Parastos za žrtve "Bljeska"

Među ubijenim Srbima je bilo 57 žena i devetoro dece.

Ovo su podaci dokumantaciono-informativnog centra "Veritas", dok prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora, ubijeno je između 83 i 100 srpskih civila, a obe nevladine organizacije ističu da niko iz hrvatske vojske ili policije nije procesuiran za ratne zločine u "Bljesku".

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos za Srbe stradale u operaciji hrvatske vojske "Bljesak" u zapadnoj Slavoniji 1995. godine, u kojoj je ubijeno više od 280 Srba, a proterano oko 20.000 ljudi.

Služenju parastosa prisustvovali su i članovi Koalicije udruženja izbeglica, koji ističu da operacija "Bljesak" nije bila legitimna jer njen cilj "nije bilo samo uspostavljanje suvereniteta Hrvatske na tom području, već prisilno proterivanje srpskog stanovništva".

Parastosu je prisustvovao i Milan Kojić iz Okučana koji je u "Bljesku" je izgubio oca, a i danas dobro pamti surovost hrvatskih paravojnih formacija.

“Pamti se, ostali su tragovi kao što vidite, znači dosta je ljudi, staraca, koji su ostali, nisu se hteli povući sa vojskom, mislili su da im niko neće ništa... U većini slučajeva su ubijeni, overeni metkom u glavu, to je bio njihov način”, kaže Kojić.

Posle služenja parastosa, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac i predsednik Koalicije udruženja izbeglica Miodrag Linta istakli su da odgovorni za te zločini još nisu procesuirani.

Štrbac je rekao novinarima da je prošle godine MUP Republike Srpske podneo prijavu tužilaštvu BiH za ratne zločine protiv, kako je rekao, "celog vojnog političkog i policijskog vrha Hrvatske iz tog perioda".

"S njima sam prekjuče razmenio informacije - prošle godine je to još bilo u fazi analize, a sada je u fazi istrage", rekao je Štrbac, dodavši da se "ni tu nije baš odmaklo" u procesuiranju odgovornih.

Prema njegovim rečima, pretprošle godine i srpsko Tužilaštvo za ratne zločine je pokrenulo pretkrivični postupak za zločine nad Srbima u akciji "Bljesak" u selu Medari, "gde su masakarirane 23 osobe, medju kojima 12 žena i troje dece do 11 godina".

Štrbac je optužio Evropsku uniju da u pregovorima o pristupanju Hrvatske nije izvršila dovoljan pritisak na Zagreb da se ovi zločini kazne.

“Znate, sad je u ovoj fazi potpisivanja pristupnog sporazuma sa Evropskom unijom Hrvatska pod nekim vidom patronata, postoji komisija pri Evropskoj uniji koja je zadužena da prati suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj i povratak izbeglica, bilo je čak nekih najava da i kada postane punopravna članica da će komisija postojati, međutim u zadnje vreme iz Nemačke stižu i drugačiji tonovi, da neće biti nikakvog praćenja, je li”, kaže on.

Linta je rekao da porodice ubijenih i proteranih očekuju pravdu, a "mi smatramo da je konačno došlo vreme da Vlada Srbije stane iza proteranih Srba i da se otvori suštinski dijalog sa zvaničnim Zagrebom i da se procesuiraju svi odgovorni za ratne zločine".

"Mislim da tu važnu ulogu treba da ima naše Ministarstvo pravde i Tužilaštvo za ratne zločine", rekao je Linta dodavši da je "neprihvatljivo da Hrvatska 1. jula postane punopravni član EU, a da nemamo pravosnažne presude za operacije 'Bljesak' i 'Oluju'".

Prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora, 1. i 2. maja 1995. godine, u akciji "Blesak" ubijeno je izmedju 83 i 100 srpskih civila.

U Gradiški, u Republici Srpskoj, u kojoj živi najveći broj izbeglih iz zapadne Slavonije, 1. maja će sa Mosta spasa biti bačeni venci i cveće u reku Savu a u crkvi Pokrova presvete Bogorodice u tom gradu biće služen pomen.

Više od 160 poznatih grobnih mesta u zapadnoj Slavoniji još nisu ekshumirani, a proces identifikacije poginulih sporo teče.

Poslednja ekshumacija je obavljena decembra prošle godine na Medicinskog fakulteta u Zagrebu, kada su identifikovani posmrtni ostaci 17 Srba ubijenih u "Bljesku" i u prethodnim hrvatskim vojnim akcijama na područje zapadne Slavonije od 1991. do 1995. godine. U tom periodu iz zapadne Slavonije proterano je više desetina hiljada Srba.

U akciji "Bljesak", koja je trajala 1. i 2. maja 1995. godine, u taj deo zapadne Slavonije, koja je bila u sastavu Republike Srpske Krajine, odnosno sektora Zapad pod zaštitom snaga UN, ušlo je 16.000 pripadnika hrvatskih snaga.

Prema podacima organizacije za ljudska prava "Hjuman rajts voč", nakon "Bljeska" uhapšeno je 1.500 Srba, a od njih su mnogi tada bili odvedeni u logore u Varaždinu, Slavonskoj Požegi, Novoj Gradiški i Bjelovaru.

Prema podacima Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas", za zločine u "Bljesku" i one početkom devedesetih godina na području zapadne Slavonije, niko od hrvatskih rukovodilaca nije odgovarao.

Protiv komandanta treće gardijske brigade Hrvatske vojske Mladena Kruljca, 2005. godine je podneta krivična prijava, ali optužnica nije podignuta, a on je naknadno unapredjen u čin generala.

Dve nevladine organizacije iz Hrvatske - Inicijativa mladih za ljudska prava za Hrvatsku i Srpski demokratski forum podnele su prošle godine krivičnu prijavu protiv počinilaca ratnih zločina nad zarobljenicima nakon operacije "Bljesak".

Prijava je podneta protiv nepoznatih počinilaca, odnosno komandira i odgovornih lica u jedinicama policije i vojske koje su u logorima nekoliko gradova, ali pre svega u Varaždinu gde je tretman bio najbrutalniji, maltretirale ratne zarobljenike.

Prema navodima dve NVO, postoje brojne izjave o postupcima nad zarobljenim Srbima, ali i o korektnom postupku pojedinaca. Iako je maltretiranja zarobljenika bilo i u sportskoj dvorani u Bjelovaru, ona nisu bila tako izraženo kao u Varaždinu.

Zbog ratnih zločina u "Bljesku", Haško tužilaštvo je dugo pripremalo optužnicu protiv tadašnjeg predsednika Hrvatske Franje Tuđmana, koji je, u medjuvremenu, umro 1999. godine.

U zapadnu Slavoniju se, 18 godina posle "Bljeska", vratilo tek oko 1.500 Srba, uglavnom starije osobe. Tu je veliki broj kuća i ostala imovina proteranih data izbeglim Hrvatima iz Bosne i Hercegovine.

Samo dva meseca posle "Bljeska", početkom avgusta 1995, Hrvatska je sprovela vojno-policijsku akcija "Oluja", u dva sektora pod zaštitom UN, a prema podacima "Veritasa", ubijeno i nestalo 1.922 Srba iz nekadašnje Republike Srpske Krajine. Od tog broja 1.192 bili su civili.

Godišnjica egzodusa Srba obeležena i u Gradiški

Simboličnim spuštanjem venaca u reku Savu sa sredine mosta u Gradiški obeleženo je 18 godina od egzodusa Srba iz zapadne Slavonije.

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je pri tom da je u interesu pravde da se svake godine i na svakom mestu obeležavaju datumi srpskih stradanja, podsećajući da još niko nije odgovarao za zločine koje su hrvatske snage počinile nad Srbima tokom akcije "Bljesak".

"Srpski narod širom svojih prostora obeležava svoja stradanja. To je narod koji je najviše stradao u prethodnim ratovima na području bivše Jugoslavije i zato ne smemo odustati sa obeležavanjima svojih značajnih datuma", rekao je Dodik.

On je naveo da, prema poslednjem popisu stanovništva, u zapadnoj Slavoniji danas živi 74 posto manje Srba nego 1991. godine.

Vence u Savu spustili su, osim predsednika RS, i predstavnici Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS, Boračke organizacije RS, Dokumentaciono-informacionog centra Veritas i Udruženja proteranih Srba iz zapadne Slavonije.

"Bez Bljeska i Oluje ne bi bilo slobodne Hrvatske"

Hrvatski državni vrh okupio se u Okučanima u zapadnoj Slavoniji na obeležavanju 18-godišnjice operacije "Bljesak". Nakon mise za hrvatske žrtve, predsednik Ivo Josipović, delegacija vlade čelu s premijerom Zoranom Milanovićem i delegacija Hrvatskog sabora položile su vence i zapalile sveće kod centralnog krsta u spomen parku hrvatskim vitezovima.

Ni ove godine ništa se na kaže o srpskim žrtvama niti o o zločinima nad Srbima za vreme i nakon te operacije koji su uz egzodus 15.000 Srba u BiH od kojih se mali broj vratio, drastično izmenili etničku sliku tog dela zemlje.

Akcijom "Bljesak" Hrvatska je preuzela kontrolu nad područjem zapadne Slavonije, do tada u sastavu samoproklamovane Republike Srpske Krajine.
"Bez akcija kakve su bile 'Bljesak' i 'Oluja' ne bi bilo slobodne Hrvatske, pa ni ove Hrvatske koja zagovara i promoviše sva ljudska prava i sva nacionalna prava", rekao je Josipović novinarima posle polaganja venaca kod Spomen krsta hrvatskim braniteljima, prenela je Hrvatska radiotelevizija.

On je dodao da je na svečanosti izraženo poštovanje prema velikoj pobedi hrvatske vojske i policije kojom je oslobodjena zapadna Slavonija.

"Drago mi je da je ovde bila i delegacija Srpskog demokratskog foruma, to je znak da naše društvo ide prema pomirenju i pravoj evropskoj zajednici svih svojih gradjana", ocenio je Josipović.

Ministar branitelja Predrag Matić rekao je da se Hrvatska "ne nasladjuje ničijim porazom, ali ima pravo da slavi svoju pobedu".

"Aktivna saradnja dva tužilaštva"

Srpsko tužilaštvo za ratne zločine saopštilo je da u rasvetljavanju ratnih zločina nad srpskim civilima u akciji "Bljesak" aktivno saradjuje sa Državnim odvjetništvom Hrvatske, između ostalih i u predmetu "Medari". Saradanaj je uspostavljena "u želji da se regionalnom saradnjom otkriju počinioci ratnih zločina", navodi se u saopštenju.

Od ukupno 12 osoba, neposredno i preko Službe MUP-a Srbije za otkrivanje ratnih zločina, srpsko tužilaštvo je "prikupilo obaveštenja o svim njima poznatim okolnostima smrtnog stradanja njihovih najbližih, prvog dana akcije "Bljesak", 1. maja 1995, kada je u Medarima ubijen 21 srpski civil.

Na osnovu informacija o ekshumacji, obdukciji i identifikaciji stradalih u selu Medari kod Nove Gradiške, srpsko tužilaštvo navodi da je utvrdilo "da najbliži srodnici većeg broja smrtno stradalih imaju prebivalište u Srbiji i da su srpski državljani".

U julu 2010. , na mesnom groblju u selu Medari, ekshumirano je 28 tela iz zajedničke grobnice nastale tokom akcije "Bljesak", medju kojima je deset žena i tri deteta, od kojih je najmladje imalo osam godina.

Na osnovu sumnje da je na štetu stanovnika Medara izvršeno krivično delo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, prikupljena dokumentacija je, na osnovu Sporazuma o saradnji u progonu učinilaca krivičnih dela ratnih zločina, zločina protiv čovečnosti i genocida, dostavljena hrvatskim kolegama 15. juna 2012. godine, dodaje se u saospstenju.