43 žrtve udesa voza, troje kritično

U jučerašnjem udesu voza na pruzi Bijelo Polje-Bar poginulo 43 putnika, od njih petoro dece. Tri osobe u životnoj opasnosti.

Izvor: B92

Utorak, 24.01.2006.

08:21

Default images

Prema poslednjim podacima, u železničkoj nesreći kod Podgorice poginulo je 43 putnika, a oko 200 ih je povređeno, 50 teže. Među poginulima je petoro dece, 105 ih je među povređenima, uzrasta od novorođenčadi do 16 godina, a 32 ih je zadržano na lečenju.

Putnički voz sleteo je sa šina u mestu Bioče kod Podgorice. Prema svedočenju jednog od preživelih, vozu su otkazale kočnice, pa je počeo nezadrživo da ubrzava po opasnoj deonici pruge i izleteo sa šina u jednom tunelu, što ga je donekle usporilo, ali nedovoljno, pa je voz pao u pedesetak metara duboku provaliju.

Istražni sudija Osnovnog suda u Podgorici Zoran Radović sinoć je uzeo izjavu od mašinovođe voza Slobodana Drobnjaka, koji se zbog povreda nalazi u bolnici. I dok istraga oko uzroka železničke nesreće traje, jedan od predstavnika Železnice Crne Gore, rukovodilac na Železnici Momčilo Rakočević, uprkos prvim informacijama da su vozu otkazale kočnice, saopštava da  je, prema dosadašnjim podacima, nesreću izazvao ljudski faktor: "Prema prvim, delom nekomopletnim podacima koji su prikupljeni, može se reći da je najverovatnije do nesreće došlo zato što mašinovođa i vozopratno osoblje nisu u potpunosti ispoštovali predviđene procedure koje su, u ovom slučaju trebale da obezbede voz od samopokretanja, što im nalažu naši železnički propisi."

Direktor za železničku infrastrukturu Miroslav Kukavičić rekao je da je voz koji se juče survao u kanjoj Morače bio remontovan u fabrici za remont šinskih vozila Šinovoz iz Zrenjanina juna 2005. godine. "Od tada do danas on je prešao oko 50 000 kilometara što predstavlja, odprilike, 10 odsto od ukupnog broja kilometara koje bi on trebao da pređe do sledeće investicione opravke. Znači bio je u potpunosti ispravan i još uvek se nalazi u garantnom periodu."

Direktor Šinvoza Branislav Dražić potvrdio je da je voz u njegovoj firmi remontovan pre otprilike sedam meseci, ali nije mogao da saopšti druge detalje dok tehnička komisija ne utvrdi sve činjenice. U nesreći je oštećena i pruga između Podgorice i Kolašina, ali bi se ona mogla relativno brzo popraviti. Za popravku havarisane kontaktne mreže će, prema procenama, biti potrebno više vremena.

Vlada Crne Gore održala je vanrednu sednicu na kojoj je proglasila trodnevnu žalost i prihvatila ostavku ministra saobraćaja i pomorstva Andrije Lompara. "Ja sam na sednici Vlade podneo ostavku. Žao mi je što se sve to desilo u mom mandatu, ali definitivno smatram da se ministar u čijem se resoru desi nesreća takvih razmera mora osetiti odgovornim", rekao je Lompar.

Ostavku je podneo i direktor Železnica Crne Gore Ranko Medenica, koji je odmah posle nesreće izjavio da su se četiri vagona voza survala u provaliju zbog otkazivanja kočinog sistema.

Istraga o uzroku nesreće je u toku. U međuvremnu je potpredsednik vlade Miroslav Ivanišević izjavio je da infrastruktura i stanje crnogrosake železnice nisu uzrokovoali pad voza u provaliju: "Bez bilo kakve potrebe za pravdanjem i bilo kakvog umanjivanja odogovornosti svih, dakle učesnika i pojedinaca i institucija kada je u pitanju ova velika nesreća, crnogorska vlada i crnogorska železnica prethodnih godina je značajna sredstva ulagalau održavanje infrastrukutre, u modernizaciju prevoznih sredstava, tako da moram reći da je briga vezana za infrastrukturu i putnu i železničku, stalna briga vlade i da je to posao koji radimo u kontinuitetu."

Predsednik Crne Gore Filip Vujanović nesreću je opisao kao najveću katastrofu za zemlju, a premijer Milo Đukanović da su u akcijama spasavanja, u kojima su angažovane i policija i vojska, učinjeni maksimalni napori. "Tragedija je ogromna, reč je o jednom od najtragičnijih bilansa u Crnoj Gori. Mislim da smo svi reagovali brzo i da je maksimalno urađeno sve što je bilo moguće, službe su u tom trenutku funkcionisale kao da su se pripremale za tu nesreću", kaže on.

Savet ministara Srbije i Crne Gore, uz konsultacije s vladama država-članica, proglasio je trodnevnu žalost u SCG povodom nesreće. Za dane žalosti proglašeni su utorak, sreda i četvrtak.

Predsednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović posetio je danas povređene i zahvalio svima koji su pomogli u njihovom zbrinjavanju i izvlačenju stradalih. Marović je pohvalio medicinsko osoblje, Gorsku službu spasavanja i sve druge koji su pritekli u pomoć. "Posle nesreće sam telefonom razgovarao sa zvaničnicima zemalja u okruženju, koji su izrazili saučešće i ponudili pomoć. Crna Gora je uspela da se sama izbori i pokazala slogu u teškom trenutku", rekao je Marović.

Vlada Crne Gore otvorila je žiro-račun za pomoć stradalima, u Crnogorskoj komercijalnoj banci. Broj računa je 510-0-40, s pozivom na broj 293908-23012006.

Odbor direktora Rudnika uglja u Pljevljima doneo je odluku da dodeli interventnu pomoć od 50.000 evra, Odbor direktora Elektroprivrede 60.000, a banka Atlasmont 30.000. Opština Podgorica je saopštila da će snositi troškove pogrebne opreme, a porodice povređenih je pomogla sa po 500 evra. Natna kompanija Jugopetrol dopremila je danas u Kliničko-bolnički centar u Podgorici 30.000 litara mazuta i 30.000 litara lož-ulja. Podgorički hoteli obezbedili su besplatno prenoćište i hranu za porodice povređenih i poginulih, a hranu pojedini ugostiteljski objekti. Pojedine privatne zdravstvene ustanove pružaju besplatne usluge za povređene putnike.

Tadić i Koštunica u Podgorici

Predsednik i premijer Srbije Boris Tadić i Vojislav Koštunica posetili su danas povređene u teškoj železničkoj nesreći koja se juče dogodila kod Podgorice. Tadić i Koštunica su posle obilaska povređene dece u Dečjoj bolnici saopštili da su u Podgoricu došli kako bi izrazili solidarnost sa porodicama stradalih, građanima i rukovodstvom Crne Gore.

Tadić je kazao da je Srbija svim svojim potencijalima spremna da pomogne Crnoj Gori i da će tako biti i ubuduće. Koštunica je kazao da su od trenutka tragedije oči Srbije uprte u Crnu Goru, da su brojne srpske kompanije opredelile pomoć i najavio da će Vlada Srbije finansijski pomoći Crnoj Gori kako bi se umanjile posledice teške nesreće: "Solidarnost i ljubav koja nas povezuje pokazala se u ovom trenutku jačom nego ikada".

Vlada Srbije stavila je na raspolaganje sva svoja sredstva vlastima u Podgorici, a otvoren je i poseban račun putem kojeg gradjani Srbije mogu da pruže pomoć porodicama postradalih. Načelnik Generalštaba Vojske SCG general Ljubiša Jokić izjavio je da je vojska aktivirala sve svoje kapacitete. "Mi smo odmah na lice mesta poslali naše slobodne jedinice, pre svega vojnu policiju, oslobodili smo kapacitete medicinskog regrutnog centra  za eventualni smeštaj lakše povređenih. Aktivirali smo sve naše medicinske ekipe i sa vozilima poslali na lice mesta. Mi smo ovde stavili na raspolaganje i dežurstvo nekoliko vazduhoplova sa sanitetskom opremom i sanitetske helikoptere na aerodromu Podogrica, a sanitetske ekipe na VMA su sve vreme u pripravnosti i čak smo jedan blok tamo oslobodili za slučaj da se tamo trebaju smestiti povređeni iz Crne Gore."

Popodne je u zgradi predsednika Crne Gore otvorena knjiga žalosti, dok će sutra  prepodne u vladi u Podogrici biti održana komemorativna sednica.

Premijer Srbije Vojislav Koštunica razgovarao je sinoć s Đukanovićem i ponudio mu svu neophodnu pomoć u akciji spasavanja i zbrinjavanja stradalih, a ministar odbrane SCG Zoran Stanković otputovao je na mesto nesreće. Ministri policije i zdravlja Dragan Jočić i Tomica Milosavljević razgovarali su s kolegama iz Crne Gore, stavili im se na raspolaganje i ponudili sve što je u ovom trenutku neophodno.

Vlada Srbije dala je nalog bolnicama na svojoj teritoriji da budu spremne za prihvat povređenih i bolesnika iz Crne Gore.

Predsednik Srbije Boris Tadić razgovarao je s predsednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem i ponudio mu pomoć Srbije u zbrinjavanju povređenih, rečeno je sinoć FoNetu u Tadićevom kabinetu. Tadić je sinoć dao krv za povređene i pozvao građane Srbije da učine isto.

Generalni direktor Železnica Srbije Milanko Šarančić i veći deo poslovodstva otputovali su jutros u Podgoricu kako bi pružili pomoć posle nesreće. Železica Srbije će pružiti svu neophodnu pomoć kolegama iz Crne Gore, kazao je direktor Medija centra stog javnog preduzeća Mile Lokas i dodao da se do sada za dobrovoljno davanje krvi prijavilo 200 srpskih železničara.

Rukovodstvo Srpske radikalne stranke daće danas krv za povređene, saopšteno je iz te stranke, u Zavodu za transfuziju krvi u Zemunskoj bolnici.

Stranka G17 plus izrazila je saučešće porodicama žrtava i apelovala na nadležne da im maksimalno pomognu, a na građane da dobrovoljno daju krv.

Služba za transfuziju krvi u Podgorici raspolaže dovoljnim količinama krvi i nema potrebe da građani Srbije sada masovno dolaze u institute da daju krv, izjavila je direktorka Instituta za transfuziju krvi Srbije Snežana Drašković. Ona je rekla da je zbog velikog odziva davalaca posle nesreće moguće da krajem sledećeg meseca dođe do nedostatka krvi pošto su se i ovog puta odazvali redovni davaoci krvi, a potrebno je da prođe izvesno vreme između dva davanja.

"Zdravstvene ustanove u Crnoj Gori juče su se dobro organizovale i brzo je prikupljena krv iz cele republike, a od Beograda je tražena jedino pomoć u reagensima za testiranje krvi. Ti reagensi poslati su na aerodrom i danas će stići u Podgoricu.

Predstavnica Instituta za medije Gordana Antuljeskov rekla je da je tokom noći bio veliki broj poziva zainteresovanih, a da je među davaocima bilo predstavnika ministarstava, profesora univerziteta i drugih javnih ličnosti. "U institutu je već pripremljeno 200 jedinica krvi, koje će, ako zatreba, biti poslate u Crnu Goru, a građani bi, ako žele da pomognu, trebalo da redovno i u kontinuitetu, bez obzira na nesreće, daju krv", kaže ona.

Izrazi saučešća Putina, Merkelove, Mesića...

Predsednik SCG Svetozar Marović dobio je telegram predsednika Hrvatske Stjepana Mesića sa izrazima saučešća povodom nesreće. "Potresen vešću o tragičnoj železničkoj nesreći u kojoj je stradao veliki broj vaših građana, primite u moje lično i u ime svih građana Hrvatske izraze najdubljeg saučešća", navodi se u Mesićevom telegramu. Saučešće su izrazili i predsednik Rusije Vladimir Putin i nemačka kancelarka Angele Merkel.

Izraze saučešća uputili su i predsednik Skupštine Vojvodine Bojan Kostreš, predsednik Izvršnog veća Bojan Pajtić, predsednik Republike Srpske Dragan Čavić, predsedavajući Predsedništva BiH Ivo Miro Jović, ambasador Velike Britanije u Srbiji i Crnoj Gori Dejvid Gauen, ministar spoljnih poslova Slovenije Dimitrij Rupel i princ Aleksandar Karađorđević.

Tragično preminuli

Porodice preuzimaju posmrtne ostatke (Beta)
Na konferenciji za novinare gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše novinarima je podeljen spisak od 43 lica koja su identifikovana među poginulima u teškoj železničkoj nesreći u mestu Bioče, kod Podgorice.

Petričević Mirko (1954.) iz Podgorice, Šabotić Enisa (1985.) iz Podgorice, Tuzović Damir (2001.) iz Podgorice, Čabarkapa Dejan (1998.) iz Podgorice, Čabarkapa Snežana (-) iz Podgorice, Žugić Milosav (1992.) iz Bara, Mitrović Sandra (1976.) iz Danilovgrada, Furundžić Cmiljana (1926.) iz Bijelog Polja, Femić Dragoje (1969.) iz Bijelog Polja, Bubanja Leka (1961.) iz Berana, Kuč Selmo (1996.) iz Bara, Kuč Ajsela (1975.) iz Bara, Milićević Lako (1956.) iz Bijelog Polja, Vojinović Nikola (1985.) iz Bijelog Polja, Kojović Neđeljko (1961.) iz Podgorice, Boričić Đorđije (1954.) iz Podgorice, Šoć Sofija (1943.) iz Podgorice, Bulatović  Rajna (1936.) iz Bijelog Polja, Hadzibegović Esad (1956.) iz Podgorice, Šunjevarić Dušan (1925.) iz Ulcinja, Baltić Vojislavka (1949.) iz Mojkovca, Delić Milić (1949.) iz Podgorice, Radović Mara (1947.) iz Bijelog Polja, Bubanja Novka (1949.) iz Podgorice, Grabovica Slavica (1961.) iz Cetinja, Ivanović Svetlana (1961.) iz Mojkovca, Topuzović Anela (1999.) iz Podgorice, Halilović Naida (1985.) iz Bijelog Polja, Popović Bojana (-) iz Bijelog Polja, Nikotić Dragana (1965.) iz Bara, Trubljanin Maho (1943.) iz Bijelog Polja, Stijović Stanica (1950.) iz Podgorice, Stijović Žarko (1945.) iz Podgorice, Bojović Branka (1945.) iz Podgorice, Šćepanović Slavka (1945.) iz Kolašina, Bulatović Lidija (1982.) iz Podgorice, Bajić Dostana (1934.) iz Berana, Čelebić Danica (1953.) iz Podgorice, Knežević Petar (1946.) iz Podgorice, Radović Dragan (1956.) iz Bijelog Polja, Višnjić Ruva (1952.) iz Bijelog Polja, Agović Fatma (1957.) iz Nikšića, Vukićević Bojana (1975.) iz Bijelog Polja.

Trudnica se porodila, među putnicima i Mađar

Direktor Instituta za dečije bolesti u Podgorici Žarko Mićović izjavio je da se neposredno posle nesreće u Kliničkom centru Crne Gore porodila jedna 17-godišnja putnica voza i da su i majka i beba dobro.

A među povređenim putnicima bio je i jedan državljanin Mađarske koji je bio na skijanju u Crnoj Gori, preneo je večeras informativni sajt na mađarskom jeziku Vajdasag Ma. Kako je navedeno, mladić je zadobio lakše ozlede, a bio je među putnicima zadnjeg vagona, koji su "imali najviše sreće".

"Niko iz ovog vagona nije poginuo. Mogao sam da izađem iz vagona i nisam izgubio ni svest", rekao je za mađarsku agenciju MTI ovaj mladić.

Koliko je železnica u Srbiji bezbedna?

Srpske železnice su beležile probleme sa kočnicama na garniturama, koji je, pretpostavlja se, uzrok nesreće u Crnoj Gori.

B92 se javio jedan od mašinovođa ŽTP-a Beograd, opisujući dramatičnu situaciju koju je preživeo, kada mu je 1988. iz stanice u Kosjeriću bukvalno pobegao voz koji je iznenada ostao bez vazduha u kočnicama. Garnitura je krenula nizbrdicom i zaustavila se tek posle pedesetak kilometara u Sevojnu kod Užica, pukom srećom niko nije nastradao, rekao nam je mašinovođa koji je želeo da ostane anoniman kako bi izbegao probleme sa rukovodstvom Železnice. On kaže da je među mašinovođama javna tajna da garniture koje popularno nazivaju Rusima imaju hroničan problem sa kočnicama jer se već godinama prilikom remonta ne ugrađuju originalni delovi iz Zavoda u Rigi, već delovi proizvedeni kod nas.

O tome koliko je pruga Beograd–Bar opasna ne samo u svom delu kroz Crnu Goru, već i kroz Srbiju govori i bilans nesreća koje su se na njoj dogodile samo u poslednjih godinu dana. U junu 2005. u klisuri na delu pruge između Zlatibora i Jablanice, voz sa sto četrdesetoro dece iz Novog Sada iskočio iz šina, ali je katastrofalna nesreća izbegnuta samo zato što se  to dogodilo u tunelu. Samo mesec dana kasnije, u julu 2005. između Kosjerića i Požege došlo je do sudara potpuno novih šinskih građevinskih mašina vrednih 60 miliona evra, koje su posle toga poslate u Nemačku na kapitalni remont i do dan danas nisu se vratile na pruge Srbije. U periodu  januar - februar 2005. na delu barske pruge u okolini Užica dogodilo se 18 odrona posle čega se grupa mašinovođa žalila direktoru Železnice Milanku Šarančiću, da bi odmah potom bili suspendovani i otpušteni.

Šta je Dan žalosti

Odluka o proglašenju dana žalosti podrazumeva, između ostalog, zabranu emitovanja narodne i zabavne muzike i održavanje programa zabavnog karaktera na javnim mestima. Prema zakonskim odredbama u Srbiji, Dan žalosti obeležava se spuštanjem zastave na pola koplja i odavanjem pošte minutom ćutanja.

Elektronski mediji dužni su da u programima, uključujući emisije za inostranstvo, objave odluku o proglašenju Dana žalosti i programu obeležavanja i da obaveste javnost o skupovima podsećanja koje tim povodom organizuju nadležni. Mediji su dužni i da, umesto humorističkih, zabavnih, folklornih i drugih emisija sa zabavnom i narodnom muzikom, emituju muziku i emisije prikladne Danu žalosti i da usklade detaljnu programsku šemu u vreme Dana žalosti.

Novinsko-izdavačke organizacije treba na dan žalosti da odštampaju listove u crnoj boji, navodeći na prvoj strani odluku o proglašenju Dana žalosti i proglašenju njegovog obeležavanja.

U obrazovnim ustanovama Dan žalosti obeležava se minutom ćutanja na prvom času nastave, a program nastave muzičkog obrazovanja prilagođava se danu žalosti. Muzeji, pozorišta, bioskopi, organizacije koje imaju muzičko-scenske programe, arhive i druge ustanove u oblasti kulture, obavezni su da prilagode programe, a u sportskim halama i igralištima Dan žalosti obeležava se spuštanjem na pola jarbola ili pola koplja zastave Srbije i zastava sportskih klubova i zastava međunarodnih sportskih organizacija ako je reč o sportskim susretima internacionalnog značaja.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

212 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: