NATO gradi baze na istoku Evrope

Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen najavio je da će saveznici formirati udarne jedinice za brzo reagovanje i graditi baze na istočnim obodima Alijanse.

Izvor: Beta

Ponedeljak, 01.09.2014.

13:29

Default images

“Suočavamo se sa izmenjenim svetom i krizama na istoku i jugu koje ugrožavaju bezbednost članica“, ukazao je Rasmusen pred samit NATO koji treba da se održi u Velsu kasnije ove nedelje.

Generalni sekretar je rekao da će stoga jedna od glavnih tema na samitu biti formiranje udarne jedinice za brzo reagovanje od nekoliko hiljada vojnika, u koju će osim kopnenih, pomorskih i vazdušnih elemenata biti uključene i specijalne snage.

“Ova jedinica će biti na veoma visokom nivou borbene gotovosti, a sastav će se rotirati u dogovoru sa zemljama članicama“, dodao je Rasmusen.

Funkcioner NATO je obrazložio da će biti neophodno izgraditi prihvatne baze u istočnoj Evropi u kojima će biti stacionirano teško oružje, oprema, komunikacioni i komandni centri za potrebe nove formacije.

“Tako će naše trupe moći da putuju sa malo prtljaga, a da udaraju snažno gde god bude trebalo“, rekao je Rasmusen i dodao da će izgradnjom prihvatnih baza prisustvo NATO u istočnoj Evropi biti mnogo vidljivije.

Upitan da definiše odnos NATO prema Rusiji, sa kojom je 1997. godine postignut sporazum da savez ne pravi permanentne baze na istoku, generalni sekretar je odgovorio da je Rusija ta koja vidi NATO kao protivnika, što proizilazi iz zvaničnih izjava i ruskih vojnih dokumenata..

“Meni lično je žao zbog toga, jer smo uložili mnogo truda da sa Rusijom izgradimo partnerski odnos, ali oni nas vide kao protivnika i moramo tome da se prilagodimo“, rekao je Rasmusen i dodao da Rusija ne treba da bude iznenađena što ove godine nije pozvana na samit.

On je utvrdio da NATO ne krši sporazum iz 1997, jer će nove baze imati privremen karakter, a o njihovom broju i lokacijama članice će se dogovoriti na samitu.

“Malo toga u današnjem svetu je permanentno, a baze će biti tamo sve dok to bude potrebno“, rekao je Rasmusen.

Generalni sekretar je istakao da je cilj formiranja nove jedinice i izgradnje baza da svakom kome padne na pamet da napadne neku od članica bude unapred jasno da će mu se suprotstaviti kombinovane snage NATO, a ne samo nacionalna vojska te zemlje.

NATO se vraća "kolektivnoj odbrani"

NATO se zbog ukrajinske krize vraća svojim osnovama, kolektivnoj odbrani, kako bi se sprečio svaki pokušaj napada, kaže američki ambasador pri NATO Daglas Lut.

"NATO se vraća svojim korenima: usredsrediće se pre svega na kolektivnu odbranu nakon 20 godina operacija koje su nam donele veliko iskustvo, i u trenutku kada se suočavamo sa izazovima koje nismo očekivali", kaže američki ambasador pri NATO Daglas Lut.

Nakon pada Berlinskog zida, NATO je imao operacije na Balkanu, protiv somalijskih gusara, a posle 11. septembra 2001. i u Avganistanu što je najduža, najvažnija i najudaljenija misija koju je NATO ikada imao.

Rusko pripajanje Krima u martu ove godine ođednom je Alijansu podsetilo da nestabilnost vreba u neposrednom susedstvu.

U tom kontekstu, samit NATO u Velsu u četvrtak i petak je istorijski, ističe Lut.

Ali, "malo je verovatno da će biti doneta odluka o otvorenoj vojnoj intervenciji pošto za to ne postoji podrška unutar Alijanse", kaže direktor londonskog instituta Četam haus Robin Niblet koji smatra da će samit biti prilika da NATO pokaže "svoj kredibilitet".

"NATO se suočava sa strateški drugačijim okolnostima nego pre šest meseci ili godinu dana... jer se intenziviraju pretnje na istoku, sa Ukrajinom, i na jugu, sa Sirijom, Irakom kao i u zemaljama Sahela", kaže jedan neimenovani diplomata.

On dodaje da se "svi slažu da treba napraviti rebalans strateških misija Alijanse u korist kolektivne odbrane". "Hvala ti Putine, zahvaljujući tebi stvari su jasne", navode neke diplomate u Briselu, sedištu NATO koji ove godine obeležava 65 godina postojanja.

"Svi za jednog" u slučaju napada na neku od članica jeste centralna odbredba ugovora o osnivanju Severnoatlantskog pakta. Međutim, Ukrajina na takvu vrstu "životnog osiguranja" ne može da računa pošto nije članica NATO. Neke istočnoevropske zemlje koje su ušle u NATO, plaše da će doživeti istu sudbinu, ako Zapad ne reaguje odlučno.

Ukrajina želi da nastavi proces pristupanja NATO-u, koji je 2010. godine obustavila tadašnja vlast, jasno okrenuta Rusiji.

Alijansa je prekinula praktičnu saradnju sa Rusijom, vrlo brzo nakon pripajanja Krima. Njena retorika prema Moskvi je postala veoma ratoborna. U ratu saopštenjima, ona je objavila satelitske snimke o prisustvu ruskih snaga u Ukrajini.

Vojne vežbe članica Alijanse su značajno povećane na istoku Evropu, a preduzet je i niz mera za razuveravanje, uz slanje borbenih aviona.

Stratezi Alijanse bili su iznenađeni brzinom koju je pokazala ruska vojska, "sposobna da bez najave mobiliše 15.000 ljudi za dva dana", ističe jedan diplomata.

Kao odgovor na to, na samitu će biti usvojen plan o razmeštanju snaga za nekoliko dana, a neke zemlje, poput Poljske, najavile su povećanje budžeta za odbranu.

"Računa se da u budućnosti bude vidljivije prisustvo NATO na istoku", rekao je generalni sekretar NATO Anders fog Rasmusen. Prema njemu, Rusija je u poslednjih pet godina povećala za 50 odsto troškove za bezbednost, dok su oni u zemljama saveznica smanjeni za 20 odsto.

Ali, u ukrajinskoj krizi, do sada je "najbolje sredstvo pritiska bilo ekonomsko, ne vojno", podseća Lut. NATO ostaje "odbrambena organizacija", potvrđuje drugi diplomata, ali "treba da se pripremi za situaciju da će odnosi sa Rusijom biti loši dug vremenski period".

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

23 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: