Godišnjica masakra u Minhenu

U vazduhoplovnoj bazi kod Minhena danas je odata počast izraelskim sportistima koji su ubijeni u tom nemačkom gradu za vreme Olimpijskih igara 1972. godine.

Izvor: Tanjug

Sreda, 05.09.2012.

07:24

Default images

Pre tačno 40 godina pripadnici palestinske terorističke organizacije "Crni septembar" ubili su tokom Olimpijskih igara u Minhenu 11 izraelskih sportista.

Pored preživelih, članova porodica i političara, oko 600 gostiju se okupilo na ceremoniji u vazduhoplovnoj bazi Firstenfeldbruk, zapadno od Minhena.

Kako je javila Agencija Frans pres, pored zastava na pola koplja i belih sveća iznad kojih su bile poređane crno-bele fotografije ubijenih sportista, mnogi gosti su nosili tamne naočari i brisali suze za vreme crkvenog obreda.

"Taj dan nije bio samo napad na Izrael, nije bio samo napad na Jevreje. Bio je to napad na nas sve. Na olimpijsku ideju, viziju slobode i mira za sva ljudska bića", rekla je obraćajući se okupljenima vidno potresena predsednica Minhenske jevrejske zajednice Šarlote Knobloh.

Među prisutnima su bili i Anki Špicer, udovica ubijenog trenera izraelske reprezentacije u mačevanju iz 1972. godine Andrea Špicera, zamenik izraelskog premijera Silvan Šalom i nemački ministar unutrašnjih poslova Hans-Peter Fridrih.

Kako navodi AFP, i posle 40 godina od masakra sprovode se istrage o tragičnom sledu događaja koji je doveo do smrti sportista na letnjoj Olimpijadi, čiji je glavni cilj, kada je reč o organizatorima, bio da se prikaže novo lice Nemačke gotovo tri decenije od završetka Drugog svetskog rata.

Osmorica palestinskih terorista su, odeveni kao sportisti i sa torbama punim oružja, preskočili u praskozorje ogradu Olimpijskog sela u Minhenu. U apartmanima su naišli na nekolicinu budnih izraelskih sportista, koji su im pružili otpor. Dvojica sportista odmah su ubijena, dok su ostali likvidirani na spavanju.

Teroristi su tražili oslobađanje 234 zatvorenika iz zatvora u Izraelu, kao i puštanje na slobodu Andreasa Badera i Ulrike Majnhof, vođa nemačke levičarske terorističke organizacije Frakcija crvene armije (RAF), koja je po njima prozvana i Bader-Majnhof grupa.

Nemačka policija, koja je prethodno odbila ponuđenu pomoć Izraela u obračunu s teroristima, teroriste i taoce otpremila je u Firstenfeldbruk, u obližnju vojnu bazu NATO-a i vojni aerodrom. Teroristi su, naime, tražili bezbedan transport u Egipat, što im je obećano.

U toku policijske akcije na aerodromu, loše isplanirane i nesrećno izvedene, ubijeni su, između ostalih, jedan policajac i četvorica terorista.

Trojica uhapšenih terorista su docnije predati Libiji. Jedan od njih, Džamal al-Gašej, krajem devedesetih je učestvovao u dokumentarnom filmu "Jedan dan u septembru", čija je tema bio minhenski napad.

Terorističku akciju vodio je šef "Crnog septembra", poznati palestinski terorista Abu Daud. Mediji, izraelski i nemački, kasnije su spekulisali da su bitnu ulogu, kao inspiratori, imali izvesni nemački neonacisti.

Nemačka policija uhapsila je, u sklopu istrage, izvesnog Vilija Pola, novembra 1972, kada je u njegovoj kući pronašla veliku količinu ilegalnog oružja, ali nije našla jasnu vezu sa organizacijom "Crni septembar".

Pol se nakon odslužene kazne preselio na Bliski istok, gde je pod pseudonimom Vili Vos nastavio karijeru pisca kriminalističkih romana, od kojih su neki i nagrađeni, da bi se kasnije vratio u Nemačku. Danas živi u Erdingu, u Bavarskoj.

List "Špigl" je, pozivajući se na podatke Savezne službe za zaštitu Ustava, nedavno pisao da je dva meseca pre napada policija iz Dortmunda dostavila tajnoj službi podatak da se jedan čovek ''arapskog izgleda'' tajno sastao sa nemačkim neonacistom Polom. Baratali su imenom Sad Vali, što je bilo tajno ime palestinskog teroriste Abu Dauda.

Nemačka policija pogrešila je procenjujući i da je Izraelce kidnapovalo najviše pet terorista, iako ih je bilo osmoro. Policiji su tadašnje izraelske vlasti poručile da pregovori sa teroristima ne dolaze u obzir, ali su im ponudile pomoć specijalaca MOSAD-a (Institut za špijunažu i specijalne operacije Izraela) kako bi učestvovali u akciji spasavanja olimpijaca.

Nemački kancelar Vili Brant i ministar inostranih poslova Hans-Ditrih Genšer odbili su ponudu. Ispostavilo se da je procena bila pogrešna, jer su nemačke bezbednosne snage bile bez iskustva u takvim situacijama.

Izraelska delegacija je posle masakra napustila Olimpijske igre, pridružio im se i legendarni američki plivač Mark Špic, koji je i sam jevrejskog porekla, a Igre su napustile i reprezentacije Egipta, Filipina, Alžira i nekoliko holandskih, norveških i drugih olimpijaca.

Pred početak ovogodišnjih letnjih Olimpijskih igara u Londonu, predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Žak Rog odbacio je zahteve da ceremonija otvaranja igara, 27. jula, počne minutom ćutanja u znak sećanja na nesreću iz 1972. godine.

Predsednik MOK je odlučio da se počast žrtvama tog napada oda na zvaničnom prijemu u Londonu tokom Igara, a najavio je i da će prisustvovati ceremoniji koja će se u Nemačkoj održati na godišnjicu ubistva, 5. septembra.

Izraelski olimpijski tim je 23. jula, pre početka Olimpijskih igara u Londonu, položio vence i pročitao molitve za 11 ubijenih.

Hejg: "Šokantan čin zla"

Povodom obeležavanja 40. godišnjice ubistva 11 Izraelaca na Olimpijskim igrama u Minhenu, ministar spoljnih poslova Velike Britanije Vilijam Hejg izjavio je da je to bio "šokantan čin zla".

"Teroristički napad u Minhenu, koji je odneo živote 11 nevinih izraelskih sportista i zvaničnika, bio je šokantan čin zla koji je izdao sve što predstavlja olimpijski pokret", saopštio je Hejg.

Britanski šef diplomatije je istakao odlučnost Londona da se suprotstavi terorizmu i "stane uz žrtve terorizma gde god da su".

Pripadnici palestinske terorističke organizacije "Crni septembar" su 1972. godine kidnapovali, a potom ubili 11 izraelskih učesnika Olimpijskih igara u Minhenu.

Osam naoružanih napača su upali u Olimpijsko selo, gde su odmah ubili dvojicu Izraelaca, a osam sportista uzeli za taoce, tražeći od Izraela da oslobodi više od 200 palestinskih zatvorenika.

U 24-časovnoj pucnjavi na aerodromu, u neuspešnoj akciji spasavanja talaca, ubijeno je ostalih devet sportista, a poginula su i petorica terorista i jedan nemački policajac.

Godišnjica tragedije danas će biti obeležena u Firstenfeldbruku, gde se dogodila tragedija.

Ceremoniji će prisustvovati ličnosti iz politike i sporta, među kojima nemački ministar unutrašnjih poslova Hans-Peter Fridrih i predsednik Nemačkog olimpijskog komiteta Tomas Bah.

Očekuje se da će u Nemačku doputovati izraelska delegacija sa zamenikom premijera Silvanom Šalomom na čelu. Među predstavnicima Izraela biće preživeli i udovice i rođaci ubijenih sportista.

U nemačkoj državi Bavariji, gde se nalazi aerodrom na kojem su Izraelci ubijeni, zastave na državnim zgradama su spuštene na pola koplja, preneo je Bi-Bi-Si.

Planirano je da u znak sećanja na žrtve bude zasađeno drvo i otvorena izložba fotografija koje prikazuju tu tragediju.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

10 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: