Godinu dana posle - ko je ubio Slavka Curuviju?

Izvor: B92

Utorak, 11.04.2000.

21:17

Default images
Ni godinu dana posle ubistva novinara Slavka Curuvije, vlasnika listova “Dnevni telegraf” i “Evropljanin”, drzavni organi ne saopstavaju detalje istrage ovog brutalnog cina. Slavko Curuvija ubijen je 11. aprila 1999. godine, u vreme ratnog stanja, ispred ulaza zgrade u kojoj je ziveo, u Svetogorskoj ulici broj 35. U utorak su se, u 10 casova, na Novom groblju, na pomenu pored groba Slavka Curuvije, okupili clanovi njegove porodice, prijatelji i kolege. Secanju na Slavka Curuviju i njegovu smrt, u Medija centru, prisustvovali su, pored clanova njegove porodice, vise stotina Curuvijinih prijatelja, kolega, pristalica Studentskog pokreta "Otpor", opozicioni politicari i predstavnici gradske vlasti. Minutom cutanja odata je posta preminulom Curuviji, da bi se, potom, prisutnima na komemoraciji obratili Mitar Jakovlevski, bivsi zamenik glavnog urednika “Dnevnog telegrafa”, dramaturg Borka Pavicevic i novinar Aleksandar Tijanic.

"Da li je Slavkova zrtva bila uzaludna? 'Sposobniji smo pametniji smo, lepsi, pobedicemo', govorio je. Sa Slavkom sam proveo tri najznacije godine svoje novinarske karijere i verovao sam u njegov iskren napor da osvoji deo slobode, ne samo za sebe. Zato i verujem u tu pobedu i u duboku smisao Slavkove zrtve", rekao je Mitar Jakovlevski.

"Otkako je zavladalo ovo sto je zavladalo, od pres konferencije do svadbe ili sahrane, sve je pocelo da nalikuje jedno drugome, tako da ponekad ne znate gde se nalazite. Prica se i u kapeli, smrt, zivot i rituali ispraznili su se od sadrzaja i smisla. Na sahrani Slavka Curuvije bila je apsolutna tisina, ona koja katarzira sazaljenje i strah. Ona koja licnoj drami daje tragicni smisao jednog kolektivnog osvetljenja i smisla, zato sto predstavlja poglavlje u politickoj istoriji ovog naseg drustva", rekla je Borka Pavicevic.

"Slavka nije smrt ucinila velikim, niti je za zivota poboljevao od sindroma legende, nije bio nameran da bude ni spomenik niti deo istorije. Hteo je samo dve stvari: da radi svoj posao i da zivi kao slobodan covek. Kakva jeres u Srbiji sa iznutra zakljucanim kapijama, kakav greh u sistemu koji je za svoju osnovu uzeo strah i nesrecu sopstvenih podanika, a samoodrzanje kao jedini cilj", rekao je Aleksandar Tijanic.

Pismo Bogoljuba Arsenijevica Makija procitao je Ivan Marovic iz Studentskog pokreta “Otpor”, a potom su se okupljeni iz Medija centra uputili ka Svetogorskoj ulici, mestu gde je Slavko Curuvija ubijen, da prisustvuju otkrivanju spomen ploce NUNS-a. “Na ovom mestu je 11. aprila 1999, zbog kriticke reci ubijen Slavko Curuvija novinar i vlasnik “Dnevnog telegrafa” i “Evropljanina”. U znak secanja - NUNS”, upisano je na spomen ploci u Svetogorskoj ulici. Novinar Dragan Bujosevic, zamenik glavnog urednika “Evropljanina”, kazao je da je ovaj magazin najlepsi spomenik Slavku Curuviji, a ova ploca najjezivija opomena sta su nam oduzeli. Saobracaj je u Svetogorskoj ulici zaustavljen, a ispred spomen ploce, predsednica NUNS-a Gordana Susa je podsetila na jednogodisnji muk drzave rekavsi izmedju ostalog:

"Na danasnji dan pre godinu dana u ovom hodniku, pred svojom kucom, ubijen je nas kolega, Slavko Curuvija. Ubica nije pronadjen. Zasto?"

Odavanje poste ubijenom Curuviji od poslanika Skupstine Srbije na pocetku sednice parlamenta zatrazio je predsednik Koalicije Vojvodina, Dragan Veselinov, ali je njegov zahtev odbijen.

Medjunarodna federacija novinara i Svetsko udruzenje novina pozvali su predsednika SRJ Slobodana Milosevica da naredi hitnu istragu o uzrocima proslonedeljnog pozara u Novom Sadu, kao i da se razjasni tragicno proslogodisnje ubistvo novinara Slavka Curuvije. Kampanja je pozvala predsednika SRJ da "naredi hitnu istragu o uzrocima pozara", podsecajuci u pismu i da je pre godinu dana vlasnik i izdavac "Dnevnog telegrafa" i "Evropljanina" Slavko Curuvija ubijen u Beogradu a da "prema nasim saznanjima, nikakva istraga o tom ubistvu nije preduzeta".

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Podeli: