrću umro je Srbin iz BiH Milan Kovačević.

SRS traži aboliciju

Srpska radikalna stranka traži aboliranje članova porodice Milošević kako bi mogli da se vrate u Srbiju i prisustvuju sahrani Slobodana Miloševića. Zamenik predsednika SRS-a Tomislav Nikolić rekao je da su krivična dela za koja se oni terete minorna i da su optužnice služile da ih spreče da se vrate u Srbiju. Protiv Mire Marković, udovice Slobodana Miloševića, na snazi je poternica, dok je protiv njihovog sina Marka Miloševića poternica povučena.

Kako B92 saznaje u Interpolu Srbije, prema zakonu, zahtev za ukidanje međunarodne Interpolove poternice raspisane za Mirom Marković može da izda sud koji je poternicu i raspisao. Poternica može biti ukinuta i ako predsednik države na osnovu svojih ustavnih ovlašćenja izvrši aboliciju. Mira Marković teretila se za podstrekavanje na izvršenje krivičnog dela, u slučaju dodele stana dadilji njenog unuka.

Interpolova poternica za Markom Miloševićem je povučena pošto se posle promene iskaza Zorana Milovanovića odustalo od postupka. Milovanović je prvobitno tvrdio da mu je Marko Milošević pretio da će ga iseći motornom testerom i baciti u Moravu, ali je u avgustu prošle godine iznenada povukao tužbu.

Peščane dine, Sinatra i kafa

Slobodan Milošević je umro u zatvorskoj sobi veličine tri puta pet metara, u kojoj je slušao diskove Frenka Sinatre i gledao televiziju. Soba je bila smeštena u zatvorskom kompleksu, okruženom visokim betonskim zidovima, na peščanim dinama u okolini Sheveningena. Miloševićeva soba imala je toalet, kadu i tuš-kabinu, sto i stolice, garderobni plakar, aparat za kafu, televizor i krevet.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

961 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: