99% učesnika on-line ankete "Oceni svoja prava" na b92.net smatra da se država Srbija ne bori protiv korupcije, a 80% negativno ocenjuje zaštitu ljudskih prava.
Građani su u svojim odgovorima nedvosmisleno pokazali da smatraju da ne samo da ne postoji politička volja dažave da se odlučno upusti u borbu protiv korupcije, nego smatraju da je sama država generator korupcije.
Anketa na sajtu B92 se od 9. juna sprovodi u saradnji sa Beogradskim centrom za ljudska prava i Ujedinjenim nacijama.
Kao i ovaj septembarski sumorni dan, ništa nije bolja nije slika stanja ljudskih prava u Srbiji. 2200 ljudi je za protekla 3 meseca na sajtu B92 ocenjivalo je stanje ljudska prava i u odgovoru na jedno od 18 pitanja - da li se država efikasno bori protiv korupcije, čak 99 odsto učesnika ankete je reklo NE.
"Kroz odgovore smo videli da su ljudi zabrinuti za veliki broj pitanja. Ujedinjene nacije i Savet UN pokušavaju da izvuku što je moguće više informacija o tome šta je ljudima bitno. Ljudima je i te kako stalo do stalo ljudskih prava i vrlo sam srećan što sarađujemo sa B92 na prikupljanju ovih informacija", rekao je stalni koordinator UN u Srbiji, ambasador Vilijam Infante.
On kaže da akcija predstavlja važan korak za Srbiju, koja je inače među prvima zemljama u kojima se na ovaj način ocenjuju ljudska prava.
"Srbija je prošle godine učinila herojske korake, gospoda (poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka Rodoljub) Šabić i (zaštitnik građana Saša) Janković su se suprotstavili vladi kada je reč o pristupu ličnim podacima i pobedili", rekao je Infante.
Prema njegovim rečima, Srbija je proteklih godina učinila progres u odbrani ljudskih prava, ali i da, bez obzira na činjenicu da uzorak nije reprezentativan, dobijeni odgovori iz istraživanja - "Oceni svoja prava" jesu relevantni zbog veoma ubedljivog većinskog raspoloženja po nekim pitanjima.
Odgovore dobijene na sajtu obrađivao je Beogrdaski centar za ljudska prava i donet je zaključak da se dosadašnje reforme mogu oceniti kao neuspešne s obzirom na veliki broj negativnih odgovora, ali se misija da se ljudi zainteresuju za temu ljudskih prava pokazala kao uspešna, smatra profesor Vojin Dimitrijević.
"Reforme i neka poboljšanja u Srbiji, su u interesu samih državljanja ove zemlje, a ne radi zadovoljavanja nekih kriterijuma koje je neko sa strane postavio, bila to EU ili UN", kaže on.
Velika koncentracija negativnih odgovora zabeležena je i kada je reč o utisku građana o efikasnosti borbe protiv korupcije (99 odsto), više od 90 odsto učesnika u anketi misli da država ne čini dovoljno na promovisanju ljudskih prava, a mišljenja o verskim slobodama su podeljena.
"Biće možda primedbi da odgovori koji su dobijeni na ovaj način nisu reprezentativni uzorak kakav se obično traži, ali to su odgovori zainteresovanih i motivisanih ljudi kojima je stalo do društvenog interesa, a ne samo do izražavanja sopstvenih frustracija", rekao je Dimitrijević.
B92 je prirodan partner akcije jer se oduvek bavi temama ljudskih prava, pa je često zbog svojih stavova trpeo posledice.
"Na sajtu b92 se oduvek vodila zanimljiva debata na razne teme, posebno na teme koje se tiču oblasti ljudskih prava. Tako je bilo na komentarima na vesti, na blogu, na forumu, kao i u ovoj anketi. Ljudi koji učestvuju u diskusiji i daju odgovore su zaiteresovani pojedinci koji žele da debatuju i daju svoje odgovore na važne teme. A teme koje se tiču ljudskih prava, naročito ako dolazi do njihovog ugrožavanja kao i do korupcije su jako komentarisane", kaže urednica vesti sajta b92 Vesna Dobrosavljević.
Najviše pažnje novinara izazvao je podatak o ubedljivo negativnoj percepciji borbe protiv korupcije u Srbiji, a Dimitrijević je ocenio da takav stav verovatno proističe iz uverenja ispitanka da je korupcija neuverljiva i da reaguju na osnovu svog utiska ili iskustva.
"Građani imaju utisak da su to priče koje ne prate temeljnije akcije, a moguće je da misle i da se slučajevi korupcije biraju na osnovu toga ko je odgovoran za taj događaj", rekao je Dimitrijević.
Infante je, objašnjavajući stav UN po tom pitanju, rekao da svetska organizacija temeljno radi sa državama regiona na iskorenjivanju korupcije, a vlastima i građanima poručio da je neophodna nulta tolerancija prema tom društvenom problemu, odnosno da se mora odbaciti utisak da je korupcija prihvatljiva.
Direktor dokumentacije "Ebart" Velimir Ćurgus Kazimir, predstavio je istraživanje o prisustvu izveštaja o ljudskim pravima u srpskim medijima koje je kompatibilno sa upitnikom na sajtu B92.
Ćurgus Kazimir je, na osnovu svakodnevnog monitoringa medija, objasnio da se, kada je reč o ljudskim pravima, prate pretežno teme o nasilju, korupciji, diskriminaciji, slobodi izražavanja, dostupnosti informacija od javnog značaja, radu pravosudnih organa i ratnim zločinima.
Predstavljanju analize upitnika "Oceni svoja ljudska prava" prisustvovali su i poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić i predsednik skupštinskog odbora za ljudska prava i ravnopravnost polova Meho Omerović.
Istraživanje na sajtu B92 sprovodi se u susret odgovorima na preporuke Saveta za ljudska prava UN, koji će zasedati u februaru 2013. godine i tom prilikom razmotriti drugi Univerzalni periodični pregled Srbije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemačke robne kuće su 2023. godine imale 34,8 odsto manje prodaje nego pre 20 godina, prema najnovijim podacima nemačkog zavoda za statistiku (Destatis).
Evropska unija usvojila je zakon o izdvajanju vanredne dobiti ostvarene od zamrznute imovine ruske centralne banke, što je prvi konkretan korak ka cilju EU da iskoristi novac Moskve za finansiranje obnove Ukrajine.
Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.
1563 - Mirom u Amboazu završen je prvi verski rat u Francuskoj nakon kojeg su hugenoti dobili ograničenu slobodu veroispovesti. Hugenotski ratovi razdirali su Francusku više od 30 godina.
Četiri od sedam kandidata za predsednika Severne Makedonije, koji su prikupili potpise građana, predali su danas Državnoj izbornoj komisiji (DIK) kandidaturu za učešće na predstojećim izborima.
Komentari 22
Pogledaj komentare