Denacionalizacija: Naći pravu meru

Mnogi naslednici imovine oduzete posle 1945. burno su reagovali na najave Vlade Srbije.

Izvor: B92

Subota, 26.02.2005.

10:25

Default images

Vlada Srbije je odlučila da otvori proces prijavljivanja nacionalizovane imovine, a predstavnici građana kojima je oduzeta imovina smatraju da Vlada nema iskrenu nameru da proces denacionalizacije zaista sprovede u delo.

Olivera Karlson, kćerka Antona Šustera, vlasnika radnje na Trgu Slavija u Beogradu, kaže da je ta radnja postojala od 1853, a da je iza radnje bila njihova kuće, odnosno dvospratnica porodice Šuster. "Komunisti su nam sve oduzeli, a zatim i i srušili zgradu. Ja ne tražim pare za kuću, ali tražim da ljaga sa imena oca bude skinuta", kaže ona.

Olivera Karlson je samo jedna od 30.000 registrovanih naslednika imovine nacionalizovane posle Drugog svetskog rata. Sve sem trga i troatoara na Slaviji je nekada bilo privatno vlasništvo. Usvajanje Predloga zakona o prijavljivanju i evidentiranju oduzete imovine, kojim je 30. jun 2006. definisan kao rok do kojeg će građani moći da prijave nacionalizovanu imovinu, u Mreži za restituciju ocenjuju kao obmanu i odugovlačenje procesa, a Mile Antić iz Mreže kaže da vlasnici ne mogu doći do prave vrednosti.

Iako je donošenje zakona o denacionalizaciji i njegovo sprovođenje jedan od bitnih uslova za ulazak u Evropsku uniju, za vlasti to je vruć krompir. Bivši ministar za privatizaciju u Vladi Srbije Aleksandar Vlahović kaže da je problem u udaru na javne finansije koji bi visina novčanog obeštećenja predstavljala. "To nije samo finansijsko pitanje, ono može doneti i nove nepravde jer ne možete vratiti stanove ako na tom mestu sede neki drugi ljudi", kaže on.

Mile Antić kaže da bi neki problemi bili rešeni vraćanjem imovine jer bi vlasnici plaćanjem poreza na imovinu napravili priličan budžetski prihod.

Srbija je jedina zemlja u Evropi koja nije donela zakon o denacionalizaciji. Albanija je to uradila 2004, a Crna Gora 2002.

Parivodić: U naturi i paralelno

Milan Parivodić, ministar u Vladi Srbije za ekonomske odnose sa inostranstvom, kaže da se on zalaže za vraćanje imovine u naturi, što bi moglo da teče paralelno s procesom prijavljivanja.

"Ja jesam za brži postupak i mislim da on može biti sproveden, makar u pogledu naturalne restitucije. Ako ovim zakonom budemo odmeravali visinu finansijske naknade, to nas ne sprečava da u naturi vratimo, da vratimo konkretne stvari. Ja sam se na Vladi i zalagao za donošenje jednog takvog zakona o vraćanju u naturi, koji bi mogao da se primenjuje paralelno s procesom prijavljivanja", kaže Parivodić.

Parivodić objašnjava da vlasnici otkupljenih stanova nemaju razloga da se plaše denacionalizacije, jer vraćanje nepokretnosti mora biti ograničeno. "Vlasnici otkupljenih stanova nemaju nikakvog razloga da se boje denacionalizacije. Samo ako je preduzeće, recimo, dobilo nepokretnost od opštine koja je nacionalizovala tu nepokretnost, tu nepokretnost treba izuzeti iz imovine preduzeća i u naturi je vratiti vlasniku. Mislim da može da se uradi. To ne znači neograničeno vraćanje, ali u nekoj meru je moguće", kaže on.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

10 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: