Đubre za keš

Kod nas ne samo da građani nisu upoznati sa razvrstavanjem različitih kategorija đubreta, nego ni ne znaju da svoj otpad mogu da unovče.

Izvor: B92

Četvrtak, 02.03.2006.

15:40

Default images

U Nemačkoj se preradi 32 odsto đubreta, u Japanu čak 86, a mi recikliramo samo šest odsto. Jednoj plastičnoj flaši potrebno je od 80 do 100 godina da se raspadne, a za to vreme ima veoma štetne efekte na okolinu i zdravlje. Plastiku, konzerve i papir bi trebalo odvajati od ostalog otpada jer može da se reciklira i da se vrati ponovo upotrebi.

Direktor agencije za reciklažu Gordana Perović kaže da je bitno da se ovaj otpad izdvoji, pre svega zbog zaštite životne sredine, ali i zbog tržišne vrednosti PET ambalaže.

Razvrstavanje otpada je već više od decenije praksa u svetu i za sada se pokazalo da je i ekonomski i ekološki korisno. Dok su građani Hrvatske satima stajali u redovima ispred punktova za otkup konzervi i plastike kako bi ih unovčili, u Beogradu, iako postoje četiri takva punkta, odziv je slab. Onaj ko samostalno odvoji plastiku, konzerve i papir može za jedan kilogram otpada da zaradi 54 dinara, a za plastične flaše osam.

Građani Beograda ovo ne praktikuju, jer se i ono malo specijalizovanih kontejnera retko napuni ili se u njima može naći sve i svašta. "Uglavnom nedeljno obilazimo teren i uglavnom se jednom u nedelju dana napune te korpe, to je negde tridesetak kilograma. Građani su počeli, to je novina kod nas, verovatno nisu dovoljno obavešteni", kaže Bogoljub Radić iz gradske čistoće.

Gradska čistoća ovorila je četiri otkupne stanice za stari papir, plastične flaše i konzerve na Bajlonijevoj i Cvetkovoj pijaci, pijaci na Banovom brdu i Slavijevom vencu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: