Još jedno upozorenje MMF-a

Bord direktora MMF-a još nije odlučio da li će u Beograd poslati misiju u VI reviziju aranžmana koji se okončava do Nove godine.

Izvor: B92

Sreda, 07.09.2005.

11:00

Default images

Za sada nije ostvaren nijedan od uslova koje je Vlada Srbije prihvatila i napredak je spor, saznaje B92. Prema Memorandumu o ekonomskoj i finansijskoj politici, usaglašenog između Vlade i MMF-a i objavljenog na sajtu MMF-a, nije dovoljno to što je raspisan tender za privatizacionog savetnika za rafinerije, već je potrebno i da on bude izabran pre dospeća izveštaja misije pred Bord direktora.

Dalje, predlog Zakona o penzionom sistemu krenuo je u pogrešnom smeru, ali MMF čeka da dobije konačnu verziju.

Predstavnici MMF-a, zamenik direktora En Kruger i direktor sektora za Evropu Majkl Depler, izjavili su u razgovoru s guvernerom Radovanom Jelašićem, u Vašingtonu, kako očekuju da će aktuelni trogodišnji finansijski aranžman uspešno biti okončan, ali su  i nedvosmisleno naglasili kako očekuju da Srbija u potpuno ispuni obaveze koje je preuzela dogovorenim programom s Međunarodnim monetarnom fondom.

Jelašić je posle razgovora saopštio da, imajući u vidu ono što je do sada urađeno, MMF u ovom trenutku ne vidi kako će biti moguće da Program uspešno bude završen. "Time je još jednom svima od čijih odluka u Srbiji zavisi sprovođenje tog finansijskog aranžmana s MMF-om dat jasan signal da preuzete obaveze moraju biti ispunjene, bilo da je reč o privatizaciji NIS-a ili izmenama Zakona o penzijskom osiguranju", saopštio je.

"I mogućnost da u svom daljem razvoju naša zemlja dobije podršku MMF-a kroz moguć novi program zavisiće od toga da li će i kojom brzinom biti ispunjeje obaveze preuzete u aktuelnom finansijskom aranžmanu, što je takođe, za sada, nepoznanica za MMF. Uspešan završetak sadašnjeg aranžmana biće i test za nedvosmisleno iskazanu opredeljenost Srbije za uključivanje u evropske ekonomske integracije, za šta je postojanje programa s MMF-om od presudnog značaja" rekao je Jelašić.

Prema njegovim rečima, ključnu ulogu u odnosima s MMF-om imaće i predstojeća Skupština Fonda i Svetske banke, od 23. do 25. septembra u Vašingtonu, kada će biti održani i dodatni pregovori  vezani za uspešan završetak poslednje revizije trogodišnjeg  finansijskog  aranžmana s MMF-om.

Ako trogodišnji aranžman s MMF-om propadne, Srbiju će to koštati ukupno 900 miliona dolara jer neće stići preostala rata kredita i neće biti otpisano 15 odsto duga Pariskog kluba.

MMF je sredinom avgusta upozorio Vladu da će odustati od aranžmana sa Srbijom ako dogovori ne budu poštovani.

Koštunica uveren u pronalazak rešenja

Premijer Vojislav Koštunica ipak sa optimizmom gleda na dalju saradnju sa MMF-om: "Uveren sam da će rešenje biti nađeno, biće nađeno po onoj meri koja je na neki način predstavlja suštinu politike ove vlade, a to je saradnja sa međunarodnom zajednicom uz vođenje računa o nečemu što su naši državni interesi ne samo kratkoročno nego i dugoročno".

Miloljub Albijanić iz G17 plus čak je doveo u pitanje istinitost informacija do kojih je došao B92,danas potvrđenih iz Vašingtona, a koje prenose nezadovoljstvo MMF-a reformom penzionog sistema i tokom privatizacije NIS-a: "Ne znam da li mi pratimo iste izveštaje MMF-a. Ostaje još samo jedan korak a to je zakon o penzijama koji će biti u skupštinskoj proceduri i mi smo ispunili sve zahtveve MMF-a. Poslednja revizija će biti na taj način razrešena i mi zaokružujemo jednu saradnju sa MMFom na dobar način".

Ostalo jako malo vremena

Ekonomisti ipak ne dele optimizam predstavnika vlasti, već ukazuju da je ostalo jako malo vremena.

Ako MMF odustane od trogodišnjeg aranžmana, to će Srbiju koštati oko 900 miliona dolara, jer će zemlja ostati bez poslednje rate kredita, a deo duga prema Pariskom klubu neće biti otpisan, već će ga plaćati građani: "Onog trenutka kad određena sredstva odlaze iz zemlje u ovom slučaju će otići na izmirenje nekih dugova prema inostranstvu manje će ostati za investicije, dakle manja privredna aktivnost u našoj zemlji i samim tim manja od očekivane ili priželjkivane stope rasta zaposlenosti, drugim rečima negativne ekonomske posledice", objašnjava Dejan Škoškić sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

13 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: