"HRV ne poštuje sporazum sa Srbima"

Predsednik Koalicije udruženja izbeglica Miodrag Linta rekao je da su učenici hrvatske nacionalne manjine dobili udžbenike za osnovne predmete.

Izvor: Tanjug

Nedelja, 21.09.2014.

12:56

Default images

On je istakao da su u okviru projekta “Besplatni udžbenici“ učenici dobili udžbenike za Maternji jezik, Matematiku i Svet oko nas.

“Svi učenici u Srbiji, bez obzira na nacionalnu pripadnost, dobijaju knjige za ova tri predmeta od prvog do četvrtog razreda na svom jeziku, a za ostale razrede i predmete koji nisu pokriveni programom učenici sami nabavljaju knjige“, naveo je Linta, reagujući na izjavu hrvatskog ambasadora Gordana Markotića.

Linta u saopštenju naveo da nije tačno da Srbija ne obezbeđuje finansijska sredstva za udžbenike hrvatskoj nacionalnoj manjini i da time narušava jedno od osnovnih prava - pravo na obrazovanje, da favorizuje bunjevačku nacionalnu manjinu u odnosu na hrvatsku, kao i da ne poštuje Sporazum o zaštiti nacionalnih manjina.

Linta je naveo da su neistinite tvrdnje da se u Hrvatsku vratilo 133.000 predstavnika manjina, da je obnovljeno ukupno 150.000 objekata i stambenih jedinica pripadnika svih manjina i da je 8.200 porodica zbrinuto u programu stambenog zbrinjavanja.

"Istina je da Hrvatska favorizuje italijansku nacionalnu manjinu u odnosu na srpsku nacionalnu zajednicu, jer je u Istarskoj županiji uvedena dvojezičnost, to jest hrvatski i italijanski jezik su u službenoj upotrebi premda u Hrvatskoj živi svega oko 18.000 Italijana", naveo je Linta.

Prema njegovim rečima, u Puli živi svega četiri odsto a u Rovinju 11 odsto pripadnika talijanske nacionalne manjine, a uvedena je ravnopravna upotreba hrvatskog i italijanskog jezika.

"S druge strane, Hrvatska ne poštuje Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji omogućuje Srbima pravo na dvojezičnost u 21 opštini i dva grada jer ih živi više od 33 odsto u ukupnom stanovništvu", tvrdi Linta i navodi da "rvatska ne poštuje Sporazum o zaštiti nacionalnih manjina sa Srbijom, jer odbija da primeni načelo dvojezičnosti na natpisima naselja, opština, gradova i županija.

Govoreći o povratku prognanih Srba, Linta je podsetio da je u Zagrebu 2012. godine promovisana studija predavača na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Milana Mesića i Dragana Bagića, koji su procenili da je od 132.600 registrovanih povratnika srpske nacionalnosti od 1996. godine do tada, u Hrvatskoj ostalo da živi 38 odsto ili oko 50.000 Srba, da se iselilo 45 odsto ili oko 60.000 Srba, a da ih je oko 17 odsto umrlo.

"Istina je da je Srbima obnovljeno oko 48.000 stambenih jedinica, a ne 150.000", naveo je Linta i dodao da je hrvatski program stambenog zbrinjavanja "diskriminatorski prema SrbimaĆ, jer su otkupne cene po kvadratnom metru za urbani deo Hrvatske sa popustom od 400 do 600 evra, dok su Hrvati svoje stanove na koje su imali stanarsko pravo otkupljivali 90-ih godina za 50 do 250 maraka po kvadratu.

"Ako Hrvatska ne smanji cenu otkupa srpski povratnici biće prinuđeni da vrate stanove koje su dobili kroz stambeno zbrinjavanje", naveo je Linta.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: